2017 - Monitor.hr
31.12.2017. (23:39)

Glavni autor

Pavičić: Bozanić bi trebao biti posljednji koji smije govoriti o nadi

“Počevši od kardinala Bozanića nadalje, akteri s vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj su se u posljednjim danima 2017. iz petnih žila trudili uvjeravati da čaša ipak nije poluprazna, nego polupuna, te da ne treba previše poprijeko gledati na vlast i ideologiju koju je upravo Katolička crkva dovela na vlast, pa sad za njih odgovara kao svaki tvorac za svoje djelo. Pritom je cinizam da na obnovu nade poziva institucija koje je sama najveći kreator beznađa u Hrvatskoj, koja je dala logističku artiljeriju likovima poput Željke Markić, koja je poput duha iz boce trljanjem na zrak izvukla ekstremni nacionalizam, homofobiju i ustaški revival, koja je pokazala rijetku bešćutnost prema gotovo svim skupinama ranjivih i slabih, koja sa zagušujućim monopolom vlada našim školstvom i televizijom”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

31.12.2017. (23:18)

Nije zadovoljan

Papa: 2017. je bila obilježena ratovima i lažima

U svojem zadnjem javnom obraćanju ove godine, tijekom večernje mise u bazilici sv. Petra, Papa Franjo je rekao da je čovječanstvo potratilo ovu godinu “na puno načina djelima smrti, lažima i nepravdama. I dok je rat najočitiji znak ‘apsurdnog ponosa'”, kako ga je nazvao Papa, mnogi drugi grijesi uzrokovali su “ljudsku, društvenu i ekološku degradaciju”. T-Portal, Washington Post

31.12.2017. (23:14)

Nova pravila u prometu: Polaganje vozačkog ispita trebalo bi biti znatno jeftinije, ali će se kršenje prometnih pravila mnogo strože kažnjavati

31.12.2017. (22:41)

Bile nade

Hajdukov uspon i pad (i uspon?)

Hajduk mora igrom doći do rutine prikupljanja bodova – kako u derbijima, tako i u susretima protiv ekipa iz donjeg dijela ljestvice. Bez nje dugoročno jednostavno nema ozbiljnog rezultatskog iskoraka lišenog velikih oscilacija. Iako je klub budžetom za plaće prvoj momčadi još uvijek daleko iza Dinama i Rijeke, dobar dio Hajdukovih igrača posjeduje kvalitete koje im ne dopuštaju jeftina opravdanja za crne serije poput one iz ove jeseni. Prvenstvo je izgubljeno, ali ono ove sezone realno nije ni bilo domet, čak ni sa oslabljenom konkurencijom i neuvjerljivim Dinamom. S druge strane, ideja o rezultatskom iskoraku i maksimalnom smanjivanju deficita za Modrima još uvijek je realna, piše Telesport.

31.12.2017. (21:24)

Sigurno nebo

2017. najsigurnija u povijesti letenja

Godina na odmaku ostat će zabilježena kao najsigurnija godina za putnike zrakoplova u povijesti, objavila je mreža za sigurnost zrakoplovstva. Aviation Safety Network, grupacija sa sjedištem u Nizozemskoj, do nedjelje je zabilježila devet kobnih zrakoplovnih nesreća u kojima je poginulo 67 ljudi – 32 putnika i 35 ljudi na tlu. Prošle godine zabilježeno je 16 nesreća sa 103 smrtna slučaja. Osim toga, u nedjelju je postavljen rekord od 398 dana bez nesreće putničkog zrakoplova, te 792 dana bez nesreća u kojoj je izgubljeno više od 100 života. T-Portal, 9news

31.12.2017. (20:49)

Novi jazz club u Zagrebu – Boogie

Na mjestu nekadašnjeg kluba Peper, u zagrebačkoj Margaretskoj ulici, nedavno je otvoren jazz klub Boogie koji se proteže na tri etaže: u podrumu se nalazi klub, kat je rezerviran za lounge, a prizemlje djeluje kao bar. Na početku, program će se odvijati četiri puta tjedno, od srijede do subote navečer. Uz nastupe zagrebačkih jazzera dogovorena su i gostovanja stranih izvođača. Kao i u najboljim svjetskim jazz klubovima, osim jazza, na programu će se naći i glazbeni žanrovi srodni jazzu: latin, brazilska glazba, soul i funk. Jutarnji

31.12.2017. (20:36)

Top 6 izložbi koje su na arteistu palile i žarile u 2017. godini

31.12.2017. (20:29)

Velika godina

Xi Jingpig: Niti jedan Kinez do 2020. neće biti siromašan

Kina će zadržati svoju ulogu u zaštiti međunarodnog reda i borbi protiv klimatskih promjena i uz to će nastaviti popravljati standard svojih građana, obećao je predsjednik Xi Jinghpig u novogodišnjem obraćanju. Obećavši nastavak napredovanja prema ‘kineskom snu’ i podizanju životnog standarda, posebice za najsiromašnije, Xi je svečano obećao da nijedan njegov sunarodnjak do 2020. neće biti siromašan.Priznavši da njegova vlada možda nije dovoljno radila u tom smjeru, obećao je da će intenzivirati rad kako bi jamčili blagostanje stanovništva. Po njegovim riječima, na međunarodnom planu Kina će odlučno podržavati Ujedinjene narode, ispunjavati svoje međunarodne obveze i nastaviti s radom u borbi protiv klimatskih promjena. T-Portal, xinhuanet.com

31.12.2017. (18:50)

Ivanka i Mrle: U strahu od toga da djeca ne skuže da smo totalno izgubili ideologiju mažemo im oči gomilom igračaka

31.12.2017. (18:49)

Sretna nova (dok je ima)

Glavni tajnik UN-a uputio svijetu poruku crvenog upozorenja

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres uputio je “poruku upozorenja, crvenog upozorenja” o opasnostima koje prijete svijetu u 2018. godini i pozvao je na “jedinstvo” u povodu nove godine.”Klimatske promjene brže su od nas” a “nejednakosti su i sve jače” s teškim kršenjima ljudskih prava, kazao je on izrazivši žaljenje zbog jačanja nacionalizma i ksenofobije.”Sukobi su se pogoršali i pojavile su se nove opasnosti. U cijelome svijetu nikada nije bio tako veliki strah od nuklearnog oružja od kraja Hladnog rata”, istaknuo je šef UN-a aludirajući na krizu sa Sjevernom Korejom. Večernji, Vanguard

31.12.2017. (18:49)

Bojite se demencije? Svakodnevno konzumirajte što više salate i lisnatog zelenog povrća

31.12.2017. (17:47)

Odustajanje je luksuz koji si ne možemo priuštiti: 100 razloga za otpor u 2018.

31.12.2017. (17:42)

Novi igrači

Rađanje novog Istoka na užas starog Zapada

AtlanticCouncil, jedan od najstarijih američkih think tankova, objavio je analizu iz pera Mathewa J. Burrowsa o pravcima kretanja u odnosima najjačih zemalja, a već u naslovu “Opcije Zapada u multipolarnom svijetu” kaže da su nastupile tektonske promjene. Kina i Rusija trideset godina od završetka Hladnog rata pripremaju veliki preokret koji neće biti u interesu zapadnog svijeta.Kako navodi autor, jačanje euroazijskog bloka potencirat će promjenu geopolitičkih snaga u korist Istoka. Rusija je zauzimanjem Krima raskrstila s posthladnoratnim poretkom, Vladimir Putin unatoč velikim gospodarskim štetama izazvanim sankcijama vodi Rusiju u maniri ratnog vođe. Ono što se ne može diplomacijom pokušat će vojnom silom. Jutarnji

31.12.2017. (16:18)

Dodajte sodu bikarbonu kada kuhate jaja kako biste ih lakše ogulili

31.12.2017. (15:53)

Uši širom načuljene

Albumi godine, Monitorov izbor

Monitorova redakcija probrala je najbolje albume iz ove godine, od vrlo intimnih i osobnih, preko društvenih komentara pa do odvažnog artizma, sve jedan bolji od drugog [zubo]. Ovdje izbor albuma, tekstovi o svakom i videi s po jednom pjesmom sa svakog albuma. Monitor.hr

31.12.2017. (15:42)

Albumi godine

Bila je ovo godina ljubavi, veselja, promjene, nade, hrabrosti, odvažnosti, dobrote, ali i svega suprotnog. Dobra je glazba zato bila tu da donese neke odgovore, pruži utjehu i uputi ka sreći. Ovo su albumi iz 2017. koji su bili najbolji u tome…

1. Mount Eerie: ‘A Crow Looked At Me’

Ukoliko je ljubav, u svim svojim beskonačnim oblicima, najčešća tema pop pjesništva, smrt ne zaostaje puno. Pjevalo se o njoj na razne načine, kroz brojne prizme i filtere. Brojni su je mistificirali i uzdizali njenu religijsku komponentu, dok su je drugi romantizirali kao bijeg od boli svakodnevnice. No bez obzira voljeli li Nicka Cavea ili neki od brojnih emo bendova za MySpace generaciju valja reći kako su kroz povijest pop muzike samo rijetki pjevali o pravoj smrti. Dok ljubav ima stotine definicija i tisuće nijansi, smrt je na kraju krajeva nedvosmislena i rigidna.

“Our daughter is one and a half. You have been dead eleven days”, pjeva Phil Elverum glasom čovjeka koji nabraja činjenice. Njegova supruga Genevieve Castree preminula je 9. srpnja 2016. godine, nešto više od godinu dana nakon što joj je dijagnosticiran rak gušterače nedugo nakon što je rodila njihovo prvo i jedino dijete, kći. ‘A Crow Looked At Me’ nije pokušaj da se opjeva život mlade umjetnice, niti da se njena smrt stavi u kontekst, da se opjeva njena hrabrost u borbi protiv bolesti ili stavi točka na “i” jednog bogatog života. Zasnovan na jednostavnim zvukovima akustične gitare i klavira, bez pamtljivih melodija, struktura i refrena, on je bazičan poput smrti. To je ploča koja nema ambicije ni želje, osim možda poslužiti kao ispušni ventil čovjeka koji je nedavno izgubio suprugu, ali najčešće čak ni to. Njegova sirovost, izvornost i jednostavno postojanje čine ga najupečatljivijim komadom muzike kojeg smo ove godine čuli.

Pop glazba nije forum u kojem se raspreda o stvarnim stvarima, ona je prostor snova, interpretacija, mazanja očiju, prostor zvijezda i stava i kulerštine, i čega sve ne. Elverum je često obitavao u tom prostoru, koliko god iščašenom, i kao The Microphones i kao Mount Eeerie. Ne i ovaj put. ‘A Crow Looked At Me’ jednostavno postoji kao testament da smrt možemo romantizirati, da je možemo opjevati, graditi oko nje religije i kulteve i što sve ne, no jednom kada se dogodi sve te stvari postaju smiješne. “You had cancer and you were killed and I’m left living like this. Crying on the logging roads with your ashes in a jar. Thinking about the things I’ll tell you when you get back from wherever it is that you’ve gone. But then I remember death is real.”

2. LCD Soundsystem: ‘American Dream’

Svakim novim slušanjem ‘American Dream’, dugoočekivani četvrti album LCD Soundsystema, poprima neko drugačije značenje. James Murphy svoj je povratak koncipirao kao posvetu utjecajima među kojima su najočitiji David Bowie, Suicide, New Order i Talking Heads, no čak više od glazbenih korijena ‘American Dream’ obilježava sjena jednog grada. Slično kao što Berlin ima ulogu nevidljivog protagonista na čuvenoj Bowiejevoj trilogiji, a Manchester u radovima Joy Divisiona, tako i Murphy kreira album koji ocrtava njegov fiktivni New York živopisnom lakoćom Loua Reeda, još jednog mogućeg uzora.

Unatoč očitoj referencijalnosti, ‘American Dream’ produkt je snažne autorske vizije, ali potpuno svjesne svog položaja u široj pop-kulturnoj mitologiji. Obojen tamnosivim tonovima post punk naslijeđa, album je to koji svojom naizmjeničnom anksioznošću, melankolijom i toplinom povezuje preko tri desetljeća glazbene povijesti pružajući vrijednu sliku onog što se u tom protoku vremena promijenilo, ali još više onog što je ostalo isto.

3. Algiers: ‘The Underside of Power’

Algiers su svoj drugi album objavili s desnom pesnicom u zraku kao manifest revolucionara koji ruši sve i svako zlo koje vidi oko sebe, od kapitalizma do rasizma, vođen unutarnjim dobrom, čak fanatičnim idealizmom, koji nije lišen ni religioznosti.

Ljutiti su ovi momci, ali znaju da nisu sami – dozivaju pored sebe Che Guevaru, južnoafričke borce protiv apartheida, žrtve policijskog nasilja u SAD-u i Crne pantere kao uzore i nadahnuće, te žive ljude koji vjeruju u bolji svijet, napravivši im pjesmu kojom će sutra ići u borbu – “It’s the hand of the people that’s getting tenser now/And when we rise up…”.

Muzički ‘The Underside of Power’ spaja rock i punk, kao pokrete koji su mijenjali paradigmu društva, a ne samo glazbu, te gospel kao sliku pravedne borbe američkih crnaca, duhovnu snagu potlačenog borca koji čeka pravi trenutak da stupi u revoluciju. Iako žanrovski Algiers spadaju u post-punk, negdje između Bloc Party i TV on the Radio, ovo je rock u iskonskom obliku – nova ideja koja gradi nešto bolje.

Najhrabriji album godine.

4. Colin Stetson: ‘All This I Do For Glory’

Negdje između artističke, uzbudljive i kul muzike izrastao je Colin Stetson s tim svojim futurističkih jazzom, neobičnom muzikom koja naglašava zapravo točno ono što jazz najčešće nije ili je točno suprotan. Stetson je repetitivan do hipnotičnosti, groovy do bola, seksi, moćan, s puno zavijanja, škripanja i lupkanja. Zato je i točnije za ovu glazbu reći ne da je jazz, nego ambijentalna i intenzivna, kakvu je nekad radio Aphex Twin, sličan Stetsonu po tom imidžu kul artističkog tipa.

‘All This I Do For Glory’ je prvi Colin Stetsonov solo album nakon 4 godine, prvi od trilogije ‘New History Warfare’ nakon koje je snimao s raznim frajeri(ca)ma – BadBadNotGood, Sarom Neufeld, Bon Iver i Animal Collective i nekako kao da stvari vraća na svoje mjesto. Povratnički album je ravno u glavu – nema intermezza ni pjesama-uvoda nego samo taj njegov ogromni saksofon, on s pjesmama od oho-ho minuta i ta njegova suluda tehnika cirkularnog disanja gdje udiše na nos dok u isto vrijeme puše na saksofon. Ne samo što je pronašao tu novu tehniku sviranja saksofona i što ga je učinio drugačijim instrumentom, nego je od saksa napravio – glavni instrument. Prije je saksofon bio dio benda i svirao je dio pjesme – kod Stetsona je saksofon cijeli bend koji svira sve dijelove.

‘All This…’ je snimljen live, bez naknadnog popravljanja, svaka pjesma praktički u dahu i tu ambijentalnu magiju tako se i sluša, treba samo paziti da ne zaboravimo disati dok slušamo.

5. Arca: ‘Arca’

Mladi venecuelanski producent s britanskom adresom Alejandro Ghersi a.k.a. Arca već je prepoznat kao inovator koji je svojim osebujnim beatovima obogatio radove izvođačica poput Björk ili FKA Twigs, no trećim samostalnim albumom zaplovio je u nepoznato. Prepoznatljive hladne, uglate strukture njegovih beatova i dalje su kičma izričaja, no u priču je dodan i novi, poprilično neočekivan element – Ghersijev emocionalno povišen vokal na španjolskom. Kontrapunkt impersonalnih mehaniziranih tekstura i melodramatskog vokala stvara u slušatelju dvojake osjećaje. Impresionira razina individualnog pristupa i originalnosti zvuka, no s druge strane baš zbog nje se pjesme poput ‘Sin Rumbo’, ‘Desafio’ ili ‘Piel’ čine poput proizvoda neke vanzemaljske civilizacije koja imitira ljudskost.

Teško je Ghersiju opovrgnuti hrabrost, a može se pretpostaviti da će ovaj pristup s vremenom poprimiti i neku razrađeniju formu, no jednako tako vrlo je lako zamisliti kako sve odlazi u parodijsku pretjeranost. Ne izgubi li sirovu snagu početnog šoka i uspije li podjednako uvjerljivo nadograditi i ljudsku i mehaničku stranu, Arca bi na nekim budućim ostvarenjima mogao redefinirati što znači biti kantautorom u digitalnom dobu.

6. King Gizzard and the Lizard Wizard: ‘Flying Microtonal Banana’

Ovo je kad bend glazbu shvaća kao igru, zabavu i zezanciju, iako su King Gizzard and the Lizard Wizard besramno tendenciozni (eto samo naziv benda za početak), ali nemaju neki cilj s tim, samo im se sviđa biti takvi pa nisu ni trunku iritantni. Čak i kad generalno imaju neki koncept, kao u slučaju ovog albuma, koncept je taj da koncepta – nema. Ali oni su sigurni da je tu!

S ‘Flying Microtonal Banana’ po prvi se put u povijesti Monitora dogodilo da je na godišnjoj listi album nakon kojeg je bend objavio još njih tri, sve u istoj godini, i o svakom od njih bi se dalo reći lijepu riječ: ‘Murder of the Universe’ je zabavni psihotični kaos, neurotočno rokijanje, kao bijeg luđaka iz ludnice, ‘Sketches of Brunswick East’ je mekani, lagani, jazzy odmor, savršeni album za nedjeljno popodne, dok je ‘Polygondwanaland’ ona najljepša vrsta prog-rocka koja samo želi malo pomaknuti svijest – rock-eskapizam.

Ali ‘Banana’ – Gizzardi ovdje pucaju od ideja, anarhični su i razigrani do besvijesti, eksplodirali su od rifova, ritmova i ambijenata, kao kad u ‘Melting’ vode na surfanje po orguljama, ili kad nas u ‘Open Water’ nose na put oko svijeta na bubnju i gitari, ili kad u ‘Nuclear Fusion’ gledamo predapokaliptični zalazak. Psihodelični je rock imao tu sreću da su ga se dohvatili ovi šašavi australski dječaci, tako predivno naivni i nesuzdržani da daju od sebe sve što imaju i znaju pa ovdje nema viška, nego vrijedi da je više – više!

Bend je ovaj album snimio tako što je oktavu podijelio u 24 logaritmički jednako udaljenih četvrtina tonova, što ne mora nitko ni shvatiti, sve dok su ovdje te leteće banane i besramno majmuniranje, sve veselja radi. Slavlje života!

7. Ryan Adams: ‘Prisoner’

‘Prisoner’ s lakoćom iskače iz teško preglednog labirinta diskografije Ryana Adamsa, ako ničim drugim onda neposrednošću i izravnošću materijala. Prepun velikih, a ipak jednostavnih pjesama o ljubavi i gubitku besramno uronjenih u Adult Oriented Rock produkciju osamdesetih, album neskriveno priziva ranjiviju stranu velike američke pjesmarice Brucea Springsteena. Baš poput Bossa, ni Adams se ne stidi sentimentalnosti i patosa pa ako vam se učini da bi se pjesme poput ‘Do You Still Love Me’ ili ‘Doomsday’ dobro uklopile u emocijama nabijeni finale neke TV drame, vjerojatno ste potpuno u pravu.

Snimljen kao epilog razvodu, ‘Prisoner’ je rijedak primjer nošenja srca na rukavu koji se usput poklapa s velikim, potencijalno komercijalnim zvukom. Pjesme poput ‘Haunted House’, ‘Shiver and Shake’ ili ‘We Disappear’ svojim umornim tonom pak predstavljaju dobrodošlu protutežu himničnom ostatku albuma.

Balansirajući između očaja i umjerene nade, Adams je snimio ostvarenje koje emocionalno rezonira unatoč upotrebi klišeja ili možda baš zbog njih. Napokon, pop glazba je oduvijek najbolji lijek za slomljena srca.

8. Xiu Xiu: ‘Forget’

Nije me pretjerano iznenadilo kada su Xiu Xiu prošle godine objavili album obrade pjesama iz serije Twin Peaks. Premda muzika Jamiea Stewarta i već koga god tko se nađe u ulozi njegovih ko-autora nema pretjerano veze sa skladbama Angela Badalamentija definitivno ima veze sa jezivim, konfuznim, ljigavim i ljubavi željnim polusvijetom kakvog često pronalazimo u radovima Davida Lyncha.

‘Forget’ je još jedan album u nizu koji nosi taj duboki linčovski pečat te se bavi tematikama kojima se bave svi Stewartovi radovi. Čovjek koji je nekoć vikao “HIV’s, HIV’s” i “I luv abortions” i dan danas njeguje istu estetiku traženja ljubavi na čudnim mjestima, estetiku seksualne devijantnosti koja nije u priči radi shock valuea nego radi toga što on to uistinu jest (u što se možete osvjedočiti čitajući njegove ispovijesti s turneja), i tome slično.

Unatoč tome što je Stewart, koji je ovaj put udružio snage s Angelom Seom i Shaynom Dunkelman s kojima je radio i na Twin Peaks albumu, ostao dosadno vjeran svojim prijašnjim temama ‘Forget’ je prvi fantastičan Xiu Xiu album još tamo od genijalnog ‘Faboulous Muscles’ koji je izašao pred 13 godina. Melodije, slatke a bolesne, eksperimentalnost, lirika, izvedba, sve je konačno sjelo na mjesto, pa ‘Forget’ izbjegava mane prethodnih radova koji su znali pošteno smoriti čovjeka. Ovo je povratak u formu u kojoj će, nadajmo se, Stewart ostati i narednih godina jer istini za volju, falilo je malo njegovog ludila u životu.

9. Run The Jewels: ‘RTJ3’

El-P, futurizmu naklonjeni producent/MC iz New Yorka, i Killer Mike, vratolomni MC uronjen duboko u svoje južnjačko porijeklo, nakon pet godina suradnje zvuče kao dva lica istog novčića simbolizirajući rasno, klasno i geografsko jedinstvo kakvo je u SAD-u trenutno potpuna utopija. ‘RTJ3’, njihov najambiciozniji i najozbiljniji album, nastao je u sjeni epidemije nasilja nad Afroamerikancima i Killer Mikeovog iznenadnog političkog angažmana u kampanji Bernieja Sandersa, no duo ostavlja politiku za eksplozivnu završnicu ‘A Report To The Shareholders’ / ‘Kill Your Masters’ u kojoj se još jednom pojavljuje Zack de la Rocha dodano pojačavajući ionako nabijenu atmosferu.

Objavljen na samom početku godine, ‘RTJ3’ prvi je pravi hip hop album Trumpove ere, no umjesto praznih parola i jeftinog bijesa nudi šarenu živost i energiju koja predstavlja zalog neke bolje, manje napete budućnosti. Nije li uostalom i poanta futurizma da ponudi sliku nekog drugačijeg svijeta dok istodobno ocrtava današnjicu?

10. Converge: ‘The Dusk in us’

Iako su sinonim za agresivnu glazbu Converge su svoj posljednji album počeli – ljubavnom pjesmom. ‘A Single Tear’ nije romantična ljubavna pjesma, više ispovijest nekoga tko misli da nije zaslužio ljubav i sad ga je posve obuzela. Takav je i ovo album – oluja glasa, gitare, basa i bubnja koja ne ostavlja ni sekunde mira ni praznine. 16 tona metal-corea koji padaju ravno na glavu.

Converge sviraju još od prošlog stoljeća i otada se zna da je njihova glazba eksplozija zvukova i energije, što čuvaju još otada, ali na ovom su albumu malo skrenuli u novim smjerovima, poput speed metala na ‘Broken By Light’, ambijentalnog noisea u ‘Murk & Marrow’ ili u grandiozne balade s ‘The Dusk in us’.

Ovako treba zvučati svaki metal – žestoko, intenzivno, beskompromisno, iskreno, raskošno, bogato.

11. Uniform: ‘Wake In Fright’

Televizijske vijesti ne oslikavaju vjerno stanje u društvu. U njima nema obiteljskih ručkova, nema zaljubljenog držanja za ruke u kinu, nema čitanja knjige na plaži, kava s prijateljima i popodnevnog seksa za vrijeme proljetnih pljuskova. Televizijske vijesti prema tome nisu realan odraz svijeta, ali prikazuju njegovu važnu, najčešće ružnu stranu. ‘Wake In Fright’ po mnogočemu predstavlja uglazbljenu verziju TV vijesti, sve nesreće, nasilje i strah koje iz njih isijavaju.

Michael Berdan i Ben Greenberg na svom drugom albumu kao Uniform zadržali su svoje industrial korijene i dodatno ih oplemenili noisom, thrashom i hardcoreom koji su poslužili kao savršen omot za pjesme o naličju Amerike. Uniform tako zvuče kao Big Black koji su umjesto na Rolandu svoje ritmove programirali u Abletonu ili Pro Toolsima, što njihovu sirovost ne umanjuje već je samo smješta u korak sa sivim, prijelaznim i često zastrašujućim vremenom u kojem živimo.

12. Sleaford Mods: ‘English Tapas’

“Ruke gore ako mislite da su Sleaford Mods najbolji band na svijetu. Vi ostali ste u krivu” izjavio je noise polubog Steve Albini sipajući kilograme indie creda u spremnike benda iz Nottinghama. Luke Haines iz Black Box Recordera i Iggy Pop nazvali su ih najboljim bendom u Britaniji. U pet godina izdali su pet albuma i premda se stilski nisu previše pomakli, što je i normalno s obzirom na relativno kratak period zajedničkog stvaralaštva, Jason Williamson i Andrew Fern ostaju izuzetno svježi i zanimljivi, što su potvrđuju i na ‘English Tapas’.

Jedini punk bend na svijetu opet se hvata u koštac s poznatim temama koristeći poznata oruđa – Fernovi muzički sklopovi su izuzetno bazični i sirovi, na pola puta između The Streets i The Fall, dok se Williamson još jednom hvata u koštac s britanskom političkom scenom, Brexitom, mačoističkom kulturom vikend opijanja i generalnim kretenizmom modernih muškaraca u dobi od 15 do 75 godina. Premda se radi o stvarima koje smo već čuli od spomenutog dvojca, Fernovi pamtljivi ritmovi i Williamsov suhi humor i ponekad briljantni uvidi čine Sleaford Modse i dalje svježim i zanimljivim. Ne znamo jesu li najbolji bend na svijetu, ali su svakako najzanimljiviji punk bend današnjice.

13. Jlin: ‘Black Origami’

Jerrilynn Patton na svom drugom albumu ‘Black Origami’ ne samo da rasteže mogućnosti footworka kao žanra, nego i vrlo elegantno daje naslutiti neke nove smjerove afrofuturizma. Komadići zvučnog DNA ovog albuma mogli bi se naći još u devedesetima u ostvarenjima Photeka, Aphex Twina ili Autechre, no Jlin toj ostavštini „inteligentne plesne glazbe“ pristupa na iskonskoj razini. Njezina glazba briše granice između cerebralnog i fizičkog, individualnog i globalnog, plemenskog i industrijskog, osobnog i političkog.

‘Black Origami’ rijedak je primjer ostvarenja za koje je cijeli svijet jedan izvor i koje predstavlja bljesak glazbene budućnosti građene na elementima prošlosti, ali istovremeno nudi nešto daleko apstraktnije, teže opisivo od onog dosad poznatog. Dok je Sun Ra svoj afrofuturizam gradio na svemirskom eskapizmu, Jlin svoj gradi na radnoj etici sazdanoj od ritmova nastalih u krvi i znoju. Budućnost koju nudi ‘Black Origami’ iskaz je ograničenja prošlosti, ali ona nije utopija, već prije svega sinkopirani iskaz humanosti pretočene u stroj koji je potom izbacuje pretvorenu u pokret iza čijih mehaniziranih, ubrzanih kretnji i dalje kuca ljudsko srce.

14. Pallbearer: ‘Heartless’

Treći album doom metal kvarteta Pallbearer razvija epsku melankoliju debija ‘Sorrow and Extinction’ i nasljednika ‘Foundations of Burden’ kroz gotovo istovjetan spoj istančane melodioznosti i artikulirane žestine, ovog puta izveden kroz kristalno čistu produkciju i još ambicioznije strukture pjesama.

Pallbearer doomu ili, bolje rečeno, metalu u cjelini pristupaju kao jasno definiranoj formi u kojoj pronalaze dovoljno prostora za istodobno poštivanje tradicije i male, suptilne inovacije. Zapanjujući spoj sporih ritmova, repeticije, bezbrojnih gitarskih slojeva i melodioznosti primjerene pop pjesmama, Pallbearer odvode u namjerno melodramatične vode u kojima potmuli rifovi mutiraju u melankolične ode izvan vremena i prostora. Krajnji rezultat je ostvarenje koje na specifičan, vrlo prirodan način uspijeva pomiriti tako različite stvari kao što su rani Black Sabbath i klasične Timberlake/ Timbaland RnB balade, a sve umotano u monolitnu cjelinu punu sporogorećih tenzija.

——————————————————————————–
Napisali: Hrvoje Frančeski, Karlo Rafaneli, Kruno Bošnjaković
——————————————————————————–

Pojedinačne liste:
Kruno Bošnjaković kruno (at) monitor.hr
1. Colin Stetson: ‘All This I Do For Glory’
2. King Gizzard and the Lizard Wizard: ‘Flying Microtonal Banana’
3. Algiers: ‘The Underside of Power’
4. Julie Byrne: ‘Not Even Happiness’
5. Föllakzoid: ‘London Sessions’
6. King Gizzard and the Lizard Wizard: ‘Polygondwanaland’
7. Manchester Orchestra: ‘A Black Mile to the Surface’
8. Converge: ‘The Dusk in us’
9. Code Orange: ‘Forever’
10. The Physics House Band: ‘Mercury Fountain’
11. Amenra: ‘Mass VI’
12. Mastodon: ‘Cold Dark Place’
13. Arca: ‘Arca’
14. Elder: ‘Reflections of a Floating World’
15. King Woman: ‘Created in the Image of Suffering’
16. Pallbearer: ‘Heartless’
17. Kendrick Lamar: ‘Damn’
18. Yellow Days: ‘Is Everything OK In Your World’
19. Ghostpoet: ‘Dark Days + Canapés’
20. Employed to Serve: ‘The Warmth Of A Dying Sun’

Hrvoje Frančeski hrvoje.monitor (at) gmail.com
1. Mount Eerie: ‘A Crow Looked At Me’
2. LCD Soundsystem: ‘American Dream’
3. Xiu Xiu: ‘Forget’
4. Juana Molina: ‘Halo’
5. Arca: ‘Arca’
6. Fleet Foxes: ‘Crack Up’
7. Priests: ‘Nothing Feels Natural’
8. The New Pornographers: ‘Whiteout Conditions’
9. Camedor: ‘En Ut/Alba’
10. Sampha: ‘Process’
11. (Sandy) Alex G: ‘Rocket’
12. Uniform: ‘Wake In Fright’
13. Run The Jewels: ‘RTJ3’
14. King Gizzard & The Lizard Wizard: ‘Flying Microtonal Banana’
15. Jlin: ‘Black Origami’
16. Jesca Hoop: ‘Memories Are Now’
17. Sleaford Mods: ‘English Tapas’
18. Richard Dawson: ‘Peasant’
19. Colin Stetson: ‘All This I Do For Glory’
20. Obnox: ‘Niggative Approach’

Zoran Mišetić zoranm (at) lesker.com
1. Curtis Harding: ‘Need Your Love’
2. Ryan Adams: ‘Prisoner’
3. Spoon: ‘Hot Thoughts’
4. Rozwell Kid: ‘Precious Art’
5. Downtown Boys: ‘Cost Of Living’
6. Queens of the Stone Age: ‘Villains’
7. Smith Street Band: ‘More Scared Of You Than You Are Of Me’
8. Algiers: ‘The Underside of Power’
9. PVRIS: ‘All We Know of Heaven, All We Need of Hell’
10. MUNA: ‘About U’
11. Devon: ‘Weirdo’
12. Artificial Pleasure: ‘Wound Up Tight’
13. Waxahatchee: ‘Out In The Storm’
14. Himalayas: ‘Thank God I’m Not You’
15. Liam Gallagher: ‘Come Back To Me’
16. Noel Gallagher’s High Flying Birds: ‘Holy Mountain’
17. Tom Grennan: ‘Royal Highness’
18. Foster The People: ‘Sacred Hearts Club’
19. Etta James: ‘At Last’
20. Jlin: ‘Black Origami’

Saša Nužda aadgbe (at) gmail.com
1. Poni Hoax: ‘Tropical Suite’
2. Oh Sees: ‘Orc’
3. Do Make Say Think: ‘Stubborn Persistent Illusions’
4. DJ Hell: ‘Zukunftsmusik’
5. Circle: ‘Terminal’
6. Cloak/Dagger: ‘I Want Everything’
7. Unsane: ‘Sterilize’
8. Trevor Something: ‘Die With You’
9. Actress: ‘AZD’
10. Deaf Kids: ‘Configuraçao do Lamento’
11. Kairon; IRSE!: ‘Ruination’
12. Beans: ‘Love Me Tonight’
13. Fever Ray: ‘Plunge’
14. Nick Cave & Warren Ellis: ‘Wind River’ OST
15. Pile: ‘A Hairshirt Of Purpose’
16. Adam Taylor: ‘The Handmaiden’s Tale’ OST
17. Paleowolf: ‘Megafauna Rituals’
18. Slimy Member: ‘Ugly Songs For Ugly People’
19. Lvmen: ‘Mitgefangen Mitgehangen’
20. Midnight: ‘Sweet Death and Ecstasy’

Karlo Rafaneli shiveringinstatic (at) gmail.com
1. Mount Eerie: ‘ Crow Looked at Me’
2. Joey Bada$$: ‘All-Amerikkkan Badass’
3. LCD Soundsystem: ‘American Dream’
4. Vince Staples: ‘Big Fish Theory’
5. Run the Jewels: ‘RTJ3’
6. Arca: ‘Arca’
7. Protomartyr: ‘Relatives In Descent’
8. Converge: ‘The Dusk in Us’
9. Algiers: ‘The Underside Of Power’
10. Father John Misty: ‘Pure Comedy’
11. The Mountain Goats: ‘Goths’
12. Sleaford Mods: ‘English Tapas’
13. Uniform: ‘Wake in Fright’
14. Benjamin Clementine: ‘I Tell a Fly’
15. William Basinski: ‘A Shadow in Time’
16. Jlin: ‘Black Origami’
17. Xiu Xiu: ‘Forget’
18. King Gizzard & the Lizard Wizard: ‘Flying microtonal Banana’
19. Ryan Adams: ‘Prisoner’
20. Pallbearer: ‘Heartless’

31.12.2017. (15:20)

Pogled ispod ružičastih naočala

HyperNormalisation – dokumentarac o ‘lažnom svijetu’

HyperNormalisation je nagrađivani dokumentarni film iz 2016. godine britanskog redatelja Adama Curtisa. U njemu autor gradi tezu kako su od 70ih godina prošlog stoljeća vlade, financijske institucije i tehnološke tvrtke odustale od kompleksnog ‘stvarnog svijeta’ te su izgradile ‘lažni svijet’ koje vode korporacije i političari. Film se u cijelosti može pogledati na YouTubeu. Video

31.12.2017. (14:30)

Stvar higijene

Politika plus biznis: Plitvice plivaju u fekalijama

Zaštita prirode zapravo nije ništa drugo nego osobna higijena proširena na okoliš. Većini ljudi čini se uobičajenim i poželjnim redovito održavati čistoću vlastitog tijela, kuće ili dvorišta. Međutim, kad je riječ o čistoći grada u kojem žive, države i kontinenta ili planeta Zemlje, to kao da ih se uopće ne tiče, kao da ih ne obavezuje ni na što. Plitvička jezera ugrožavaju pohlepa i glupost lokalnih vlasti i poduzetnika, što rezultira sve većim brojem turista te sve većim zagađenjem jezerske vode i okoliša, piše Edo Popović. Express

31.12.2017. (13:30)

Najveća drama

Ansambl HNK protiv Hasanbegovića u Kazališnom vijeću

Prošlog tjedna Zlatko Hasanbegović imenovan je u Kazališno vijeće zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Vijest o njegovom imenovanju zgrozila je dio javnosti, kao i članove ansambla Drame HNK. Oni su u otvorenom pismu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću iskazali zabrinutost zbog motiva tog imenovanja, kao i zbog smjera u koji bi kazalište moglo biti gurnuto. Lupiga

31.12.2017. (12:42)

Neočekivani procvat zagrebačke scene pub kvizova

31.12.2017. (12:30)

Samo da se slavi

Zanimljivi novogodišnji običaji diljem svijeta

U Italiju je stigao španjolski običaj da se prije ponoći jede 12 bobica grožđa kao simbol zdravlja i sreće sljedećih 12 mjeseci. Uz to se obično u ponoć, posebno na jugu Italije, mora nešto razbiti (tanjur, čaša, šalica) nešto bučno i lako lomljivo kako bi se otjeralo zlo iz nove godine. Običaj je jesti i leću jer se zrna po vjerovanju pretvore u zlatnike. U Švedskoj je tradicija bacanje cipela – ako bi cipela pala pokazujući prstima izlazna vrata kuće/stana to je značilo preseljenje ili čak smrt. HRT

31.12.2017. (11:46)

Video: Najbolji videi kućnih ljubimaca

31.12.2017. (11:45)

Dugoprstići oprez

Kako otkriti tko vam krade Wi-Fi?

Bilo da ste kod kuće suočeni sa slabom internetskom vezom preko bežične mreže ili pokušavate otkriti koliko je preopterećen Wi-Fi u hotelu u kojem ste odsjeli, besplatan alat za Windowse Who Is On My Wi-Fi pokazat će vam IP adrese, MAC adrese, imena računala, statuse spajanja i druge podatke. Aplikacija ne zahtijeva da imate administrativna prava ili pristup cijeloj mreži koju namjeravate ispitati. Čak i ako ste samo klijent na tuđoj mreži, možete uz pomoć ovog alata otkriti tko je sve koristi – video. Net.hr

31.12.2017. (11:45)

Stvari koje su bolje od seksa, po izboru korisnika Twittera

31.12.2017. (11:44)

Video: 2017. u 7 minuta

31.12.2017. (11:43)

Video: Kako Disney vara publiku?

31.12.2017. (11:17)

Kad metabolizam zašteka

Zašto se ljudi počnu debljati oko struka?

S godinama razina hormona u tijelu pada i to je razlog zašto i metabolizam počinje sporije raditi, a što on sporije radi, ljudi se više debljaju. Kod prosječnog muškarca i žene to uzrokuje dodatnih 450 do 900 grama svake godine, i to u dobi od 35. do 55. godine života. Rješenje je jesti manje ugljikohidrata, a više proteina, te vježbati. 24sata

31.12.2017. (10:48)

Izbjeglički blues

Traume djece izbjeglica put su u fantomsku bolest

Barbara Matejčić piše o sindromu bezvoljnosti koji se javlja među izbjegličkom djecom, a koji je otrkiven u Švedskoj. Za pretpostaviti je da se manifestirao i u drugim zemljama gdje u neizvjesnosti borave izbjeglice. Možda ga u Hrvatskoj nema, no okolnosti koje ga izazivaju su iste: traume s kojima su došli u Hrvatsku i onda dugotrajno čekanje na rješenje zahtjeva za međunarodnom zaštitom kako bi obitelj mogla otpočeti novi život i potom, nerijetko, negativno rješenje. T-Portal

31.12.2017. (10:38)

Radno vrijeme trgovačkih lanaca

31.12.2017. (10:12)

Potočić

Zašto curi nos?

Iako ste u potpunosti zdravi često se dogodi da vam, čim iziđete na hladnoću počne curiti nos. Ista se stvar dešava 50-90 posto ljudi, a pojava se stručno naziva rinitis izazvan hladnoćom ili skijaški nos. Posebno su joj sklone osobe koje pate od astme ili ekcema, a iz nosa dnevno može ‘iscuriti’ i cijela čaša, 300 i 400 mililitara tekućine. Lider

31.12.2017. (09:45)

Mali tajni znak

Potraga za srećom u vrijeme nesigurnosti, makar u keksima sudbine

Biznis s proizvodima koji su povezani sa srećom je posljednjih godina doživio nagli uspon. Kulturolozi smatraju da je čežnja za srećom povezana s političkom situacijom te način nošenja sa nesigurnošću. Sekularni čovjek današnjice ne poseže za božanskim rješenjem nego vjeruje da je sudbina u njegovim vlastitim rukama, a igrarije sa sudbinom i proricanjem sreće su dio strategije prema kojoj se strah od budućnosti neutralizira zabavom s keksima ili sličnim oblicima proricanja sudbine. Deutsche Welle

31.12.2017. (09:09)

Novi kanal

U ponedjeljak kreće Peti program HRT-a

HRT u ponedjeljak, 1. siječnja pokreće svoj Peti program HTV 5 namijenjen Hrvatima izvan Hrvatske te međunarodnoj javnosti. Između ostalo, prikazivat će se vijesti na engleskome, njemačkome i španjolskome jeziku te dokumentarne serije Otkrivamo Hrvatsku i Hrvatska, moj izbor o iseljenicima, povratnicima i strancima u RH, emisija za manjine i hrvatski narod u BiH. Poslovni

31.12.2017. (08:44)

Moj TV podsjetnik

Šest programa nedjeljom

09:08 Čudnovate zgode Šegrta Hlapića (7.3), HTV2
09:40 Poklon ljubavi (6.0), NovaTV
09:50 Grof Monte Cristo (7.0), HTV3
11:34 Artisti i modeli (6.7), HTV3
11:45 Glup i gluplji 2 (3.4), NovaTV
13:20 Arthur (6.9), HTV3
13:22 Bijeli očnjak (6.7), HTV2
14:00 Nedjeljom u dva – prisjećanje na stare goste, HTV1
14:55 Svi za Eldorado (6.7), HTV3
15:30 Mr. Miracle (5.4), HTV1
15:40 Odjednom princeza (6.3), NovaTV
17:44 Vlak u snijegu (7.9), HTV2
20:05 Harry Potter i kamen mudraca (7.6), HTV2
20:05 Krađa identiteta (5.7), RTL
21:35 Duran Duran: Unstaged (6.7), HTV3
23:20 Lažljivac (6.8), RTL
23:29 Pod udarom zakona (7.8), HTV3
01:00 Štemer 2 (6.6), HTV2
01:00 Smrtonosna utrka (6.4), RTL
01:14 Noć vještica (7.8), HTV3
02:39 Nestali u 60 sekunda (6.5), HTV2
02:43 Čovjek iz Rija (7.1), HTV3
03:49 Zima jednog lava (8.1), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

31.12.2017. (08:18)

Vjerujem, ne vjerujem

Udžbenik hrvatskog jezika pun sadržaja katoličkog vjeronauka

Čitanka iz hrvatskog jezika ‘Snaga riječi 7’ u poglavlju ‘Vjera i domovina’ od učenika sedmog razreda osnovne škole traži da napišu vlastitu molitvu Bogu. Kako se sadržaj primjeren nastavi vjeronauka našao u udžbeniku hrvatskog jezika nije razjašnjeno. Iz Ministarstva obrazovanja kažu kako je riječ o udžbeniku koji je odobrio bivši ministar Željko Jovanović, ali nemaju namjeru pokrenuti zakonsku proceduru uklanjanja udžbenika iz uporabe u školama. Novi list

31.12.2017. (00:43)

Neželjene piranje

Vojković: Rat dvije srdelice – kako je Hrvatska prokockala granicu

„Hrvatskoj je dan najbolji mogući alat (vjerojatno dobiven od nekog saveznika, teško da su naše službe tako sposobne špijunirati u drugoj državi) – kompromitirajući telefonski snimci druge strane, besprijekorno i jasno snimljeni. Dano nam je sve – i sve smo uspjeli izgubiti. Koji je veći znak totalne nesposobnosti, nego sada pitanje rješavati glisiranjem po Savudriji? Dok (nadajmo se da neće) netko ne postane previše nervozan pa netko i strada. Situacija je ozbiljna, a mi uopće nismo pripremljeni na nju, niti smo jasno objasnili svima što se događalo, jer da jesmo – ne bi tako zdušno podržavali Sloveniju. Uostalom, koji je međunarodni položaj Hrvatske trebalo nam je biti jasno još kada je ono Juncker uhvatio Plenkovića za dupe. A ovome drago“, piše Goran Vojković.

30.12.2017. (23:52)

Ima vremena

Od početka gradnje Pelješkog mosta u ožujku ili travnju neće biti ništa

Još se čeka i odluka o izboru izvoditelja radova na mostu kopno-Pelješac između austrijskog “Strabaga”, tursko-talijanskog konzorcija “Astaldi-IC Ictas” i kineske “China Road Bridge” korporacije, najavljena za tekući prosinac, pa prolongirana za siječanj ili veljaču iduće godine. Njihove ponude još se ocjenjuju i analiziraju, pa od najavljenog početka gradnje mosta u ožujku ili travnju neće biti ništa. Država je pripremila milijardu i 756 milijuna kuna za gradnju mosta i pristupnih cesta na Pelješcu, a najjeftinija pristigla ponuda na natječaj, dana od kineske korporacije, je dvije milijarde kuna. Radovi na mostu i cestama na Pelješcu ne mogu ni krenuti dok nije izabrana tvrtka za njihov nadzor. Ako ne bude žalbi na novi natječaj za nadzor gradnje, tvrtka kojoj će biti povjeren taj posao mogla bi biti izabrana u ožujku sljedeće godine, piše Slobodna.

30.12.2017. (23:29)

Novogodišnje radosti

Od 1.1. mogućnost odbitka 50% PDV-a za poduzetnike pri kupnji novog automobila

Od prvog dana 2018. ponovo stupa na snagu mogućnost odbitka 50% PDV-a za poduzetnike pri kupnji automobila i svim vezanim troškovima za njegovo korištenje. Izračun kaže da će, primjerice, samo na kupnji auta koji stoji 150.000 kuna pravne osobe uštedjeti 15.000 kuna, a na maksimalnoj cijeni za koju država daje povrat PDV-a od 400.000 kuna uštedjet će 40.000 kuna. Ovo je dobra vijest i za sve one pravne osobe koje su prije stupanja na snagu ove odredbe kupile auto na leasing, jer će od 1. 1. 2018. moći odbiti 50% PDV-a u rati leasinga, piše Večernji.

30.12.2017. (22:30)

Adventsko čudo

Kako je grad koji nema more postao jedna od 10 najuspješnijih destinacija u Hrvatskoj?

Prošle godine, procjenjuje se, turisti su za vrijeme Adventa u Zagrebu potrošili više od 400 milijuna kuna, ove godine moglo bi biti i više. Hoteli su puni, privatni smještaj također, prije svega zagrebački stanovi koji su pretvoreni u apartmane. Rijeke ljudi svakodnevno dolaze u grad, koristeći i Bandićev poklon da je javni prijevoz vikendima besplatan. Svega toga naravno ne bi bilo da nije bilo hrabrosti Martine Bienenfeld da krene u avanturu koja je afirmirala u konačnici i sam Zagreb, piše Jutarnji.

30.12.2017. (21:21)

Pjesma za groš

Najuspješniju turneju u 2017. imali su U2, zaradili su čak 316 milijuna dolara

Irski bend U2 svojom je obljetničkom turnejom Joshua Tree s pedeset koncerata zaradio najviše u konkurenciji svih turneja u 2017. godini. U2-ovci su zaradili čak 316 milijuna dolara, objavio je američki magazin Pollstar. Na drugom je mjestu skupina Guns N’ Roses (292,5 milijuna), slijedi Coldplay (238), pa Bruno Mars (200), Metallica, Paul McCartney, Ed Sheeran, Rolling Stonesi i Garth Brooks. 20 najuspješnijih turneja ostvarilo je ukupnu zaradu od 2,66 milijardi dolara. Novi list

30.12.2017. (20:39)

Godina gafova

Analiza hrvatske vanjske politika: Sami pali, sami se ubili

S obzirom na to kakva iskustva Hrvatska ima u situaciji kada su na trima najvažnijim političkim pozicijama u državi troje bivših diplomata, razumna novogodišnja želja jest da u 2018. godini hrvatsku vanjsku politiku treba početi spašavati od hrvatskog diplomatskog kadra. Unatoč fantazijama ultranacionalista o zavjerama protiv Hrvatske i blebetanju premijera o hibridnom medijskom ratu, realnost je takva da je Hrvatska tijekom 2017. doživjela vanjskopolitičku katastrofu i to u skladu s onom narodnom ‘sami pali, sami se ubili’, piše Index o vanjskopolitičkim uspjesima hrvatskih vlasti.

30.12.2017. (19:53)

Zanimljiv sistem

Zakon o plaćama u državnoj upravi: Službenicima bi plaća rasla 14, a šefovima 67 posto

Vlada je pokrenula pregovore sa sindikatima o novom zakonu o plaćama u državnoj upravi kojim će se službenici razvrstavati u 12 platnih razreda, te napredovati preko 12 platnih stupnjeva unutar svakog razreda. U višim su razredima rukovoditelji, u srednjima viši službenici, a u razredima od 1. do 5. niži. Vlada navodi da je prosječna razlika između stupnjeva unutar jednog razreda 2,5%, no Sindikat državnih službenika tvrdi da Vladin prijedlog nije pravedan jer razlika između dva stupnja u nižim platnim razredima iznosi 1-2%, a u višima doseže i 9%, piše Večernji list. Za 40 godina rada u državnoj službi uspješni službenici ubuduće mogu računati na povećanje plaća od 14 do 67%, a ne 20% kako to predviđa sadašnji model nagrađivanja s 0,5 posto dodatka po godini staža.

30.12.2017. (18:37)

Malo toga dobrog

Što donosi novi Zakon o šumama?

Nacrt prijedloga Zakona o šumama izazvao je krajem ljeta brojne komentare, prije svega zbog ukidanja podjele šuma na kontinentalne i šume na kršu, a onda i zbog izostavljanja poglavlja o biološkoj obnovi šuma odnosno šumouzgojnim radovima. Umjesto Zakonom oni su sada definirani Pravilnikom o uređivanju šuma koji se učestalo mijenja. Najveću je medijsku prašinu izazvala izmjena prema kojoj Ministarstvo poljoprivrede može i privatne šume proglasiti šumama posebne namjene, za izgradnju golf igrališta na primjer, uz obavezu da vlasniku budu osigurana sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja, piše Lupiga.

30.12.2017. (17:50)

Mesne kronike

Ivica Pivac: U Hrvatskoj se i vrijeme računa od datuma propasti Agrokora

“Agrokor nije bio obična tvrtka, nego više od toga. Jednostavno, teško ste mogli dobiti neki posao ako je Agrokor aplicirao na njega. Kada je došao Lidl u Hrvatsku, mi smo uspostavili kontakt s Lidlom. Međutim, Konzum je uvjetovao da ako radimo s Lidlom, ne možemo i s njima. To je bio ultimatum.Tako da smo počeli intenzivnije razvijati svoju maloprodaju. Trenutačno imamo 270 maloprodajnih objekata i ostvarujemo prihod od maloprodaje oko 600 milijuna kuna. Bez tog prihoda nama bi bilo puno teže raditi. Radi se o malim prodajnim mjestima koja imaju stalan rast prometa. Nama i jest cilj doseći prihod od maloprodaje od milijardu kuna”, kaže Ivica Pivac, jedan od vlasnika mesne industrije Braća Pivac. Jutarnji

30.12.2017. (17:25)

Godina u novcu

Nikad više novca: Kamate će padati, a krediti polako rastu

Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima, piše Večernji.

30.12.2017. (16:55)

Magija koju sam mjuzikli imaju

Recenzija: ‘Najveći showman’ daleko je od savršenstva, ali bliže magiji nećete doći

“Najveća čarolija, a ujedno i najveći adut Showmana, leži upravo u svim onim prednostima i posebnostima koje su inherentne mjuziklu kao žanru. Jer ako mjuzikli išta čine, onda slave bogatstvo života na najekspresivniji, najkreativniji i najenergičniji mogući način – korištenjem glasova, melodija, emocija i tijela u pokretu. Cinizmu rijetko kada ima mjesta, marginalizirane skupine često dobiju priliku pustiti glas, a iskazivanje najdubljih čuvstava, bez ustezanja i inhibicija, kroz pjesmu i ples, zaslužno je za to da publika vibrira u sinkronicitetu s likovima i pričama na ekranu, zadivljena svim tim načinima na koje su ljudska bića sposobna izražavati sebe”, piše Arteist o najnovijem filmu s Hughom Jackmanom – trailer.

30.12.2017. (16:25)

Vrlo dobra berba

Tportalov izbor najboljih serija 2017.: ‘Preostali’ i preostali

„Odabrati deset najboljih iz ovogodišnje, iznimno plodne berbe stranih igranih TV serija, posao je koji svakom ljubitelju tog medija mora barem malo raniti dušu i srce. Bilo ih je, naime, mnogo više od deset pa bi ovakav izbor bilo poštenije nazvati ‘ona trećina najboljih ovogodišnjih TV serija koja se meni najviše svidjela’“, napisala je Tportalova Zrinka Pavlić prije no što je navela svojih deset najtoplijih preporuka. Uz animirane bisere poput Rick i Morty te BoJack Horseman, tu su i Twin Peaks: Povratak, Sluškinjina priča, Mindhunter i Preostali, koji su svoje mjesto pri vrhu našli i na većini ovogodišnjih kritičarskih lista.

30.12.2017. (15:50)

nEUtaživa glad za stvaranjem

Hrvatski filmaši ove godine osigurali 640 tisuća eura europskih sredstava

Hrvatski filmaši ove su godine osigurali europska sredstva u iznosu od 638.667 eura, pokazuju objavljeni podaci Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske. Sredstva su osigurana u okviru poziva za predlaganje programa pojedinačnih i skupnih projekata, festivala, kontinuiranog usavršavanja, promidžbe europskih djela putem interneta, mreže kina Europa Cinemas i automatske i selektivne distribucije. U sklopu mreže Europa Cinemas potporu od sveukupno 100.353 eura dobilo je dvanaest hrvatskih kina. T-Portal

30.12.2017. (15:38)

Crveni snijeg

Najveći neprijatelj na najvišoj fronti na svijetu – hladnoća i lavine

Za alpiniste bi to bio raj na zemlji, ali za vojnike pakistanske i indijske vojske ledenjak Siačen na sjeveru Kašmira je pakao, i to posve besmisleni pakao. Bojišnica na Siačenu je na nadmorskoj visini između 4.000 i 6.700 metara, ondje su smještene na tisuće vojnika, a od 1984. dosad je ondje poginulo imeđu 2.500 do 5.000 vojnika, od čega barem 70% njih od hladnoće i teškog terena. Od 2003. godine niti jedan vojnik nije ondje poginuo od metka, ali zato jesu stotine od niskih temperatura, pada u ledenjačke pukotine ili u lavinama – samo u jednom danu, 7. travnja 2012. u lavini je poginulo 140 pakistanskih vojnika. BBC

30.12.2017. (15:10)

Baš lijep popularno-znanstveni video: Zašto ptice na putu prema jugu idu cik-cak, umjesto pravocrtno – hvataju vjetar u leđa i topli zrak s tla

30.12.2017. (15:09)

Više blokada od karijere Shaquillea O'Neala

Krajem studenoga u blokadi 25.600 tvrtki i 322.800 građana

Krajem studenoga ove godine blokirane je račune imalo 25.566 tvrtki s ukupno 14,37 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a istovremeno se u blokadi nalazilo 322.783 građana sa sveukupnim dugovanjem od 42,8 milijardi kuna, otkrivaju novi podaci Fine. Među blokiranih firmama još uvijek dominiraju tvrtke u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana. HRT

30.12.2017. (14:58)

Najbolje fotografije koje su ove godine snimili astronauti: Uragani, vulkani, zalasci Sunca… – baš lijepa kolekcija

30.12.2017. (14:56)

Zanimljiva infografika: O čemu se najviše brinu Britanci – dug, rastava braka…

30.12.2017. (14:54)

Kakva parnica: Njemački sud zabranio Amazonu da privlači online kupce koji u Googleu pogrešno napišu ime poznatog njemačkog proizvođača papuča Birkenstock

30.12.2017. (14:29)

Foto: Zamrznuti Chicago – jezero, rijeka, fontane…

30.12.2017. (14:25)

Zaista lijepe fotografije zamrznutih Niagarinih slapova

30.12.2017. (14:22)

2017. u grafovima

30.12.2017. (14:03)

Prva slova

Najpopularnija imena djece unazad 80 godina u Hrvatskoj: Ivan i Marija

U posljednjih 80-ak godina najpopularnija imena za djecu bila su Ivan i Marija, odmah iza njih su Josip i Marko te Ana i Ivana. Tako je, uz male promjene, bilo sve do kraja 20. stoljeća. Od 2000. malo se mijenja izbor roditelja – najpopularnija ženska imena postaju Lucija, Ana, Lana, Petra, Sara, Ema i Nika, a muška Luka, Ivan, Marko, Filip, Karlo i Petar. 24sata

30.12.2017. (13:40)

Zamjena za tatu

Neke mobilne igrice prisluškuju što djeca gledaju

Američki start-up Alphonso razvio je softver ugrađen u nekolicinu aplikacija, a koji pomoću mikrofona pametnog telefona sluša određene audio-signale iz TV-programa, reklama i filmova. Shazam prepoznaje ove audio-zapise te skupljene podatke prodaje oglašivačima kako bi ovi bolje ciljali oglase. Iz Alphonsa kažu da ne snimaju glasove ljudi i da je to što rade prema pravilima, no, kako prenosi Engadget – “nije stvar u tome što je legalno, nego u tome što je jezivo”.

30.12.2017. (13:39)

Mašti na volju

Najbolji sci-fi, fantasy i horor romani godine

Godina nije bila dobra za čovječanstvo, ali je za knjige bila odlična – piše The Verge u izboru najboljih znanstveno-fantastičnih, fantasy i horor romana godine. Među izabranima su ‘The Power’ Naomi Alderman o svijetu u kojem djevojke preuzmu moć, ‘The Strange Case od the Alchemist’s Daughter’ Theodore Goss o kćerima Victora Frankensteina, Doctora Moreaua, Abrahama Van Helsinga i Giacoma Rappaccinija koje rješavaju niz ubojstava, ‘The Wanderers’ Meg Howrey je o komercijalnom putovanju na Mars, ‘The Stone Sky’ N.K. Jemisin događa se u dalekoj budućnosti, a govori o stalnoj prijetnji masovnog izumiranja čovječanstva….

30.12.2017. (12:47)

Snapchat obrnuo pilu naopako: Omogućio čuvanje poslanih poruka; krenuli su kao društvena mreža s porukama ograničenog vremena trajanja

30.12.2017. (12:27)

Manje lijep planet

Životinje koje su izumrle ove godine – šišmiš, divlja mačka, gušteri…

Na kraju svake godine ekolog David Steen sastavlja listu životinja koje su najvjerojatnije izumrle te godine, a na ovogodišnjoj listi su jedna vrsta šišmiša, divlje mačke i nekoliko guštera. Steen ovu listu vodi od 2012. (izvještaji za 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016.), a kaže da je granica izumiranja relativna – neke vrste su nestale u divljini, ali ih ima u zatočeništvu, nekih možda nema već godinama ali još nismo za sigurno utvrdili da su izumrle, neke su izumrle iz cijelih regija, ali bi možda mogle još živjeti drugdje u svijetu… Mashable

30.12.2017. (11:20)

Brod z inzpekcijo

Slovenija provodi arbitražu – brodica inspekcije snimala hrvatske ribare

Slovenija je danas na moru počela provoditi odluku o arbitraži na način da je danas u Savudrijskoj vali, odnosno u Piranskom zaljevu, kako ga zovu Slovenci, bila i i brodica slovenske inspekcije. Čini se da nitko ništa korisno nije radio nego da su demonstrirali inat – “Slovenci su se približavali, nešto više snimali, obišli brodove i vratili se natrag” dok s hrvatske strane “na svaki brod smo imali jedan naš patrolni”, kako je rekao savudrijski ribar Ecio Kocijančić koji misli da bi mogao dobiti kaznu jer ih je dobivao i ranije. Tri su hrvatska ribarska broda isplovila danas, ali je ulov bio slab. HRT

30.12.2017. (11:16)

Moj TV podsjetnik

Šest programa subotom

12:20 Ja Petko (6,5), HTV3
13:10 Prezimljavanje jednog otoka, HTV4
13:13 Sigurno u prometu – ležeći policajci, HTV1
14:05 Šest dana, sedam noći (5,8), RTL
14:15 Grof Monte Cristo (7,0), HTV3
14:15 Jesen ljubavi (6,5), Nova TV
16:00 Bez žaljenja, bez milosti (6,9), HTV3
16:00 Veliko čudo (6,5), RTL
16:25 Oberstdorf: Četiri skakaonice, HTV2
17:25 Još jedna priča o Pepeljugi (5,9), Nova TV
17:50 Ovo je opera: Strijelac vilenjak – Carl Maria Von Webber (8,8), HTV3
18:33 Smogovci (8,9), HTV2
20:05 Kraljev govor (8,0), HTV1
20:05 Prije potopa (8,3), HTV2
20:05 Ljubav je sve (5,8), HTV3
20:05 Nebesa (8,3), RTL
21:20 Lanac osvete (6,2), Nova TV
21:45 Želim samo da me volite (8,0), HTV3
22:00 Posljednji provod (6,4), RTL
22:40 Daleko od očiju (7,0), HTV1
22:42 Motel Bates (8,7), HTV2
23:20 Paklena granica (5,7), Nova TV
23:40 Podmornica (8,4), HTV3
00:15 Taoci (5,3), RTL
00:45 Serum istine (6,0), HTV1
01:05 Zora očajnika (6,0), Nova TV
01:55 Amerikanka u Tokiju (6,3), RTL
02:37 Chuka (6,4), HTV1
03:00 Posljednja zraka sumraka (6,8), HTV3
04:17 Vikend kod Bernieja (6,4), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

30.12.2017. (10:57)

Invest u Zagrebu

390 milijuna kuna za uređivanje Zagreba iduće godine

Jutarnji donosi popis javnih radova za iduću godinu za koje Grad Zagreb planina izdvojiti 390 miljuna kuna, dolje su najveći (neki su bili u planu za 2017., ali su pomaknuti za 2018.):
Uređenje Trga žrtava fašizma (Donji Grad) – 7,37 milijuna kuna
Uređenje groblja na Mirogoju (Gornji Grad) – 12,9 milijuna kuna
Spomenik domovini, spomenik dr. Franji Tuđmanu (Trnje) – 5,3 milijuna kuna
Tramvajska etapa od Kvaternikova trga do Velike Kosnice (Pešćenica – Žitnjak) – 9 milijuna kuna
Krajobrazno uređenje naselja Podbrežje (Novi Zagreb – zapad) – 2,9 milijuna kuna
Spojna cesta SR Njemačke i Ulice Brune Bušića (NZ – istok) – 3,75 milijuna kuna
Uređenje Trsatske i Grobničke ulice (Trešnjevka – sjever) – 2,2 milijuna kuna
Dekorativna rasvjeta Jadranskog mosta (T – jug) – 4,9 milijuna kuna
Autobusno okretište Mikulići (Črnomerec) – 2,6 milijuna kuna
Uređenje okoliša na okretištu Dubec (Gornja Dubrava) – 9,4 milijuna kuna
Ulica hrvatskih branitelja (Stenjevec) – 3,37 milijuna kuna
Križanje Soblinečka – Prepuštovečka (Sesvete) – 7 milijuna kuna

30.12.2017. (10:43)

Na mladima novac ostaje, ali tek kad ostare

Milenijalci će biti veliki nasljednici imovine – kad navrše 60 godina

Milenijalci će biti generacija koja će naslijediti najviše imovine od svih generacija nakon Drugog svjetskog rata, ali će tu imovinu naslijediti prekasno da bi se riješilo njihove probleme sa stanovanjem i nejednakosti bogatstva. Mladi koji danas imaju između između 17 i 35 godina naslijedit će rekordnu količinu bogatstva od svojih roditelja i djedova i baka iz baby-boomer generacije, ali će milenijalci u prosjeku morati čekati do svoje 61. godine kako bi ovu imovinu naslijedili. Vrhunac nasljeđivanja dogodit će se 2035. godine, kad baby boomeri već budu vrlo stari, a količina nasljedstva dotad će narasti za duplo u usporedbi s današnjim stanjem. BBC

30.12.2017. (09:57)

Ajde Kato, ajde zlato, ajde sa mnom PS igrati

‘Catherine’ – jedna od najboljih igrica o ljubavi i nevjeri

Nove ljubavi, nove zavrzlame i online sadržaj sadržavat će remasterirana verzija igrice Catherine, jedne od najboljih o ljubavi i nevjeri. Igrica istražuje veze odraslih ljudi i komplikacije koje idu s tim – nevjeru, požudu, seksualnost itd. Glavni lik igrice Vincent Brooks rastrgan je između pritisaka da oženi svoju dugogodišnju djevojku Katherine i zavodljivu mladu ženu Catherine. Izbori koje napravi – kako odgovara na pitanja ovih žena ili na SMS-ove – utječu na njegov odnos s njima i na njegovu sudbinu. Piše The Verge kako je najzanimljivije kod ove igrice uspoređivati odgovore i izbore svog lika s nekom drugom osobom, ili igrati s partnerom i tražiti odgovore na razna etička pitanja.

30.12.2017. (09:45)

Ponoćni šetači

Prognoza za Staru godinu: Uglavnom suho, temperature iznad nule

Subota će biti uglavnom suha, a u nedjelju će biti djelomice sunčano, većinom suho i iznadprosječno toplo za ovo doba godine, prognozira DHMZ. Povremene kiše sutra će biti većinom na dijelu sjevernog Jadrana i gorskog područja. U ponedjeljak će osim kiše u većini Hrvatske, u gorju ponegdje biti i snijega, a promjenjivo vrijeme, s povremenim oborinama bit će i u nastavku tjedna (7-dnevna hrvatska prognoza, ovdje norveška prognoza). U ostatku zime neko dugotrajno jako zahladnjenje malo je vjerojatno, ne samo u siječnju, nego i u ostalim mjesecima prve polovine godine. HRT

30.12.2017. (09:18)

U Bruxellesu živi oko 2.600 beskućnika, zabranjeno im je postavljati šatore, a skloništa su popunjena, pa su im ove godine podijelili sklopive kartonske šatore

30.12.2017. (09:03)

Strateški potez

Četiri izbornika iz BiH na Svjetskom prvenstvu, samo Argentina ima više

BiH neće ići na Svjetsko prvenstvo iduće godine, ali će u Rusiji biti četiri izbornika rođenih u BiH – Zlatko Dalić (Hrvatska), Vahid Halilhodžić (Japan), Vladimir Petković (Švicarska) te Mladen Krstajić (Srbija). Jedino će Argentina imati više izbornika od BiH – Héctor Cúper (Egipat), Jorge Sampaoli (Argentina), José Pékerman (Kolumbija), Ricardo Gareca (Peru) i Juan Antonio Pizzi (Saudijska Arabija). Klix

30.12.2017. (08:38)

Život u minusu

Lani u Hrvatskoj rođeno 37.706 djece, umrlih – 14 tisuća više

Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 37.706 djece, što je 34 djeteta više nego godinu prije, dok su umrle 51.542 osobe, odnosno 14.005 je više umrlih nego rođenih. Samo u Međimurskoj županiji više je rođenih nego umrlih, dok je najgore u Osječko-baranjskoj županiji gdje je 1.418 više umrlih od rođenih. Žene rađaju u prosjeku 1,43 djece, dok je razina jednostavne reprodukcije 2,1. Izvan braka rođeno je 7.110 ili 19% sve djece, majke kod prvog djeteta imaju 28,8 godina (1968. su imale 22,8). Muškarci su lani umirali sa 72,8 godina, a žene sa 79,9 godina. Prošle je godine sklopljeno 20.467 brakova, 3,2% više nego 2015., pri čemu su nevjeste imale 28,3 godine, a ženici 31,1 godinu (1989. ona je imala 23,1, a on 26,7), dok je razvoda bilo 7.036, što bi značilo da se razvrgne svaki treći brak. Prosječno trajanje razvedenih brakova jest 14,8 godina. T-Portal

30.12.2017. (08:03)

Bug na cesti

Samovozeći auto: Prošlo je oduševljenje, ostali problemi za riješiti

Wired ima odličan članak o oduševljenju koje je vladalo oko samovozećih automobila unazad dvije godine i realnosti pitanja koja su ostala za riješiti da bi autonomni auti mogli sigurno voziti po cestama i ispunjavati upute koje im se daje. Prvi problem su senzori – samovozeći auti moraju jasno vidjeti u tri dimenzije, moraju imati kamere radi boje i detalja te im je nužan radar koji bi na velikoj udaljenosti detektirao objekte i njihovu brzinu. Kad ovi senzori prikupe sve informacije auto ih mora spojiti u cjelinu te se ponašati prema dobivenim informacijama. Sistem koji bi ovim upravljao je vrlo skup, znači ostaje problem tehnologije koja mora biti cjenovno prihvatljiva kupcu. Nadalje, ova vozila moraju moći vidjeti, interpretirati i predvidjeti ponašanje vozača, biciklista i pješaka, moraju znati kad su u mrtvom kutu drugog vozila i oprezno vozititi, moraju prepoznati vozilo hitno pomoći i dati mu prostora. Problem je i komunikacija autonomnog vozila, u stilu taxija, i osobe koja se želi voziti, tko je odgovoran u slučaju prometne nesreće itd.

30.12.2017. (08:02)

Vjeroučitelju Krešimiru Bagariću određen je istražni zatvor jer je – izazivao osjećaje mržnje, odbojnosti i prihvaćanja agresije prema dvjema osobama, kao i pripadnicima srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovjesti

30.12.2017. (00:01)

Savudrijska kazna

Ljubljana: Od danas kazne u Piranskom zaljevu

Hrvatski ribari od danas mogu očekivati evidentiranje, a posljedično i kazne od slovenske strane za plovidbu dijelom Piranskog zaljeva koji je Arbitražni sud dodijelio Sloveniji – rekla je slovenska novinarka Marta Razboršek za Studio 4 HRT-a, a slično je rekao i Milan Brglez, predsjednik slovenskog parlamenta. Smatra da ne moraju strahovati od uporabe sile, dok je za Svetu Geru, koja pripada Hrvatskoj, ocijenila da će Slovenija od subote imati eksteritorijalni vojni objekt u susjednoj državi, članici NATO-a. Slovenija, dakle, danas počinje primjenjivati odluku Arbitražnog suda, a slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da ne očekuje incidente i da ih Slovenija neće poticati ako se Hrvatska bude držala morske granice – prema presudi arbitara. Forum.hr raspravlja o ovom problemu, došli i do Živog zida.

30.12.2017. (00:01)

2017. godina koje je bilo (i nije je bilo)

29.12.2017. (23:37)

Cody ‘Američki zet’ Brown prestaje pisati blog, nakon četiri godine: Želio bih otići dok su stvari još dobre

29.12.2017. (23:23)

Dečko, malo si proziran

Japanac napravio masku u kojoj je lice nevidljivo

Japanski inovator Kazuya Noshiro napravio je aplikaciju koja mu cijelo lice čini gotovo potpuno nevidljivim, odnosno prozirnim. Uz pomoć platforme Unity napravio je aplikaciju koja radi tako da s fiksne pozicije napravi snimku pozadine i onda pomoću praćenja pokreta snimku te iste pozadine postavi preko lica osobe. Na Twitter je stavio snimku na kojoj pokazuje kako to radi. Mirror

29.12.2017. (23:19)

Raspored događanja za doček Nove u Rijeci: U Palachu dub, dubstep, dnb i balkan gipsy na jednom flooru, elektronika na drugom, rock, metal i punk na trećem (za 50 kuna); u Riveru sviraju Good Rockin Daddies; na Marini rockabilly doček; u Crkvi elektronika…

29.12.2017. (22:31)

"Mi žene smo psi ovoga svijeta, mi smo smeće"

Julie Delpy o zlostavljanju: Europa je bolja od Hollywooda

“Mediji se sad bave s nekoliko otkrivenih manijaka i silovatelja, ali ne bave se seksizmom, ponižavanjem i vrijeđanjem žena, što je i dalje svakodnevna pojava. U Europi je bolje nego u Americi, to je sigurno, a i bolje je danas nego što je nekada bilo. Na početku moje karijere nije baš bilo tako blistavo, ali danas je bolje, danas me nitko ne osuđuje, jer sam žena koja se bavi filmom. Nisam bila ni punoljetna, a već su me seksualno ugrožavali. Neće se ništa stubokom promijeniti. Weinstein i slični zaslužuju zatvor, ali seksizam kao takav neće se iskorijeniti”, kaže cijenjena francuska glumica Julie Delpy u intervju Novom listu.

29.12.2017. (22:26)

5 jedinstvenih strategija za povećanje publike na svom blogu

29.12.2017. (22:12)

Dječaci

Odličan esej: Bizarne karijere Van Dammea i Seagala

The Ringer ima GE-NI-JA-LAN tekst o karijerama Jean Claudea van Dammea i Stevena Seagala. Kao prvo treba odati poštovanje čovjeku što je uopće pogledao tolike njihove filmove unazad 20 godina, a onda i na odličnoj analizi. Za van Dammea piše o njegovoj autoironiji kroz film u posljednje vrijeme – “proveo je desetljeće tražeći duboko smiješne načine da se nosi s duboko smiješnom prirodom svoje slave”, dok za Seagala piše kako jedva da glumi akcijske scene u svojim filmovima – “jako se udebljao, a lice mu je bezizražajna maska… S tom bradicom kao da je onaj njegov poznati repić emigrirao na drugu stranu glave” [zubo].

29.12.2017. (21:47)

Mala kolekcija: Odlične svemirske fotografije ove godine…

29.12.2017. (21:16)

Dijete Mraz

Robi K.: Neću valjda u ovim godinama virovat u roditelje

“Barba je rekao: ‘Otkud tebi, dečko, tolika lovuša, a?’ Ja sam rekao: ‘Iz tatinog takujina!’… Barba je nagnijo se priko kase prema nama i rekao je: ‘Tribale su van kune da si kupite poklone? Pa jel to vama, dico, normalno?’ Ja sam pitao: ‘Zašto ne bi bilo normalno?’ Barba je rekao: ‘Zato šta nije! Bilo bi normalno da van mama i tata kupe poklone!’ Ja sam nagnijo se prema njemu i rekao sam: ‘Alo, šjor, ja već iden u treći razred! Pa neću valjda u ovim godinama virovat u roditelje!”, piše Robi K. kako je u Siti Ultra Senzejšnal Šoping Molu u Ekskluziv Paradajz For Kidsu kupio Barbiku u biloj vinčanici i Ajronmena sa daljinskim.

29.12.2017. (21:08)

Foto: Vau – ovo je s ove planete!?!

29.12.2017. (20:57)

Šetanje više od tri kilometra na dan kod starijih osoba povećava kognitivne i verbalne sposobnosti

29.12.2017. (20:49)

Izgubili vjeru

Tuže Apple jer im je usporio iPhone, Apple im nudi jeftiniju zamjensku bateriju

Apple je obmanjivao korisnike iPhonea budući da ih nije obavijestio da će usporiti rad uređaja kako bi ublažio problem slabih baterija. Manevar je naveo neke od vlasnika iPhonea da u proteklih godinu dana poduzmu korake kako bi riješili problem, tvrdi se u osam tužbi, podnesenih pred sudovima u američkim saveznim državama Kaliforniji, New York i Illinois. Cilj je tužitelja objediniti sve predmete u zajedničku tužbu i time potencijalno obuhvatiti milijune vlasnika iPhoena širom SAD-a. Apple je korisnicima kao nadoknadu ponudio – zamjenu baterije za 29 dolara, što znači popust 50 dolara. Mashable

29.12.2017. (20:40)

LudoValuta

Druga najveća kriptovaluta Ripple od početka godine porasla – 29.000%!!!

Vrijednost kriptovalute Ripple jutros je porasla 33% na 1,90 dolara, što je najveća vrijednost ove valute u njenoj povijesti. S tom cijenom tržišna kapitalizacija Ripplea je bila 71,8 milijardi dolara čime je bila druga najvrednija kriptovaluta, smijenivši Ethereum s drugog mjesta. Bitcoin je nedodirljiv na prvom mjestu s tržišnom kapitalizacijom od 241 milijardom dolara. Uspon Ripplea je ludo impresivan, čak i za pojmove kriptovaluta – početkom godine vrijedila je manje od jednog centa, tek prošli tjedan je prešla 1 dolar, a sve skupa ove godine vrijednost Ripplea je povećana 29.000 posto. Burza kriptovalute Coin Market Cap prati promjene njihovih vrijednosti. CNBC

29.12.2017. (19:42)

Stali na stijenu

Obitelj Mišković preuzela NK Rijeku

Damir Mišković preuzeo je NK Rijeku preko svoje londonske tvrtke Teanna limited koja je u suvlasništvu Matee i Anne Mišković, njegovih kćeri. “Klub sam prepisao na kćerke jer sam želio pokazati da svijet ostavljamo mladima” rekao je dosadašnji direktor kluba. Mišković je sanirao financije, izgradio nogometni kamp na Rujevici, a klub je prošle sezone osvojio povijesnu dvostruku krunu. Sportske novosti

29.12.2017. (19:28)

Kad zamiriše novac

Kanada: Političar bio protiv legalizacije marihuane, sad se ubacio u posao s medicinskim kanabisom

Kanada kreće ka legalizaciji rekreativne upotrebe kanabisa, a postoji i zanimljiva skupina poduzetnika koji žele ući na tržište: policajci i političari. Godine 2015. bivši šef policije u Torontu, Julian Fantino, bio je “žestoko suprotstavljen” legalizaciji marihuane . Fantino, koji je također bio ministar u bivšoj konzervativnoj vladi, kritizirao je sada vladajuće liberale zbog legaliziranja droga. No Fantino je u studenom je otvorio Aleafiju, “zdravstvenu mrežu” koja pomaže bolesnicima da pristupaju medicinskoj marihuani. Odgovarajući na kritike aktivista za legalizaciju kako je promijenio mišljenje Fantino je izjavio da su njegovi komentari iz 2015. izrečeni u “drugoj eri”. BBC

29.12.2017. (19:09)

Piranski proljev

Marinko Čulić: Čemu država kad ne može riješiti ni minimalni problem?

“Dvije ‘prijateljske’ zemlje, kako si vole međusobno tepati, sjele su jedna drugoj kao budali šamar. Zašto su te dvije zemlje uopće htjele postati samostalne države ako s novim, maksimalno proširenim ovlastima nisu u stanju riješiti ni ovakve minimalne probleme?” komentira Marinko Čulić vječiti problem Piranskog zaljeva i dodaje da su Hrvatska i Slovenija “dosad platile graničnu arbitražu 10,5 milijuna eura, što valjda nadilazi vrijednost ulovljene ribe u ovoj uvali u narednih pedeset godina”. Inače, Slovenija sutra počinje primjenjivati odluku Arbitražnog suda koji je utvrdio njene granice s Hrvatskom, a Goran Duhaček se u Indexu pita ima li smisla hrvatsko odbijanje prihvaćanja odluka Suda.

29.12.2017. (18:47)

Video: Najšašaviji modni trendovi ove godine – šljokice na jeziku, valovite obrve, trepavice s LED-žaruljicama…

29.12.2017. (18:46)

Samo se pokupi sa poda

Japanski znanstvenik izmislio samoobnavljajuće staklo

Japanski znanstvenik otkrio je slučajno novi tip stakla koje se može popraviti jednostavno pritišćući slomljene dijelove zajedno no trebat će, nesumnjivo, čekati još godinama prije nego se ta inovacija nametne u industriji. Yu Yanagisawa, znanstvenik s Tokijskog sveučilišta, kazao je da je otkrio novi materijal slučajno dok je proučavao ljepila sposobna za djelovanje na vlažnim površinama. To organsko staklo, slično akrilskom staklu, proizvodi se iz kombinacije polimera, polietera i tioureje ili tiokarbamida, čija hidrogena povezanost daje staklu samoobnavljajuću sposobnost, po istraživanju Yanagisawe. Japan Times

29.12.2017. (17:24)

Jedna karta, jedan put, više vozila

Velika promjena u Hrvatskoj: Jedna karta za autobus, vlak, tramvaj

Integrirani prijevoz putnika (IPP) uskoro će biti moguć i u cijeloj Hrvatskoj, nakon što stupi na snagu novi zakon o prijevozu u cestovnom prometu koji je trenutačno u fazi javnog savjetovanja. Najjednostavnije rečeno, IPP će funkcionirati tako da putnik s jednom kartom može koristeći, primjerice, autobus i vlak koji imaju jedinstven i putniku prilagođen vozni red, stići iz mjesta iz kojeg je krenuo na svoje odredište. Večernji

29.12.2017. (17:03)

BBC: Najbolji memei i viralni videi 2017.

29.12.2017. (16:52)

Sedam jela koja se jedu u svijetu za blagdane

29.12.2017. (16:43)

Uf, što Nijemci vole ograde!

Doček Nove u Berlinu imat će "sigurnu zonu" za žene

Po prvi puta u povijesti na dočeku Nove godine u Berlinu bit će postavljena “sigurna zona” za žene. Nove sigurnosne mjere za tulum kod Brandenburških vrata uvode se zbog zabrinutosti oko seksualnih napda, posebno zbog napada i pljački žena na dočeku Nove prije dvije godine u Kölnu kad su bande muškaraca migrantskog podrijetla napali stotine žena. Daily Mail

29.12.2017. (16:35)

Bloger Krule o stručnom osposobljavanju: Možete li igdje u Europi zamisliti studenta generacije koji je dobio posao za plaću od 346 eura?!

29.12.2017. (16:20)

Najgori požar u New Yorku unazad 25 godina: U vatri u Bronxu poginulo 12 osoba, od čega četvero djece; požar izazvalo dijete koje se igralo s štednjakom, bilo samo

29.12.2017. (16:07)

Loš posao - limenku

Roboti će najviše zamijeniti – slabo plaćene radnike

Zahvaljujući automatizaciji produktivnost u Velikoj Britaniji do 2030. godine bi mogla rasti za 0,8 do 1,4 posto godišnje, BDP za 10 posto, a Institut za istraživanja državne politike ističe da je potencijal za automatizaciju u kategoriji poslova koji zahtijevaju niske kvalifikacije u prosjeku pet puta veći nego u kategoriji dobro plaćenih poslova. Tako su daleko veće šanse da će poslovi koji traže niske kvalifikacije u idućim desetljećima biti ukinuti, dok će samo radnici s višim kvalifikacijama moći tražiti više plaće. Najveći je rizik identificiran u sektoru veleprodaje i maloprodaje. BBC

29.12.2017. (15:52)

Optimizam za kraj godine

U trećem tromjesečju 54 tisuće zaposlenih više nego lani

U trećem tromjesečju u Hrvatskoj je bilo 1,68 milijuna zaposlenih, što je 54 tisuće osoba više nego u istom razdoblju lani, dok je broj nezaposlenih pao za 34 tisuće, na 166 tisuća, pokazuju podaci iz Ankete o radnoj snazi koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Anketu o radnoj snazi DZS provodi tromjesečno, a na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO) te je međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti. Poslovni

29.12.2017. (15:33)

Zbrajanje štete

Burilović iz HGK: Nitko u nagodbi s Agrokorom neće biti dobitnik

Slijedi proces nagodbi u Agrokoru koji neće biti ni jednostavan ni lagan i u kojem nema dobitnika, odnosno svi će imati određene gubitke. Budući da Agrokor zauzima 30 posto u ukupnoj trgovini Hrvatske, jasno je koliko je važno da se nađe rješenje koje će sačuvati hrvatsku policu, odnosno domaću proizvodnju i radna mjesta, kaže Luka Burilović, čelni čovjek Hrvatske gospodarske komore. Jutarnji

29.12.2017. (14:54)

Igra pirata

Game of Thrones ponovno najskidanija serija na torrentima

Sedma sezona Game of Thrones bila je najgledanija dosad pa ne čudi što je i ove godine najpopularnija HBO-ova serija na prvom mjestu najčešće skidanih serija. Nakon emitiranja zadnje epizode sedme sezone, više od 400 tisuća ljudi ju je šeralo preko torrent sajtova, prema istraživanju TorrentFreaka. HBO je u cijeloj toj priči s piratiziranjem njihove najjače serije sam sebi nekoliko puta podmetnuo nogu. Uspjelo im je procuriti par epizoda, za što čak nisu bili krivi hakeri, već oni sami. Ono što je primjetno na listi top 10 najskidanijih serija je da nema naslova s Netflixa. Očito je da imaju dovoljno kvalitetnu ponudu sadržaja, ali i prihvatljivu cijenu za većinu korisnika. Telegram

29.12.2017. (14:30)

Skriveno bogatstvo

Grenland ispod tri kilometra leda ima najveći kanjon na svijetu

British Antarctic Survey, Sveučilište u Bristolu i Sveučilište Irvine u Kaliforniji napravili su detaljnu fizičku kartu Grenlanda bez leda, odnosno kako bi točno izgledao kad bi se s njega uslijed klimatskih promjena otopio sav led. Znanstvenici također upozoravaju da bi se u tom slučaju razina mora podigla za 7,42 metara, nešto više nego što se smatralo do sada. Ispod leda je otkriven najveći kanjon na svijetu – video. Express, BBC

29.12.2017. (14:26)

"U našim ste vodama": Slovenska policija s rotirkama došla do savudrijskih ribara i upozorila ih

29.12.2017. (14:00)

Prometna analogija

Bivši Mostov ideolog opisao stranke: MOST kao kružni tok bez izlaza

Most danas najviše asocira na kružni tok u kojem se zbog ograničenog kapaciteta jednako plaše ulazaka novih vozila kao i izlazaka starih. Još više se pokazuje da se Most plaši i samih pristupnih ulica. Svaki put kad Beljak ili Bernardić zazovu Most, Most požuri s bilo kakvim distancirajućima izjavama, makar i minimalnima. U metafori kružnog toka to bi značilo da nastavljaju voziti još jedan krug prije negoli se odluče hoće li skrenuti u susret tom pozivu, a onda u međuvremenu nađu razloga da ne skrenu, nego nastave kružiti.Isto tako, Most zna da je Živi zid slijepa ulica, pa nikad neće skrenuti u tom smjeru, piše Ivica Relković, politički analitičar i nekadašnji ideolog MOST-a. Index

29.12.2017. (13:27)

Veliki napredak

Đikić: Današnja medicina pretvara tumore u kronične bolesti

“Današnja medicina stvara tumore kroničnim bolestima. Prije 20 godina je oko 10 – 15 posto oboljelih preživljavalo, danas je to oko 60 posto. Pacijenti žive do 10 godina duže. Tumori su izlječivi ako ih se na vrijeme otkrije”, izjavio je u intervjuu za N1 znanstvenik Ivan Đikić. Dodaje kako će imunoterapija u budućnosti biti jedna od najčešćih metoda liječenja.

29.12.2017. (12:46)

Zagrebačke tajne

Zanimljiva vila skrivena u dvorištu u Gajevoj

Telegram donosi zanimljivu reportažu popraćenu sa dosta fotografija koja predstavlja vilu u Gajevoj ulici koja je sagrađena 1920. godine, a sada se prodaje. Ispred kuće je francuski vrt od gotovo 700 kvadrata, dva stabla crvenolisne bukve i jedna breza. Kuća je prepuna antiknih predmeta i ima bogatu biblioteku.

29.12.2017. (12:00)

Kiša i južina

Kakvo će vrijeme biti za doček Nove?

Za one koji Novu Godinu misle dočekati na otvorenom valja napomenuti da će temperatura u većini Hrvatske u novogodišnjoj noći biti iznad nula stupnjeva, na Jadranu (Pula, Rijeka, Pag) se očekuje kiša, dok bi u drugim dijelovima zemlje trebalo biti suho. U većem dijelu Hrvatske sljedeći tjedan očekuju se kiše i snijeg. T-Portal

29.12.2017. (11:06)

Štedbanka ide u stečaj

Dioničari Štedbanke, osnovane 1994. godine, odlučili su da ta banka prestaje s radom te je za nju pokrenut postupak redovne likvidacije, a banka je otvorila novi poslovni račun kod Erste & Steiermarkische Bank. Prvih devet mjeseci ove godine banka je završila s gubitkom od 12,7 milijuna kuna, dok je prošlu godinu poslovala s bruto dobiti od 10,15 milijuna kuna odnosno neto neto dobiti u iznosu od 7,72 milijuna kuna. Poslovni

29.12.2017. (10:38)

Nije lako

Ispovijest transrodne Sarajke

Za razliku od većine osoba koje svoj rodni identitet definiraju u adolescenciji, Elena iz Sarajeva je tranziciju započela u 62. godini života. Razlog je, tvrdi, ranija neinformiranost o konceptu transrodnosti. “Ako idem ulicom odjevena kao žensko, moram gledati 50 metara ispred sebe da vidim tko mi ide u susret – da li ću naići na grupu mladića, parove ili žene s djecom. Neki mi dobacuju, neki me pogledaju. Momci su me jednom ganjali po Dobrinji. Nisu me uhvatili, jer znam sve kratice. Jednom je jedan vlasnik kafića ispred moje kuće izvadio revolver da me ubije. Provela sam noć u policijskoj stanici, jer sam bila odjevena kao žensko”, kaže Elena za DW.

29.12.2017. (10:05)

Studija o žalosti

Intervju: Fatih Akin o policijskom pritisku, osveti i istini

Novi film Iz ništavila njemačkog redatelja turskog porijekla Fatiha Akina stiže u domaća kina 4. siječnja. Tim povodom donosimo intervju s redateljem u kojem priča što ga je inspiriralo za projekt. “Počeo sam istraživati koncept osvete. Postoji li ona uistinu? Tko je osoba koja bi se uopće upustila u traženje osvete? Bih li se ja osvetio? Lik Katje je zapravo moj alter ego. Tema filma bavi se univerzalnim osjećajem žalosti i njezinom višeslojnošću”, kaže Akin. Monitor.hr

29.12.2017. (09:32)

Simulacija uređenog života

Marko Tomaš: Okupirani blagdani

“Naša demokracija, naš mali sigurni i materijalno zbrinuti svijet, postala je logor u kojem simuliramo civiliziran i uređen život, makar i neautentičan, jer smo svi tek turisti, a da čak nismo ni putnici. Pokušavajući cijelom svijetu objasniti kako je naš način života jedini ispravan, ali ne dopuštajući istom tom svijetu da zakorači u naš komadić ovozemaljskog raja, okupirali smo sami sebe kako bismo se osigurali od nevidljivog, ali baš zato nikad opasnijeg neprijatelja. Sve to a da se nismo zapitali zašto uopće imamo neprijatelje”, piše Marko Tomaš za Buku.

29.12.2017. (09:08)

Nije klasika

Mišljenje: Autoritarni trendovi postaju otvoreni

“Termin iliberalna demokracija može nam pomoći da bolje opišemo stanje u kojemu još uvijek postoji vladavina zakona, formalno demokratske institucije, no one ne funkcioniraju kako su prvotno zamišljene. Naravno da je to uvijek oblik klasne vladavine. Nije to klasična demokracija već desetljećima, ali to da hoćemo jaku državu, državu stroge kontrole ulaska i sl. sada su u javnosti mejnstrimizirani zahtjevi”, kaže ekonomist Walter Baier u intervjuu za Novosti.

29.12.2017. (08:55)

Moj TV podsjetnik

Šest programa petkom

13:28 Blagdanski popis želja (6.3), HTV2
13:41 Od četvrtka do nedjelje (6.3), HTV3
15:00 Bormio: Svjetski skijaški kup – kombinacija (M), HTV2
17:32 Priča o igračkama 2 (7.9), HTV2
20:05 Zaštitni kod (5.8), HTV1
20:25 Veliko čudo (6.5), RTL
21:05 Ludi dani (7.6), HTV3
22:20 Pripravnik (7.1), NovaTV
22:25 Šest dana, sedam noći (5.8), RTL
00:25 Taoci (5.3), RTL
00:40 Još jedna priča o Pepeljugi (5.9), NovaTV
00:55 Kraljeva igra (7.4), HTV3
02:40 Dubok san (7.4), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

29.12.2017. (08:31)

Toga uvijek ima

Jelo godine – kruh

Značajno je vrijeme za kruh u Americi, nakon što se posljednjih godina govorilo kako je loš za zdravlje zbog glutena i ugljikohidrata. No sada je sve više ljudi koji su spremni platiti više kako bi dobili pravi kruh. Najviše različitih vrsta kruha ima u New Yorku. Bloomberg piše o tome kako je kruh ponovo prihvaćen.

29.12.2017. (08:24)

Intervju: Fatih Akin o policijskom pritisku, osveti i istini

Koje je podrijetlo projekta?

U razdoblju od 2000. do 2007. godine neonacistička grupa National-sozialistischer Untergrund počinila je seriju ksenofobnih ubojstava diljem Njemačke. Za mene je to bilo
poprilično šokantno budući da imam tursko podrijetlo i upravo su me ta ubojstva inspirirala da snimim ovaj film. Moj brat poznavao je nekoga tko je ubijen u Hamburgu. Ono što je izazvalo pravi skandal nisu toliko bila ubojstva, već činjenica što je policija svoju istragu usmjerila na ljude koji su živjeli u zajednici s žrtvama i za smrt okrivljavali ovisnost o kocki ili drogama. Policijski pritisak bio je toliko intenzivan da su čak mediji i sama zajednica počeli imati slične sumnje.

Zbog čega glavni lik filma, Katja, preuzima stvar u svoje ruke?

Tijekom pisanja scenarija počeo sam istraživati koncept osvete. Postoji li ona uistinu? Tko je osoba koja bi se uopće upustila u traženje osvete? Bih li se ja osvetio? Katja ima vlastitu smrtnost, vlastitu definiciju pravde. Na neki način, Katja utjelovljuje ono što u svima nama čuči i što bi i trebalo ostati čučati. Nije me zanimala perspektiva ubojica. Bilo mi je jasno gdje se moja empatija i moj fokus nalaze. Za mene je ‘Iz ništavila’ postao vrlo osoban film. Premda je Katja plavokosa i plavooka Nijemica, njezin lik je zapravo moj alter ego. Tema filma bavi se univerzalnim osjećajem žalosti i njezinom višeslojnošću.

Kako je došlo do suradnje s ko-scenaristom Harkom Bohmom?

Hark Bohm se nalazio u projektu od njegovog samog početka. On je odvjetnik i naravno da mi je pomogla činjenica što su u njegovim ranijim filmovima odvjetnici i slučajevi u sudnicama činili poprilično velik dio zapleta. Obojica smo 2013. godine otišli u Munchen kako bi uživo pratili suđenje ranije spomenutoj grupi. To me inspiriralo da započnem proučavati slučajeve o kojima sam kasnije razgovarao s Harkom. U tom smislu on je praktički postao supervizor za scene u filmu čija se radnja odvija u sudnici.

Kako je došlo do suradnje s Diane Kruger?

Upoznao sam Diane Kruger 2012. godine u Cannesu. Tamo sam se nalazio kako bih predstavio svoj dokumentarni film Polluting Paradise pa smo povodom toga napravili malu zabavu na plaži. Diane se pojavila na njoj i započeli smo razgovarati na njemačkom. Rekla mi je da bi htjela sa mnom snimiti film, ako se za to ukaže prilika. Bio sam sretan i obećao sam joj da ću misliti na nju i prilika se ukazala četiri godine kasnije: tražio sam glavnu glumicu za film Iz ništavila i sjetio se Diane te joj poslao scenarij. Ona je odmah htjela igrati lik! Nikad nisam požalio što sam joj dao tu ulogu; odigrala ju je maestralno. Ono što ju čini izvrsnom glumicom je činjenica što je neustrašiva i znatiželjna. Nema što neće pokušati. Također je izrazito fokusirana. Ima visoki nivo koncentracije. Zbilja vjerujem da uživa glumiti, čak i kada su scene koje tumači iznimno bolne. Također vjerujem da je Diane odigrala maestralnu performansu u mom filmu zbog toga što je nakon dugog niza međunarodnih uloga jedva čekala odglumiti nešto na svom materinjem jeziku, budući da je odrasla u Hanoveru i smatra se Nijemicom. Diane je uživala glumiti na njemačkom budući je ovdje – za razliku od svojih uobičajenih uloga na engleskom ili francuskom jeziku – imala priliku izraziti samu sebe na još slobodniji način, na jeziku s kojim je odrasla. Shvatio sam da posjeduje trenutačni instinkt i shvaćanje da nešto u određenoj sceni nije kako treba biti. Zbog toga sam uvijek slušao njezine komentare i savjete.

Kakav je bio rad s glavnim fotografom Rainerom Klausmannom?

Mnoge godine rada koje sam proveo radeći s Rainerom sada se čine poput braka. Naša komunikacija na setu svodi se na povremeno mrmljanje zbog toga što nemamo praktički o ničemu diskutirati – razumijemo se u potpunosti. Rainer me uvijek tjera da isprobavam nove stvari i podupire me, ali je tu kada je potrebno stisnuti kočnicu nakon što ja malo izgubim nit naših zadanih ciljeva ili se nađem u slijepoj ulici. Kaže mi u lice ako smatra da je nešto totalno bezvezno ili ako ne razumije moju motivaciju za određenim kadrom, a ponekad me zna i optužiti da izabirem kadrove samo zbog njihovog estetskog izgleda.

Recite nam nešto o svojoj suradnji s Joshom Hommeom iz rock skupine Queens of the Stone Age.

Tijekom pisanja scenarija učestalo sam slušao glazbu Queens of the Stone Age. Oni imaju dosta fatalističkih pjesama, a kako sam pisao priču sve više sam postajao svjestan njezinog fatalizma. Sastavio sam listu pjesama te glazbene skupine za lik Katje. Upitao sam svoju kolegicu koja se bavi glazbenim autorskim pravima da mi osigura prava na njihove pjesme, a ona mi je predložila da direktno upitam bend. Uspio sam doći i razgovarati s osnivačem grupe i glavnim pjevačem Joshom Hommeom. On je vidio vrlo grubu verziju filma i jako mu se svidjela! Možda mu je pogodila isti živac odakle dolaze i njegove pjesme koje piše. Iako je bio jako zaokupljen dovršavanjem novog albuma, svejedno je prihvatio rad na filmu. Imao je malo vremena, ali je uspio skladati nevjerojatnu glazbu koja je istovremeno jedinstvena, tužna i predivna. Oduvijek sam želio snimiti triler ili barem raditi s određenim elementima tog žanra. Uklopiti ovakvu glazbu definitivno je dalo filmu još veću kvalitetu.

29.12.2017. (06:00)

Sponzorirana vijest

Capsiplex: Preparat za mršavljenje koji je oborio sve rekorde prodaje

Hollywoodske zvijezde moraju izgledati besprijekorno, posebno kad je riječ o njihovoj tjelesnoj težini. Jedna od njihovih tajni je i Capsiplex – prirodan preparat koji značajno doprinosi gubitku tjelesne težine. Iznimno učinkovita svojstva učinila su Capsiplex preparatom br. 1 među slavnima te jednim od rijetkih preparata koji je uspio oboriti sve rekorde prodaje. U Engleskoj je tako cijela serija rasprodana u tri dana, a u šest mjeseci prodano je više od milijun kapsula. Capsiplex je dostupan u svim ljekarnama, a više možete saznati i na www.capsiplex.hr

29.12.2017. (00:10)

Viša sila

Istraživanje: Više vjerujemo Europi nego Hrvatskoj

“Hrvati više vjeruju Europskoj uniji nego Hrvatskoj – to je zanimljiv rezultat velikog istraživanja Eurostata o pogledu Europljana na budućnost Europe, obavljenim od rujna do listopada. Čak 80 posto Hrvata pozitivno gleda na EU a prosjek među državama članicama je općenito visokih 75 posto. Visoko povjerenje Hrvata je uz bok Njemačke i Belgije, a najveći su euroskeptici Grci i Česi, od kojih 58 posto pozitivno gleda na EU”, piše Zdenko Duka za Novi list.

28.12.2017. (23:41)

Udruga Lipa pokreće Crnu knjigu trošenja javnog novca

Udruga poreznih obveznika Lipa prikupila je financijska sredstva za realizaciju projekta “Crna knjiga trošenja javnog novca”, kojim će evidentirati i dokumentirati slučajeve netransparentnog i neefikasnog trošenja novca poreznih obveznika.

Donatorska kampanja je pokrenuta 7.12. i trajala je ukupno 21 dan. Donirano je 15.137 američkih dolara preko crowdfunding platforme Indiegogo, te dodatnih 34.467 kuna na žiro račun udruge – ukupno više od 20.500 američkih dolara. U kampanji je sudjelovalo više od pet stotina donatora iz 22 države.

“Hrvatska zaslužuje bolju javnu vlast nego što je trenutno ima. ‘Crna knjiga rasipanja javnog novca’ bit će alat kojim će građani moći direktno utjecati na to da se ona popravi“, rekao je Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa.

Početak provedbe se očekuje u prvom kvartalu 2018. godine, a nakon godinu dana, prikupljeni i obrađeni podaci bit će objavljeni u obliku knjige, koju će svaki donator dobiti na poklon.

Udruga Lipa poziva građane da sudjeluju u kreiranju knjige te da slučajeve rasipanja javnog novca iz svoje okoline dojave na e-mail udruge lipa@manjiporezi.hr.

28.12.2017. (23:40)

Najbolje Wiredove foto-priče: životni ciklus aviona, lažna planina, tropski raj kroz oči onoga koji ne vidi boje…

28.12.2017. (23:36)

Bizarna hrana, neobične kombinacije namirnica

28.12.2017. (23:34)

Tko radi velike mašne za automobile?

28.12.2017. (23:33)

Najgore u radu van ureda je pokušavanje čitanja šefovog uma

28.12.2017. (23:30)

Sam svoj

Nove potpore – 55 tisuća kuna za pokretanje vlastitog biznisa

Za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2018. će biti izdvojeno 1,6 milijardi kuna, 100 milijuna kuna više nego u ovoj godini, a uz aktualnih devet mjera potpora uvode se još dvije nove mjere – potpore za pripravništvo, te osposobljavanje za stjecanje radnog iskustva za osobe starije od 30 godina. Preinaku će imati i potpore za samozapošljavanje, za koje će nezaposlenim osobama koje se odluče za pokretanje vlastitog biznisa država dati 55 tisuća kuna poticaja, umjesto dosadašnjih 35 tisuća. Poslovni

28.12.2017. (23:29)

Chef se odrekao Michelin zvjezdice jer ga preskupo košta

28.12.2017. (21:30)

Propust u sustavu

Osobni bankrot zatražilo 700 ljudi, a samo su dvojica stečajnih povjerenika

Stečaj potrošača ili osobni bankrot zatražilo je gotovo 700 građana – a postoje samo dvojica stečajnih povjerenika. U dvije godine 90 građana je već uspjelo izići iz bankrota i sada su u sustavu provjere ponašanja. Njih 83 još je u stečaju. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kaže da je svjestan propusta u sustavu i da sljedeće godine slijede promjene zakona. RTL vijesti

28.12.2017. (20:30)

Potraga za odgovorom

Najčešće Google pitanje je ‘kako’

Google je objavio najtraženije pojmove u njihovoj tražilici. Pretraživao se uragan Irma, Meghan Markle, kako napraviti sluz, te ‘It’ film. Posebno je često pitanje bilo ‘kako’, primjerice kako nastaju požari, kako daleko dosežu rakete Sjeverne Koreje, koliko je izbjeglica…

28.12.2017. (18:30)

Težak posao

Karakaš: U Lici zbog mene postoji kletva dabogda ti dite bilo pisac

“Najbitnije mi je da ispunim svoju sudbinu pisca. Mislim da mi za to trebaju još dva romana. Puno i čitam, radim na sebi, ne može se biti pisac bez čitanja… Pisanje je jako težak posao, tu treba puno krvi, suza i znoja, puno rada, a para je malo, i ne postoji bezveze u Lici kletva, valjda nastala zbog mene, dabogda ti dite bilo pisac”, kaže Damir Karakaš u intervjuu za Forum.

28.12.2017. (17:30)

Ni u ludilu

Što bi se dogodilo kada bi utrljali čili papričicu na oči?

Prvo što bi osjetili kada bi slučajno utrljali ljutu papričicu na oči je, očekivano, jako žarenje. To je zato što čili paprika sadrži kapsaicin koji u malim dozama djeluje protiv bolova, no u velikim izaziva iritaciju. Na očima koje su prirodno osjetljive to bi izazvalo otekline, bol i mnogo suza. Digg u videu prikazuje što bi se točno dogodilo, koristeći za pokus krumpir.

28.12.2017. (16:15)

Koliko RH zbilja štedi izdavanjem euroobveznica?

Obveznice s najvećim kamatama, iznad 6%, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno 6%. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875%. Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad 5,5% država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko 3%, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna. Faktograf

28.12.2017. (15:43)

Video: 10 najlošijih filmova ove godine – novi ‘Transformeri’, nove Katherine Heigl i Rosario Dawson…

28.12.2017. (15:39)

U Italiji postoji tvrtka koja se zove Steve Jobs, Apple ih tužio, ali Talijani pobijedili, inače dva talijanska brata prodaju traperice s logom koji prikazuje – odgrizak jabuke

28.12.2017. (15:23)

Savjeti o hrani: Nedovoljan unos vlakana povezan s povećanjem tjelesne mase i dijabetesom

28.12.2017. (15:21)

Svjetska zdravstvena organizacija će sljedeće godine na popis mentalnih poremećaja dodati i pretjerano igranje video igara

28.12.2017. (15:18)

Hashtagovi godine: #MeToo, #TakeAKnee, #Covfefe, #ILoveYouChina…

28.12.2017. (15:16)

Useljavanje u Hrvatsku: Talijanski znanstvenik Fabio Franchini (43) nakon slavnog MIT-a sreću je našao u – Hrvatskoj, na Institutu Ruđer Bošković; radnim danima je u Zagrebu, vikendom putuje ženi i djeci u Trst

28.12.2017. (14:33)

Ontološke datosti i antologijske gluposti

HAZU protiv Istanbulske konvencije – "vjerski fundamentalisti"

HAZU je jučer poručio da rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji nije prihvatljiva za hrvatski odgojno-obrazovni sustav jer da se “pojam roda u Istanbulskoj konvenciji definira isključivo ponašanjima, aktivnostima, ulogama, a izostavlja se spol kao prirodna konstanta i ontološka datost”. Stranka Pametno komentirala je da je u ovom slučaju riječ o “sramotnim stavovima preuzetim od retrogradnih i dogmatskih klerikalnih udruga”, dok Ženska mreža Hrvatske poručuje da se HAZ “svrstala se ovom izjavom uz vjerske fundamentaliste, a protiv prava žena. Umjesto da temelji svoj stav na činjenicama i znanstvenim istinama takva institucija gubi u potpunosti svoj kredibilitet i svrhu”. Net.hr

28.12.2017. (14:26)

Sredinom dana riječko zaleđe iznad 250 metara nadmorske visine iznenadio je snijeg, problemi u prometu između Rijeke i Zagreba

28.12.2017. (14:13)

Dajte meni ako vi nećete!

Nakon blagdana u trgovine se vrati darove u vrijednosti – 90 milijardi dolara

U cijelom svijetu se nakon blagdana u trgovine vrati darove u vrijednosti 90 milijardi dolara, od čega se samo pola može proslijediti natrag na police dućana, četvrtina se vraća proizvođaču, a ostatak, koji stigne u otvorenoj ili oštećenoj ambalaži, prodaje se u bescjenje, po podacima tvrtke Optoro koja pomaže kompanijama oko ovoga. Od stvari kupljenih online vraća se između 15 i 30 posto, u vrijednosti od 32 milijarde dolara. Online servis Happy Returns bavi se upravo ovime – pomaganju kupcima u vraćanju robe. Poslovni

28.12.2017. (13:58)

Rješenje problema nedostatka drva za novu tvornicu u Vukovaru – veliki proizvođači odrekli se dijela sirovine da vukovarska tvornica ima s čim raditi, uvjet je da ta sirovina bude upotrijebljena isključivo za proizvodnju namještaja

28.12.2017. (13:17)

Documenta: U ratu u Hrvatskoj stradalo oko 18.000 ljudi

U ratu u Hrvatskoj poginulo je oko 18.000 ljudi, kažu iz nevladine organizacije Documenta koja provodi projekt poimeničnog popisa žrtava rata iz Hrvatske, a trenutno imaju 16.080 registriranih žrtava, ali posao prikupljanja podataka o stradalima još traje pa će broj biti još veći. Po njihovoj metodologiji za svaku žrtvu moraju imati minimalno tri izvora kako bi se potvrdila konkretna okolnost stradanja. Objavili su točne podatke o načinu i nacionalnosti stradanja ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji i zapadnoj Slavoniji – u prvoj su 55% žrtava civili, a u potonjoj 37%. U zapadnoj Slavoniji među žrtvama je 887 Hrvata, 857 Srba, slično i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Novi list

28.12.2017. (12:42)

Izborni predmet

Dječak od 6 godina ima – 670.000 followera na Instagramu

U veljači ove godine 6-godišnji Ben Hampton pokrenuo je svoj Instagram profil fotografijom iz vrtića da bi do danas prikupio ogromnih 670.000 followera na ovoj platformi, njegovi su videi postali viralni na YouTubeu, surađivao je s internetskim zvijezdama, a uskoro pokreće proizvodnju robe sa svojim imenom. Momak je tek naučio pisati i čitati, ali svejedno potpisuje autograme svojim obožavateljima koje zove “mladi divljaci”. Dječačić zapravo nikad ništa nije osobno stavio na Instagram ili YouTube nego sve radi njegov otac, Branden Hampton, stručnjak za društvene medije koji kaže da sav novac koji zaradi preko Bena ide na sinov račun. Kad su ga pitali koji mu je cilj u životu Ben je rekao – “postati poznati YouTuber”. Daily Beast

28.12.2017. (12:14)

Nepravedna raspodjela dobrih žena

Gdje muškarci imaju više žena – ima i više ratova

The Economist ima vrlo zanimljiv tekst, koji bi bio komičan da nije tragičan, o tome kako u društvima gdje muškarci imaju više žena ima i više sukoba, veća je vjerojatnost za te zajednice da će napasti svoje susjede i takva društva češće propadaju. Mnogoženstvo (poligamija) je prisutna u svih 20 najnestabilnijih država na svijetu, po listi Fund for Peace – Južni Sudan, Somalija, Srednjoafrička Republika, Jemen, Sudan, Sirija, Kongo itd. Gdje god je prisutno, mnogoženstvo destabilizira društvo, uglavnom zato što stvara stres među mladim muškarcima jer svaki put kad neki bogatiji muškarac uzme dodatnu ženu, neki mladi siromašniji ostaje samac i onda je taj mladi frustrirani muškarac spreman na očajne mjere…

28.12.2017. (11:19)

Vukovi ubili stotinu ovaca na Krbavskom polju kod Udbine, odštetu vlasnici vjerojatno neće dobiti

28.12.2017. (10:56)

Moj TV podsjetnik

Šest programa četvrtkom

12:55 Nevjerojatno putovanje 2 (6,9), RTL
13:05 Nedjelje kod Tiffanyja (6,7), Nova TV
13:32 Blagdanski savjetnik (5,3), HTV2
14:05 Galilejski eskimi (6,7), HTV3
14:32 Prometej, HTV1
14:40 Kronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar (6,9), RTL
15:40 Apsolutni početnici (5,6), HTV3
15:59 Detektiv Murdoch (8,1), HTV1
16:31 Božić Ružnog pačeta (6,6), HTV2
17:45 Andrija i Anđelka, RTL
18:10 Moulin Rouge (7,2), HTV3
19:30 Potraga, RTL
20:05 Dijagnoza – kako se pomladiti, HTV2
20:05 Bitka za Alžir (8,1), HTV3
20:15 Otmica (5,1), RTL
21:00 Milijarde (8,2), HTV1
21:00 Hrvač (7,9), HTV2
22:15 RTL Direkt, RTL
22:40 Veza bez obveza (6,6), Nova TV
22:50 Karakter (7,8), HTV3
23:00 Surogati (6,3), RTL
23:26 Dobra žena (7,7), HTV1
23:37 Brooklyn 99 (8,3), HTV2
00:45 Kralj škorpiona 2: Uspon ratnika (3,8), RTL
01:05 Nemirna granica (6,0), HTV3
02:45 Patty Hearst (6,3), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

28.12.2017. (10:37)

Da se ne bi opekel nikad niš ne bu rekel

Tri razloga zašto Hrvatska nije stala uz UN i EU oko Jeruzalema

Hrvatska je bila suzdržana na glasanju u UN-u oko američkog priznavanja cijelog Jeruzalema glavnim gradom Izraela, a politička analitičarka Mirjana Kasapović daje tri razloga za takav stav:
Suzdržanost je takoreći prirodno stanje hrvatske politike, no pogrešno je uvjerenje da biti suzdržan znači ne zamjeriti se nikome. Hrvatska se itekako zamjerila velikom broju zemalja, od članica Europske unije do velike skupine arapskih i islamskih zemalja
Hrvatska se po svaku cijenu želi profilirati kao najpouzdanija i najodanija američka saveznica u jugoistočnoj Europi, ali i u Europskoj uniji
Kad god nema stav o nekom pitanju, hrvatska vanjska politika nastoji ga obesmisliti i omalovažiti kako bi, vjerojatno, stvorila dojam u javnosti da ona zna i vidi nešto što drugi ne znaju i ne vide

28.12.2017. (10:35)

Prognoza: Susnježica i snijeg padat će povremeno i u nizinama unutrašnjosti u drugom dijelu dana, oborina će biti češća i obilnija na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj, poslijepodne i osobito navečer osjetno hladnije

28.12.2017. (10:12)

Kvadrat mog duga

Agrokor: Najveća blokada – stotine tisuća kvadrata i deseci stanova

Stotine tisuća kvadrata raznih zemljišta diljem Hrvatske, deseci luksuznih stanova, stotinjak bankovnih računa, dionice, udjeli u tvrtkama i Mercedesi blokirani su odlukom zagrebačkog Županijskog suda u najvećoj blokadi u povijesti hrvatskog pravosuđa – u aferi Agrokor. 15 osumnjičenih predvođenih Todorićima osumnjičeni su da su oštetili koncern za 1,6 milijardi kuna, a vrijednost blokiranih nekretnina ne može namiriti ni petinu inkriminirane štete. Jutarnji

28.12.2017. (09:55)

Velika gužva u Zagrebu povodom Adventa – "da imam šest apartmana, iznajmila bih ih deset" kaže duhovito jedna iznajmljivačica apartmana

28.12.2017. (09:45)

Nova istraga protiv Ivice i Ivana Todorića: Tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagatelja i protivno odluci Povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstava bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža

28.12.2017. (09:30)

Konzumiranje prava

Analiza: Nagodbom s Agrokorom domaće tvrtke gube 25 milijardi kuna

Prema predloženoj nagodbi sadašnje Uprave Agrokora i vjerovnika velike banke koje su vlasnici duga dobivaju vlasništvo nad Agrokorom, a svi ostali gube… postojeći dioničari poduzeća unutar Agrokora gube sve, a dobavljači veliku većinu. Otpisi dugova trebali bi biti veći od 25 milijardi kuna, uglavnom firmi iz Hrvatske – analizira ekonomist Neven Vidaković za Novi list. Dodaje da “mali dobavljači sa svojim proizvodima ne mogu ući u strane maloprodajne lance. Veliki dobavljači će dugoročno također imati probleme s Konzumom, jer će novi vlasnici protežirati svoje marke proizvoda, a ne domaće”.

28.12.2017. (08:59)

Potez perom

Jonathan Franzen: Zašto su ptice važne i vrijedne zaštite

Ptice su naša posljednja i najbolja veza s prirodnim svijetom koji se osipa. One su najočititi i najrašireniji predstavnici Zemlje kakva je bila prije nego se čovjek pojavio. Dijele porijeklo s najvećom životinjom koja je hodala našim svijetom – dinosaurom, piše književnik Jonathan Franzen u krasnom tekstu o pticama za National Geographic povodom godine ptice. Piše on kako ptice pomažu okolišu, ali i čovjekovoj duši svojom ljepotom i pjevom…

28.12.2017. (08:31)

Grin jir

Zelena tehnologija bit će posvuda 2018. godine

Francuska i Britanija zabranit će vozila na fosilna goriva do 2040. godine, Pariz još i ranije – do 2030., Kina je ove godine instalirala rekordni broj solarnih- i vjetroelektrana, a do 2020. će investirati još 560 milijardi dolara u obnovljive izvore energije. Solarne ploče za kuće sve su jeftinije (pojeftinile četvrtinu unazad nekoliko godina), tehnologija je sve bolja svake godine, a i baterije su sve povoljnije. Proizvođači automobila povećavaju proizvodnju – iduće godine izlaze novi Nissan Leaf, BMW i3, Volkswagen e-Golf, Jaguar I-Pace, Audi E-Tron Quattro. Tvrtke razvijaju baterije – na bazi vodika, kao i ion-litijske, koje su sve učinkovitije, piše Engadget koji opisuje što kupci, tvrtke i države planiraju sa zelenom energijom iduće godine.

28.12.2017. (08:27)

Psi se boje pirotehnike: Čuju triput bolje od ljudi, a zbog takvog osjetljivoga sluha takvu buku doživljavaju kao bol, a dio njih je pod velikim stresom te proživljava i strah

28.12.2017. (08:07)

Štit u Šidu

Izbjeglice se okupljaju na granici Srbije i Hrvatske – slijedi li izbjeglički val?

Migranti s Bliskog istoka grupiraju se uz hrvatsku granicu u Šidu, a rade li to jer im netko šalje pozive putem društvenih mreža – bile su teme sinoćnjeg Otvorenog (ovdje snimka). Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ističe kako zbog činjenice da je Srbija postala hot spot Hrvatska može očekivati novi val izbjeglički val te je uvjeren da strane civilne udruge nisu pozvale izbjeglice u Šid; ministar policije kaže da su znali za okupljanje njih 120. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina uvjeren je da udruge imaju veze s usmjeravanjem izbjeglica te tvrdi da krijumčari imaju nadzor nad 90 posto migracija. HRT

28.12.2017. (06:17)

On sam napravi cijeli živi zid

Liverpool doveo najskupljeg braniča u povijesti – van Dijka za 84 milijuna eura

Branič nizozemske nogometne reprezentacije Virgil van Dijk (26) prešao je iz Southamptona u Liverpool za 84 milijuna eura, postavši najskuplji branič u povijesti. Dosad je najskuplji branič bio Kyle Walker, koji je prošlog ljeta preselio iz Tottenhama u Manchester City za 60 milijuna eura. Nagađa se da će van Dijk zarađivati 202.000 eura tjedno. Ovdje isječci van Dijkove igre. U Liverpoolu igra i Dejan Lovren, s puno oscilacija – u jednoj utakmici vrlo loše u drugoj vrlo dobro i tako u krug… Telegraph

28.12.2017. (06:00)

Sponzorirana vijest

Alpha Strong: Dokazano moćan u krevetu

Svaki muškarac želi biti apsolutni vladar svoje spavaće sobe. Alpha Strong je novi, 100 % prirodni proizvod premium kvalitete koji svojom jedinstvenom kombinacijom biljnih ekstrakata snažno podiže “vitalnost“ i produljuje izdržljivost svakog muškarca. Alpha Strong počinje djelovati već nakon 15 minuta, a izdržljivost i povećana osjetljivost traju i do šest sati. Dostupan je u svim ljekarnama, a više možete saznati i na www.alphastrong.hr.

28.12.2017. (00:17)

Nacionalna zaklada za razvoj ironije

Ženska mreža: U ime obitelji dobili novce za zaštitu ljudskih prava – koja negiraju

Sredstva namijenjena zaštiti i promicanju ljudskih prava dodijeljena su organizaciji koja negira sam koncept ljudskih prava i aktivno se zalaže protiv ljudskih prava manjinskih skupina – nacionalnih manjina, izbjeglica, lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba, ateista, kao i ljudskih prava žena – komentira Ženska mreža Hrvatske dodjelu sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva udruzi U ime obitelji. Monitor.hr

28.12.2017. (00:09)

Zimske mladosti

Zagreb: Na Odmorku školarcima besplatno plivanje, klizanje, mačevanje…

Od jučer pa do kraja školskih praznika 12.1. Grad Zagreb učenicima osnovnih i srednjih škola nudi besplatne sportske programe uz stručni i pedagoški nadzor (potrebno je imati iskaznicu ili potvrdu o predanom zahtjevu za iskaznicu). Plivanja ima najviše: na Mladosti je od 9.30 do 12.30, u bazenu Utrina od 9 do 11, bazenu Jelkovec od 10 do 12, u bazenu Iver (Sesvetski Kraljevec) od 10 do 12 te na bazenu Svetice od 9 do 11 sati. Klizanje je slobodno na SRC Šalata i klizalištu Zagrebačkog velesajma, a nudi se još streljaštvo, squash, kuglanje, taekwondo, kuglanje, odbojka, obaranje ruke, judo, dvoranski hokej, bowling, mačevanje – ovdje popis [pdf], raspored i kontakti. HRT

28.12.2017. (00:02)

Ženska mreža: Sredstva za zaštitu ljudskih prava – udruzi koja negira ljudska prava

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva objavila je popis organizacija kojima su dodijeljena sredstva putem Institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruge (ovdje popis, PDF). Putem ovog natječaja dodjeljuju se sredstva organizacijama civilnog društva koje (kako je i navedeno u tekstu natječaja) svojim djelovanjem doprinose demokratiziciji i razvoju civilnoga društva, prije svega zaštiti i promicanju ljudskih prava.

Najstrože osuđujemo činjenicu da su sredstva namijenjena zaštiti i promicanju ljudskih prava prvi put od osnutka Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dodijeljena organizaciji koja negira sam koncept ljudskih prava i aktivno se zalaže protiv ljudskih prava manjinskih skupina – nacionalnih manjina, izbjeglica, lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba, ateista, kao i ljudskih prava žena.

Udruga U ime obitelji, koja je dobila trogodišnju potporu za svoje djelovanje aktivno djeluje protiv najviših vrednota iz članka 3. Ustava RH: zaštite prava čovjeka, nacionalne ravnopravnosti i ravnopravnosti spolova.

Tražimo od Upravnog odbora Nacionalne zaklade da hitno provede reviziju cijelog natječajnog postupka i da utvrdi i javno odgovori na pitanje kako je došlo do toga da sredstva namijenjena demokratiziciji i zaštiti ljudskih prava budu dodijeljena udruzi koja djeluje protiv demokratizacije i ljudskih prava, završava Ženska mreža Hrvatske u svom priopćenju.

27.12.2017. (23:05)

Prvo: Hoće li biti kao Sedma od devet?

Kongres: Što nas zabrinjava oko seksualnih robota

Engadget piše o glavnim temama s nedavnog Međunarodnog kongresa o ljubavi i seksu s robotima (da, to postoji) na kojem su razni akademski ljudi pričali o našim strahovima o seksualnim robotima. Hoće li iduća generacija umjetne inteligencije biti programirana da bude borbena ili barem ljutita oko svoje uloge u našem životu, je li odnos čovjeka i robota manje vrijedan od odnosa čovjeka i čovjeka, trebaju li roboti imati spol, što bi se dogodilo kad bi robot postao glavni u vezi i što ako nauči lagati, hoće li robote svesti na seksualno roblje dizajnirano po modelu tradicionalne žene-domaćice ekstremne privlačnosti – neke su od tema potegnutih na tom seks-kongresu.

27.12.2017. (22:50)

Lijepo i zastrašujuće u isto vrijeme – oluja u Dolomitima [foto]

27.12.2017. (22:43)

Zanimljiv esej: Božićni filmovi promoviraju – kapitalizam

27.12.2017. (22:32)

Gif: Odlična optička iluzija – soba obojana u kuglu i momak koji hoda kroz nju, kuglu

27.12.2017. (22:25)

Korisnici počeli tužiti Apple jer je namjerno usporavao starije verzije iPhonea

27.12.2017. (22:21)

Osobama koje su u djetinjstvu doživjele neku traumu poput zlostavljanja, zanemarivanja ili svjedočenja nekom nasilnom događaju prijeti veći rizik obolijevanja od bolesti srca

27.12.2017. (22:17)

Osobe koje jedu orahe najmanje jednom tjedno imaju prosječno 20% manji rizik za bolesti srca, osobe sklonije konzumaciji badema su imale do 23% manji rizik za bolesti srca

27.12.2017. (22:14)

Violinski ključ mira

Bregovićeva Tri pisma iz Sarajeva prva na iTunesu i Amazonu

Novi album Gorana Bregovića Three Letters from Sarajevo našao se na broju 1. World Music liste albuma iTunesa u SAD-u kao i na vrhu liste internacionalnih albuma američkog Amazona. Pri stvaranju i izvedbi skladbi Bregović je koristio 3 različite glazbene tradicije – klasičnu (kršćansku), klezmer (židovsku) i orijentalnu (muslimansku), s naglaskom na violini. Ovdje isječci pjesama. Monitor.hr

27.12.2017. (21:55)

Bregovićeva Tri pisma iz Sarajeva prva na iTunesu i Amazonu

Novi album Gorana Bregovića ‘Three Letters from Sarajevo’ našao se na broju 1. World Music liste albuma iTunesa u SAD-u kao i na vrhu liste internacionalnih albuma američkog Amazona.

‘Three Letters From Sarajevo’ inspirirana su gradom kao metaforom za mirni suživot i užas mržnje. Kao “Jeruzalem Balkana”, Sarajevo je u svojoj povijesti bilo dio mnogih carstava: Rimskog, Bizantskog, Otomanskog i Austro-Ugarskog te prebivalište kršćana, muslimana, Židova… Svaki od tih monoteizama na ovom albumu tumači violinski solo iz različitih kulturnih tradicija.

Pri stvaranju i izvedbi skladbi Bregović je koristio 3 različite glazbene tradicije: klasičnu (kršćansku), klezmer (židovsku) i orijentalnu (muslimansku) i objedinio ih u jednu cjelinu kako bi pokazao da različitosti mogu funkcionirati i funkcioniraju na istom mjestu.

27.12.2017. (21:52)

Nasipavanje sadržaja

Zagreb: Iduće godine na Savi – tereni, igrališta, pozornice, kina…

Vrijednost projekta Uređenje obala rijeke Save iznosi 20 milijuna kuna, a cilj mu je oživjeti prostor uz rijeku i vratiti Zagrepčane na Savu. Uz Savu će se izgraditi pješačko-biciklističke staze, sportski tereni, plaže s nasipanim pijeskom, pozornice na otvorenom, kina, vidikovci te niz objekata sa zabavnom i ugostiteljskom ponudom. Većina sadržaja bit će na otvorenom, protezat će se u dužini od sedam kilometara od Bundeka do Jaruna, a baš sve što će biti postavljeno bit će montažno i lako sklopivo te rasklopivo, piše Večernji i donosi galeriju s idejama.

27.12.2017. (21:31)

Zvuk početka

Doček Nove: U Zagrebu Vatra, u Splitu Jole, u Rijeci Jinx, u Osijeku Zvonko Bogdan…

Večernji ima ugrubo pregled glavnih izvođača na dočeku Nove godine u većim hrvatskim gradovima: Vatra i Doris Dragović su u Zagrebu, Gustafi i Jole u Splitu, Crvena Jabuka, Jinx i Boris Štok u Rijeci, Zvonko Bogdan i Detour u Osijeku, Dino Merlin u Dubrovniku, Dubioza Kolektiv u Šibeniku, Marko Škugor i Intrade u Zadru, Željko Bebek u Makarskoj, Prljavo Kazalište u Puli, Parni Valjak u Poreču, Neno Belan i Fiumens u Karlovcu…

27.12.2017. (21:21)

Zahodski pol

Pješice po Antarktici: Na pola puta do Južnog pola – WC

Mjesto gdje put za Južni pol prelazi lanac Transantarktičkih planina naziva se Thiel corner i tu se nalazi vrlo bazični „aerodrom“ s jednim objektom, jednim bagerom i puno barela goriva. Jedan jedini objekt, jedan mali kontejner je zapravo wc. Možda sam malo prolupao, ali tako mi je bilo neobično vidjeti WC u ovoj pustoši. Nameće se, naravno pitanje, jesam li ga iskoristio. Nisam! Iz dva razloga. Prvo, da mi ne bi netko sutra zamjerio da sam koristio ikakav „support“, i da ne izgubim status „unsupported“ ekspedicije. A drugo, zato što mi jednostavno nije bilo vrijeme za to. Uredno to obavljam svako jutro. Prebizarno mi je bilo ići na wc samo zato što je on tamo – piše Davor Rostuhar sa svoje ekspedicije pješice preko Antarktike do Južnog pola.

27.12.2017. (20:15)

Pioniri

Split: Na prvoj hrvatskoj burzi bitcoina dnevni promet iznosi i po sto tisuća dolara

Trenutna vrijednost bitcoina, prve i još uvijek najvažnije među kriptovalutama je iznad 15 tisuća dolara, a počelo se trgovati s vrijednošću od nekoliko centi. Prva hrvatska burza bitcoina burza otvorena je 2013. na splitskim Plokitama, a danas ima registriranih 15 tisuća korisnika. Velika većina je iz Hrvatske, a ima i dosta stranaca. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 25.000 korisnika bitcoina. Dnevni promet BitKonana je stotinjak tisuća dolara. To nije malo za Hrvate, među kojima je samo u zadnjih mjesec dana dvije tisuće više onih koji su preko ove burze zakoračili u svijet bitcoina, piše Slobodna i donosi razgovor s osnivačima burze.

27.12.2017. (19:44)

Sveto trojstvo

Najbolji europski nogometaši: Ronaldo, Messi pa Modrić

Luka Modrić igra nogomet života, a na popisu najboljih nogometaša u 2017. kojeg su napravili u 100posto zauzeo je visoko treće mjesto. Cristiano Ronaldo je s Real Madridom osvojio svoj treći trofej Lige prvaka i drugi naslov prvaka Španjolske, a onda sve okrunio petom Zlatnom loptom. Lionel Messi je kraj godine okrunio pobjedom u El Clasicu protiv Real Madrida (0-3) na Santiago Bernabeuu,a Modrić je definitivno ključna karika i Real Madrida i hrvatske nogometne reprezentacije. U izboru za Zlatnu loptu bio je peti, a proglašen je i najboljim veznjakom na svijetu. N1

27.12.2017. (18:39)

Prepušten moru

Mornar spašen nakon što je sedam mjeseci plutao Indijskim oceanom

Poljski mornar od 54 godine spašen je 25. prosinca u vodama francuskog otoka Reunion nakon što je plutao sedam mjeseci u Indijskom oceanu.Po Nacionalnom društvu za spašavanje na moru, muškarac je kazao da pluta već sedam mjeseci nakon što je zaplovio u svibnju s Komora, otočja jugoistočno od Afrike.Bez sredstava za komunikaciju i navigacijskih instrumenata i sa samo mjesečnom zalihom hrane, mornar kaže da je plutao između Maldiva, Indonezije i Mauricijusa prije nego što je spašen u vodama ispred Reuniona. Jedino u društvu mačke, muškarac kaže da je preživio jedući pola vrećice kineske juhe dnevno te ponekad nešto što je upecao. News.pl

27.12.2017. (17:45)

Prema učinku

Zaposlenima u javnoj upravi povišica samo ako dobiju dobru ocjenu rada

Većini zaposlenih u državnoj upravi plaće će se na početku 2018. zadnji put povećati za 0,5% temeljem radnog staža iz 2017. jer se nakon 2018. ukida dodatak na staž i povišica se veže uz ocjene. Državni će službenici biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki platni razred imat će 12 platnih stupnjeva. Sindikati tvrde da će ukidanje 0,5 posto dodatka na staž cementirati primanja većine zaposlenih, pogotovo službenika sa srednjom stručnom spremom. Ocjenu 5 može dobiti samo 8% službenika, vrlo dobar njih 17%, a 75 posto ostalih trojku, dvojku ili jedinicu, za koju se dobiva otkaz, piše Večernji.

27.12.2017. (16:39)

Radosti zagrijavanja

Klimatske promjene: Porast će i vlaga u zraku, bit će teško i raditi i živjeti

Visoka vlažnost povećava učinke rastuće topline iz Južne Amerike prema Indiji, utječući na sposobnost ljudi da rade i čak preživljavaju, osim ako se emisije stakleničkih plinova značajno ne smanje u narednim desetljećima, navode američki istraživači. Zatopljenje je i dalje podcijenjeno kao prijetnja od strane vlada, agencija za pomoć i pojedinaca, a toplina s viskom razinom vlažnosti zraka još je “teža” nego “suha” vrućina jer sprečava znojenje koje rješava višak topline. Reuters

27.12.2017. (16:39)

Zdravko Mamić osuđen zbog vrijeđanja Željka Jovanovića: Nitko više nikada ne može vrijeđati druge zato što su drugačiji

27.12.2017. (16:26)

Susjedi

Najzanimljiviji planeti otkriveni u 2017.

Znanstvenici su uočili sedam planeta Zemljine veličine i još mnogo drugih čudnih egzoplaneta (planeta izvan našeg sunčevog sistema) – u rasponu od ledene kugle Zemljine veličine do najtoplijeg planeta. Space donosi članak o najneobičnijim, fascinantnim i potencijalno nastanjivih eksoplaneta otkrivenih 2017. godine.

27.12.2017. (16:00)

Od Dunava do Los Angelesa

‘Iz ništavila’: Pobjednik Vukovara od idućeg tjedna u hrvatskim kinima

Jedan od najboljih filmova godine, konkurent u službenom natjecanju Cannesa gdje je Diane Kruger osvojila nagradu za najbolju glumicu, triler Iz ništavila idućeg četvrtka (4.1.) dolazi u hrvatska kina. Novi film proslavljenog redatelja Fatiha Akina osvojio je i glavnu nagradu Vukovar film festivala, te je nominiran za Oscara. Film je o Njemici čijeg muža i sina ubiju neonacisti (trailer), a priča je nadahnuta stvarnim događajima. Monitor.hr

27.12.2017. (15:37)

Naj dječje knjige 2017. po izboru Brainpickings

27.12.2017. (15:22)

Krvav posao

Rješenje za Imunološki zavod: Gradi se novi za 400 milijuna kuna

Mjesec dana nakon zadanog roka Vladino povjerenstvo za Imunološki zavod (IMZ) izradilo je prijedlog modela strateškog partnerstva Vlade i Grada Zagreba sa ciljem pokretanja proizvodnje u IMZ-u. Pojedinosti nisu poznate, a HRT piše da će se ići u izgradnju novog IMZ-a, procijenjenog na 400 do 500 milijuna kuna. 164 radnika IMZ-a, koji je prije četiri godine izgubio proizvodne dozvole, u očekivanju akcijskog plana bavi se “papirologijom”, dok su IMZ-ova skladišta prepuna krvne plazme.

27.12.2017. (15:02)

Čista poetika

Naj eksperimentalni filmovi 2017.

Vizkultura piše o svim novim i dobrim eksperimentalnim filmovima koje smo imali prilike gledati ove godine. “Ove godine su se istaknula i dva rada mladih autora u stranoj koprodukciji, U međuvremenu [video_icon] Mate Ugrina (nagrada Green DCP na 25 FPS-u) i Sve još uvijek u orbiti [video_icon] Dane Komljena (u koautorstvu s Jamesom Lattimerom), koja se uvelike preklapaju u tematskom i poetičkom smislu. Oba se bave portretiranjem mjesta specifične povijesti; Ugrin bilježi crtice iz bivšeg jugoslavenskog industrijskog gradića zatočenom u besperspektivnoj sadašnjosti, dok Komljen propitkuje intrigantnu povijest nastanka i gradnje brazilskog megapolisa.”

27.12.2017. (14:58)

‘Iz ništavila’: Pobjednik Vukovara stiže u hrvatska kina

Jedan od najboljih filmova godine, konkurent u službenom natjecanju Cannesa gdje je Diane Kruger osvojila nagradu za najbolju glumicu, triler ‘Iz ništavila’ idućeg četvrtka (4.1.) dolazi u hrvatska kina. Novi film proslavljenog redatelja Fatiha Akina osvojio je i glavnu nagradu Vukovar film festivala.

Uz pobjedu u Vukovaru i osvojenu nagradu u Cannesu, ‘Iz ništavila’ je Udruženje online kritičara New Yorka proglasio najboljim stranim filmom godine, nominiran je u kategoriji najboljeg stranog filma za nagrade Zlatni globus i Satellite, a radi se i o njemačkom kandidatu za prestižnu nagradu Oscar (već je ušao u najuži krug od devet kandidata od kojih će njih pet biti izabrano za nominaciju u utorak, 23. siječnja 2018. godine).

Osim činjenice što se radi o prvoj zajedničkoj suradnji Fatiha Akina (‘Glavom kroz zid’, ‘Soul Kitchen’) i prekrasne Diane Kruger (‘Nemilosrdni gadovi’, ‘Ukradeni identitet’), zanimljivo je za spomenuti da je glazbu za film skladao Josh Homme, frontmen popularnog rock benda Queens of the Stone Age čijih se nekoliko pjesama također nalazi u filmu. Akin i Kruger upoznali su se 2012. godine u Cannesu te razgovarali o mogućoj međusobnoj suradnji kad se za to ukaže prilika. Četiri godine poslije snimili su napeti triler inspiriran istinitim događajima o seriji ksenofobnih ubojstva koje je u razdoblju od 2000. do 2007. godine počinila neonacistička skupina naziva National-sozialistischer Untergrund.

Katjin se život iznenada raspada kada njezin suprug Nuri i sin Rocco pogibaju u bombaškom napadu. Njezini prijatelji i obitelj pokušavaju joj pomoći, a Katja uspijeva organizirati pogreb. Međutim, potraga za zločincima i razlozi koji stoje iza bezosjećajnog ubojstva kompliciraju Katjino bolno žalovanje, te otvaraju rane i dvojbe. Odvjetnik Danilo, Nurijev najbolji prijatelj, zastupa Katju na suđenju dvoje osumnjičenika, mladog para ujedno pripadnika neonacističke scene. Sudski proces gurnuti će Katju do ruba, ali za nju nema alternative, jer ona traži pravdu.

27.12.2017. (14:36)

Ja tebi - ti meni

Buvljaci i ekonomija dijeljenja

Ekonomija dijeljenja prakticirana od strane korporativnih divova pokazala se kao iznimno učinkovit model novog-starog izrabljivanja. S druge strane, ekonomije dijeljenja i poklona prisutne još od kamenog doba, svoj izraz danas nalaze u brojnim buvljacima i različitim tipovima van novčanih razmjena. Čak i u ovim paralelnim strukturama, naglasak često nije na drugačijoj ekonomiji već na osobnoj odgovornosti. Što se zapravo razmjenjuje na buvljacima, MAZ donosi na dva primjera robne razmjene koji se održavaju u Puli i Rijeci.

27.12.2017. (14:25)

Predsjednik koji nije tweetao

Obama upozorio da internet može voditi balkanizaciji društva

Bivši američki predsjednik Barack Obama rekao je u intervjuu britanskom princu Harryju da korištenje društvenih medija prijeti izazivanjem podjela i zato bi lideri trebali osigurati da internet ne vodi balkanizaciji društva. “Jedna od opasnosti interneta jest ta da ljudi mogu imati potpuno različite stvarnosti, mogu ostati ukopani u informacije koje pojačavaju njihove predrasude”, kazao je Obama. U intervju Harryju koji je bio gost urednik u programu BBC-jeva Radija 4, Obama je rekao da se osjećao spokojno kada je prošle godine napustio Bijelu kuću. Guardian, N1

27.12.2017. (13:53)

Mali darak

Ministar obećao: U 2018. neće poskupljivati struja i plin

Zbog naknada za obnovljive izvore koje plaćamo u cijeni električne energije i liberalizacije tržišta plina, u 2018. godini građanima i gospodarstvu su prijetila nova poskupljenja tih važnih energenata. No ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić obećao je da se to ipak neće dogoditi. Naknadu za obnovljive izvore Vlada neće dizati sigurno do proljeća 2019. godine, pa bi cijena struje i plina do tad trebala ostati ista. N1

27.12.2017. (13:31)

Svako četvrto dijete svakodnevno doživljava neki oblik nasilja

Svako četvrto dijete svakodnevno doživljava neki oblik nasilja, a samo njih 11 posto obraća se za pomoć nastavnicima. Tih je brojki itekako svjesna pravobraniteljica za djecu – Helenca Pirnat Dragičević koja je na dužnost prisegnula potkraj prošlog mjeseca.”Odgojno-obrazovne ustanove i internet najčešća su mjesta na kojima djeca dožive vršnjačko nasilje”, ističe Pirnat Dragičević i dodaje kako je djecu potrebno educirati i pripremiti te da je jedan od prioriteta Ureda rad na medijskoj pismenosti. HRT

27.12.2017. (12:01)

Opravdavanje siromaštva

Le Monde: Današnje teorije o društvenom neuspjehu – kao iz 19. stoljeća

Idealni subjekt našeg doba je fleksibilan, efikasan, motiviran, uspješan i – vitak. Socijalna polarizacija posljednjih desetljeća uslijed povlačenja države blagostanja nije proizvela samo društvenu ‘podklasu’, nego i bujanje diskursa o njoj, kako u društvenim i biološkim znanostima tako i u medijima. Pritom se propušta primijetiti da tendencija traženja razloga za društveni uspjeh ili neuspjeh u genetskim predispozicijama pojedinaca upadljivo podsjeća na devetnaestostoljetne teorije koje su društvene probleme pretvarale u ‘biološke’, piše Le Monde Diplomatique.

27.12.2017. (10:39)

Bum, tres, pow!

Od danas strože kazne za zloporabu pirotehnike

Izmjenom zakona i službeno je dopuštena i uporaba pirotehničkih sredstava prve i druge kategorije, no slijede i strože kazne za one koji se ne budu pridržavali pravila. Roditelji čija su djeca mlađa od 14 godina, a koriste pirotehniku, bit će kažnjeni od 1.000 do 3.000 kuna. Dnevnik.hr

27.12.2017. (10:01)

Stvari koje se ne mijenjaju

Rašeta: HRT-ova deviza je repriza

“Petak je navečer, sjajan termin, odmah iza prime timea, svaka televizija koja drži do sebe emitira neki originalni program namijenjen najširoj publici, ali HRT se ne zamara takvim stvarima, oni vrte reprize. Novac je potrošen na neostvarive projekte, negledane i negledljive autore, pa za proizvodnju programa nije ništa ostalo”, piše Boris Rašeta za Novosti.

27.12.2017. (09:56)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

13:31 Srce grada (6.6), HTV2
14:35 Lovac na komete, HTV3
17:50 Malonogometni turnir Kutija šibica – polufinala, HTV2
20:05 Apsolutni početnici (5.6), HTV3
20:05 Mijenjamo svijet: Dobar, bolji, vegani?, HTV1
20:30 Kronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar (6.9), RTL
21:00 Džoker (5.6), HTV2
21:00 Storije o neponovljivima: Vrijeme pokretnih slika, HTV1
21:31 Gospođa u stanu broj 6, HTV1
22:40 Nedjelje kod Tiffanyja (6.7), NovaTV
23:55 Red letenja (6.3), RTL
00:15 Amsterdamsko klanje (6.5), HTV3
02:05 Mrtvi golub u Beethovenovoj ulici (6.3), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

27.12.2017. (09:28)

Samo mali dio kolača

Blokirani računi i imovina obitelji Todorić

Zagrebački Županijski sud prihvatio je prijedlog izvanredne Uprave Agrokora i diljem zemlje blokirao imovinu 15 osumnjičenih, koje se tereti zbog malverzacija od 2006. do 2017. Osumnjičenima su blokirani računi u bankama, ne smiju opterećivati ili prodavati nekretnine, a Središnjem klirinškom depozitarnom društvu naloženo je da zamrznu trgovanje državnim obveznicama ili dionicama. Kako neslužbeno doznaje 24 sata, blokada sve imovine ne pokriva ni četvrtinu navodne štete od 1,6 milijarde kuna.

27.12.2017. (08:46)

Neprimjereni govori

Komentari: Slučaj Bagarić znak da vjeronauku nije mjesto u školi

Ništa ne pokazuje što znači vjeronauk u javnim školama kao snimka vjeroučitelja koji osmašima u javnoj školi govori da je “đeneral” Ratko Mladić bio u pravu, pa tumači čije je glave trebalo nabiti na kolac, a kome treba “samo” ispaliti metak u glavu i baciti u prvu septičku jamu, piše Indexov komentator Neven Barković. Slično su slučaj komentirali i Tihana Tomičić za Novi list, te Boris Dežulović za N1.

26.12.2017. (22:41)

Video: Axoloti su majstori regeneracije

26.12.2017. (22:30)

Plemenita sorta

Lipicanci su prije služili u polju, a danas vrijede do 100.000 eura

Ove je godine Državna ergela Lipicanaca u Đakovu obilježila 511 godina postojanja i 211 godina uzgoja lipicanaca u Slavoniji. Ergela Đakovo je jedna od najstarijih u Europi, također i najcjenjenija, a broj naših lipicanaca čini 13% svjetske populacije konja lipicanaca. Lipicanac je inteligentna pasmina, dobroćudna, brzo uči, troši relativno malo hrane, a u prošlosti su odrađivali posao današnjeg traktora. Realna vrijednost konja je od 60 do 100 tisuća eura. 24sata

26.12.2017. (21:31)

Video: Magični trikovi pred majmunima

26.12.2017. (21:30)

Teška pozicija

Komentar: Novinari kao pinjate javnosti

“Dobar dio javnosti očigledno misli da je novinarska profesija neka vrsta morbidne hrvatske pinjate, koju palicom može udarati tko god poželi, dok iz pinjate ne ispadne zadovoljština kakvu ti ljudi nalaze kad dovoljno izvrijeđaju druge ljude, bilo zato što se ne slažu s njihovim mišljenjem, bilo zato što su toga jutra ustali nešto mrzovoljni, kako bi se reklo – na lijevu nogu”, komentira Ladislav Tomičić. Novi list

26.12.2017. (20:30)

Novo eksploatacijsko područje

Komentar: Božić je za hrvatske supermarkete još uvijek djevičanska zona

Dok se u Hrvatskoj blagdanske delicije i dalje kuhaju kod kuće, na Zapadu se sve moguće opcije božićnih večera i ručkova već dugo prodaju u supermarketima. Tamo se čak dodjeljuju i nagrade za najbolje božićne specijalitete iz supermarketa. Ako se veći dio hrvatske scene supermarketa ne okrene prema diskontnom sektoru, samo je pitanje vremena kad ćemo i puricu i mlince i brudet i sarme, pa i buzaru od dagnji, moći kupiti uredno zapakirane, gotove ili polugotove u samoposluživanjima, piše Agrobiz.

26.12.2017. (19:30)

Kratki i slatki

Istarski vampir i ostali domaći animirani filmovi

Vizkultura ima poduži članak o zanimljivim novim domaćim animiranim filmovima. Jedan od njih je Jure Grando – Štrigun from Kringa redatelja Martina Babića. Film je inspiriran pričom o prvom zabilježenom slučaju hrvatskog vampira i nedavno je objavljen na YouTubeu, možete ga pogledati ovdje. Što je to štrigun i o povijesti vampirizma u Hrvatskoj pročitajte ovdje.

26.12.2017. (18:30)

Osveta na trumpovski način

Amerika zbog Jeruzalema UN-u srezala budžet za 285 milijuna dolara

SAD su objavile da će za 2018. i 2019. godinu smanjiti svoj doprinos budžetu UN-a za 285 milijuna dolara. Nećemo dozvoliti iskorištavanje američke širokogrudnosti i nekontrolirano trošenje novca, poručila je američka veleposlanica Nikki Haley. Trump ovom odlukom zapravo kažnjava UN i odlučio je ostvariti svoje ucjene jer je nedavno od 193 zemlje članice njih 128 glasalo za rezoluciju kojom se osuđuje odluka koju je 6. prosinca objavio Donald Trump o Jeruzalemu, piše Večernji. Newsweek

26.12.2017. (17:30)

Stampedo na trgovine

Od srijede počinju zimska sniženja

Zimsko sezonsko sniženje u Hrvatskoj počinje u srijedu, 27. prosinca, može trajati maksimalno 60 dana, a u trgovinama će se naći popusti i veći od 50%. Iz Hrvatske gospodarske komore procjenjuju da će blagdanska potrošnja ove godine biti rekordna, od 12,5 milijardi kuna. N1

26.12.2017. (16:30)

Dalje od kreveta

Spavanje popodne deblja i stvara visok tlak

Novo istraživanje pokazalo je kako poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja – debljine, visokog krvnog tlaka, povišenim kolesterolom… Osim toga, studija tvrdi kako spavanje poslije podne čini ljude umornijima nego što zapravo jesu. Express

26.12.2017. (15:19)

Seoba na mobitele

Što nas u svijetu financijskih tehologija čeka u 2018.

Najvažnija tema iz svijeta financijskih tehnologija u 2018. povezana je s revidiranom europskom direktivom o platnim uslugama (PSD2), koja će omogućiti bankama i fintech igračima transformaciju poslovanja u transakcijskom bankarstvu. “Time bi fintech kompanije, a i banke, svojim klijentima mogle ponuditi puno više usluga i proizvoda od klasičnih, npr. uz klasičan bankarski proizvod poput kredita klijentu bi mogle ponuditi mogućnost kupnje sredstvima tog kredita, i to direktno kroz mobilnu aplikaciju”, prognozira Dejan Donev iz Erste banke. Osim izdavanja kredita putem mobitela, u 2018. mogli bismo upoznati robote kao bankarske službenike, piše tportal.

26.12.2017. (15:02)

Dobre vijesti za vijuge koje vole loše vijesti

Svijet je pozitivnije mjesto nego što mislimo, ali mozak voli loše vijesti

Naša percepcija svijeta je daleko od stvarnosti i to na način da svijet vidimo daleko strašnijim mjestom nego što on to stvarno jest, što dokazuje statistika. Razina ubojstava u većini je država značajno pala unazad 15 godina, no tek svaka deseta osoba smatra da se oko nas događa manje ubojstava. Ubijenih u terorističkim napadima unazad 15 godina bilo je manje nego u prethodnih 15 godina, no samo petina nas smatra da je mrtvih od terorizma danas manje. I u manje radikalnim stvarima imamo negativno gledište – ljudi drastično precjenjuju broj tinejdžerskih trudnoća pa u nekim državama ljudi misle da svake godine zatrudni polovica tinejdžerica, a istina je da je prosjek 2%. Razlog ovome je što je čovjek genetski programiran da više vjeruje lošim nego dobrim vijestima, a i te negativne vijesti mozak sprema tako da su dostupnije od pozitivnih stvari, piše BBC.

26.12.2017. (14:51)

Počela promotivna prodaja ulaznica za peti festival SuperUho – za početak koštaju 190 kuna, od Nove godine rastu na 220 kuna itd., fest se održava u Primoštenu od 6. do 8. kolovoza

26.12.2017. (14:02)

Vježbati češće nego u prvoj polovici siječnja

5 najvažnijih lekcija o zdravlju i sportu iz ove godine

Outside je sastavio lekcije o zdravlju i sportu izvučene iz sportskih uspjeha i znanstvenih otkrića ove godine:
Osnove – kretati se svaki dan, jesti stvarnu hranu, komunicirati s prijateljima, spavati 7 do 9 sati na dan, uživati u prirodi, smanjiti alkohol i ne pušiti
Stanje uma ima ogroman utjecaj na tijelo, i obrnuto
Ključne navike, dobro bi bilo usvojiti bar neke – konzistentnost na prvom mjestu, pronaći mentora, okružiti se poticajnim ljudima, usmjeriti energiju na ono najvažnije, iskoristiti svoj kronotip, ozbiljno shvatiti higijenu spavanja
Riješiti se ekrana – smartphone i tablet, a pogotovo pametni sat ne trebaju nam niti blizu dok se bavimo sportom
Usmjeriti se na proces, a ne uspjeh – fokusirati se ne toliko na rezultat, nego na iskustvo dolaženja do uspjeha

26.12.2017. (13:58)

Odlične 4 zimske fotografije avantura u prirodi

26.12.2017. (13:51)

Potporu za razvoj scenarija i projekata za igrane filmove dobili dječji film ‘Mali Tesla i kradljivci ideja’ Petra Oreškovića, ‘Životinje’ Nebojše Slijepčevića, ‘Krivi izlaz’ Vanje Juranić te ‘Sedmo nebo’ Jasne Nanut, svi dobili između 100 i 140 tisuća kuna

26.12.2017. (13:48)

Rotten inside

Raspadaju se najstarije mumije na svijetu

Zbirka mumija stara više od 7000 godina pronađena na sjeveru Čilea polako se pretvara u crnu sluz zbog povećanja vlage i znanstvenici ne znaju kako bi ih zaštitili od propadanja pa ih pokušavaju barem staviti pod zaštitu UNESCO-a. Naime, balzamiranu kožu mumija počele su razgrađivati bakterije, i to one koje inače nalazimo na koži, potvrdili su testovi. Više od 300 ljudskih mumija pronađeno je početkom 1900-tih, a među njima se nalaze ostaci odraslih ljudi, djece, dojenčadi i fetusa, što upućuje na egalitarno društvo, za razliku od mlađih egipatskih mumija rezerviranih za više staleže. Science Alert

26.12.2017. (13:47)

Priča o uspjehu baranjske obitelji Matijević: Godišnje proizvedu dvije tone kulena te po još dvije tone kulenovih seka i baranjske slanine, prodaju sve – potražnja daleko nadmašuje proizvodnju

26.12.2017. (13:33)

Najbolje knjige 2017. po izboru novinara literarnog časopisa The Paris Review

26.12.2017. (13:00)

Rupa za budućnost

Neven Subotić: Nogometaš koji za praznike – kopa bunare u Etiopiji

Bivši srpski nogometni reprezentativac Neven Subotić i član dortmundske Borussije ovih dana boravi u Etiopiji gdje pomaže izgradnji bunara za pitku vodu, koja je u toj siromašnoj afričkoj zemlji pravo bogatstvo. Subotiću je ovo peti dolazak u Etiopiju, gdje je sa svojom humanitarnom fondacijom izgradio više od stotinu bunara. Ovdje dokumentarac o njemu i njegovom dobrotvornom radu. T-Portal

26.12.2017. (12:41)

Mark Uštogberg

Facebook blokirao satirične profile Pretjerivač i Di su pare?

Facebook je blokirao hrvatske satirične profile Pretjerivač i Di su pare? zbog “govora mržnje”, a autor Pretjerivača ovako je komentirao brisanje – “održavat ovakvu stranicu na Facebooku je teški mazohizam i ima smisla otprilike koliko i organizacija zimskih olimpijskih igra u Sahari, Nažalost ni drugi društveni mediji nisu puno bolji, a prema svemu sudeći će biti sve gori i gori”. Ostali su mu međutim profili na YouTubeu i Twitteru. Di su pare? je preživio na Instagramu. Geek.hr

26.12.2017. (12:26)

ajGrice i ajPlikacije

Najpopularnije aplikacije i igre za iPhone u 2017.

Najpopularnije aplikacije za iPhone ove godine bile su Bitmoji, Snapchat, YouTube, Messenger i Instagram, a najpopularnije igrice Super Mario Run, 8 Ball Pool, Snake vs Block, Ballz i Word Cookies. T-Portal prenosi popis ostalog najpopularnijeg za iPhone 2017. – pjesama, filmova, knjiga, TV-serija…

26.12.2017. (12:10)

Bolji život

Galerija tjedna: Jeftine inovacije

BBC je ovaj tjedan svojim čitateljima dao zadatak da fotografiraju jednostavne inovacije na koje nabasaju. Čitatelji su im poslali fotografije raznih zanimljivih stvari – stari stolac koji je postao posuda za cvijeće, motor spojen s prikolicom kako bi obitelj mogla putovati, kolica kako bi se pas mogao kretati… Ovdje galerija.

26.12.2017. (11:53)

Anketa: Za Božić najviše želimo – mir u svijetu

26.12.2017. (11:51)

Kružni tok: Pravila vožnje i najčešće greške koje činimo

26.12.2017. (11:49)

Nekad bilo sad se spominjalo

Tehnologija koja je umrla u 2017. godini

Iako se o tehnologiji uglavnom piše u kontekstu inovacija i novotarija, svake godine dio nje odlazi na vječna lovišta. Tako se 2017. ugasio AOL Instant Messenger, koji je izgubio bitku s konukrentnijim Viberom, WhatsAppom i Facebookovim Messengerom. Verizon je osim toga morao zbog neisplativosti ugasiti i AltoMail i CompuServe forume, nekadašnje virtualno sijelo gikova. Mnogo je važnija vijest da je ova godina označila i kraj neutralnosti interneta jer će ga sada moći kontrolirati ISP-ovi, tvrtke koje pružaju internetske usluge i koje će moći odlučiti koji su im korisnici važniji. pcchip.hr

26.12.2017. (11:41)

Trash talk

Naj sportske provale 2017. – pobjednik Davor Šuker

“Dugo sam govorio da je meč s Goranom Ivaniševićem u polufinalu Wimbledona 2001. jedini u mojoj karijeri koji bih volio odigrati ponovno. Sada sam ga prebolio. Ima ljudi koje taj poraz boli više nego mene”, izjavio je britanski tenisač Tim Henman, a Sportske su to uvrstile u svoj izbor naj izjava 2017. Nakon Joséa Mourinha 2015. i Željka Babića 2016., apsolutni je pobjednik ove godine Davor Šuker s antologijskom izjavom: “Sve ostalo je, što bi rek’o gospodin Trup, ‘fake news’”, u kontekstu primjene Zakona o sportu.

26.12.2017. (11:22)

24 najvažnija događaja koji su se dogodili baš na Božić

26.12.2017. (11:19)

Francuska salata: Nepoznato o vladarici prosinačkog stola

26.12.2017. (11:19)

U lavinama u Švicarskoj poginule tri osobe

26.12.2017. (11:18)

Milanović: Stranački gledano, mojoj političkoj karijeri je kraj

26.12.2017. (11:12)

Stari božićni običaji otoka Lastova

26.12.2017. (10:42)

Moj TV podsjetnik

Šest programa utorkom

11:25 Shane (7,7), HTV3
11:35 Moćni Joe Young (5,6), RTL
12:00 Izbor Sportaša godine, HTV2
12:29 Družba Pere Kvržice (7,8), HTV1
13:10 Roditelji ovisnika, HTV4
13:10 Štrumpfovi (5,5), Nova TV
13:35 Redovnice nastupaju 2 (5,4), RTL
14:24 Hatari! (7,2), HTV1
15:05 U potrazi za Ivanom, HTV4
15:40 Čovjek sa željeznom maskom (6,8), HTV3
15:40 Princeza i žabac (7,1), RTL
16:51 Čudovišta iz ormara (8,1), HTV2
18:10 Znak poganina (6,2), HTV3
19:15 Potraga, RTL
20:00 Božić u Ciboni, HTV2
20:05 U svom filmu talk show: Tvrtko Barun – voditelj Isusovačke službe za izbjeglice, HTV1
20:05 Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea (8,1), HTV3
20:15 Zapravo ljubav (7,7), RTL
21:03 Lovac na komete, HTV1
21:10 Zašto dama sjedi sama? – mlade žene koje žive same, HTV4
21:53 Povratak čudesne dadilje (6,1), HTV2
22:05 Svijet klasike – Ekaterina Siurina i Charles Castronovo: Ljubav na sceni i u životu, HTV3
22:27 Dobra žena (8,2), HTV1
23:00 Što žene vole (6,4), RTL
23:20 Ubojice fazana (7,1), HTV3
23:44 Brooklyn 99 (8,2), HTV2
00:09 Najveća predstava na svijetu (6,7), HTV1
00:10 Kod kuće je najljepše (5,6), Nova TV
01:15 Negdje u Teksasu (6,2), HTV3
01:25 Uljezi (5,4), RTL
03:00 Prizori klasnih sukoba na Beverly Hillsu (6,2), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

26.12.2017. (10:41)

8 napitaka koji pomaću kod mamurluka: Voda, čaj, juha od rajčice, sok od cijeđenog voća

26.12.2017. (10:33)

Taman do vikenda

Ostaci hrane: Sarma može stajati do 4 dana, purica 3, riba 2 dana

Sarmu je potrebno čuvati u hladnjaku te je pojesti između tri do četiri dana, puricu, kao i ostalo pečeno meso, treba pojesti unutar tri dana, dok je riba podložnija kvarenju i ne bi se trebala jesti dulje od dva dana, preporučuje nutricionistica Nataša Šoštarić, dok Zadovoljna.hr savjetuje kako sačuvati ostatke kolača – hrskave u hermetički zatvorenoj posudi, kolače od dizanog, prhkog i lisnatog tijesta te kremaste najbolje je zamrznuti, a savijače ili keksiće s punjenjem treba čuvati u posudi s komadom jabuke.

26.12.2017. (09:56)

"Mislim da građanima treba reći istinu – Rosnjeft, Rusi će kupiti Inu" – kaže hrvatski europarlamentarac Ivan Jakovčić, procjenjuje da se Bruxellesu to neće svidjeti, ali da će "zažmiriti"

26.12.2017. (09:25)

Da bi stopala bila sretna

Pješice do Južnog pola: Dan odmora pa prema cilju

Sutra ću prijeći polovicu puta, a onda ću se nagraditi danom pauze. Nakon toga ostaje mi 19-20 dana do cilja. Teren će postati teži, od 86-88 stupnja imam veliku uzbrdicu, snježne dine i velike sastruge preko kojih je teže prelaziti i u tom dijelu puše jak vjetar u prsa. Potom imam 200 km polarnog platoa na 2.800m nadmorske visine koji su zbog tanke atmosfere ekvivalent visine Mt. Blanca, dakle izazov je i s rijetkim zrakom te je i hladno ispod -30, a snijeg je suh kao pijesak pa je trenje veće. Dobra strana je što će mi sanjke biti već puno lakše, a ja ću biti još nabrijaniji kad ulazim u finiš – piše hrvatski avanturista Davor Rostuhar u svom dnevniku s ekpedicije pješice do Južnog pola. Kaže da je umoran nakon 25 dana marširanja i da se mora pripremiti za drugi dio ekspedicije. E, da, pohvalio se i da je imao – bijeli Božić [zubo].

26.12.2017. (09:19)

Video: Kako dječja igra pomaža robotima u učenju, ova bi tehnologija trebala pomoći u sprečavanju nesreća sa samovozećim autima

26.12.2017. (09:12)

Rusija: Oporbenom vođi Alekseju Navalnom zabranjeno kandidiranje na predsjedničkim izborima iduće godine, službeno zbog osuđe za korupciju, dok Navalny kaže da je riječ o politički motiviranoj odluci; 41-godišnji Navalny jedini je ruski političar koji bi imao neke šanse protiv Putina…

26.12.2017. (09:05)

Tisuće prosvjednika u Peruu nakon što je predsjednik pomilovao bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, zatvorenog zbog kršenje ljudskih prava i korupcije; pomilovan "da ne bi umro u zatvoru", a zapravo se radi o nagodbi predsjednika Pedra Pabla Kuczynskog koji pokušava izbjeći uklanjanje s vlasti zbog sumnje da je primio mito od brazilske građevinske tvrtke Odebrecht

26.12.2017. (08:31)

Na koncu konca...

Umrli ove godine: Ante Perković, Sam Shepard, Jerry Lewis, Chris Cornell…

Završava godina u kojoj su nas napustili mnogi iz svijeta umjetnosti i glazbe, neki u starosti, drugi u naponu snage. Prvo moramo navesti našeg dragog bivšeg kolegu Antu Perkovića koji je umro početkom godine u 43. godini od teške bolesti. Nadalje, umrli su Sir Roger Moore (87), britanski glumac poznat kao James Bond, Chuck Berry (90), pionir rock’n’rolla, rocker Tom Petty (66), britanski glumac John Hurt (77), pisac, glumac i redatelj Sam Shepard (73), glumica Mary Tyler Moore, komičar Jerry Lewis (91), živote su si, na isti način, uzeli Chris Cornell (52), gitarista i pjevač iz Soundgarden i Audioslave te njegov kum Chester Bennington (41), pjevač Linkin Park, umrla je tenisačica Jana Novotna, umro je Tigran Kalebota (53), bubnjar Psihomodo Pop, pjevač šlagera Zvonko Špišić (81), srpski glumac Ljubiša Samardžić (81), pjevačica međimurskih narodnih pjesama Teta Liza (94). Wikipedia ima podstranicu s poznatima umrlim ove godine

26.12.2017. (08:07)

Besplatne predstave u zagrebačkom kazalištu Žar ptica od 9. do 11. siječnja: ‘Waitapu’ (9. siječnja), ‘Bajka o Žar ptici’ (10. siječnja), ‘Hrabrica’ (10. siječnja), te ‘Kako živi Antuntun’ i ‘Ezop basne’ 11. siječnja

26.12.2017. (00:59)

EVEN PARITY

Radoslav Dejanović: ICO – inicijalna javna ponuda žetona

Nije svaki ICO nepošten. Postoje tu ljudi iskrenih namjera, koji računaju da će pomodarstvo tog načina investiranja i njihovom ozbiljno osmišljenom projektu donijeti bolje početno ulaganje. No, kako je poput fame Bitcoina i u priču oko ICO-a počeo hrpimice ulaziti špekulantski kapital ljudi koji razumiju samo da je to nešto super što puno brže dobiva na vrijednosti od dionica, obveznica i drugih stvari iz kamenog doba, ljudi koji su spremni uložiti ozbiljne novce u nešto što uopće ne razumiju, tako se širom otvaraju vrata ljudima spremnim iskoristiti tuđu naivnost, piše Monitorov IT-stručnjak Radoslav Dejanović. Monitor.hr

26.12.2017. (00:42)

ICO – inicijalna javna ponuda žetona

Bitcoin groznica ne stišava se, a snovi o bogatstvu preko noći prelili su se u dnevne medije i sad svatko i njegov brat briju na kupnju kriptovalute koja će im osigurati bezbrižnu (skoru) budućnost.

Tržište kriptovaluta nije samo Bitcoin: u trenutku pisanja ovog teksta u ponudi je preko tisuću (slovima: 1371) “legalnih” kriptovaluta (u smislu da ih privhaćaju “etablirane” kriptoburze), te još barem toliko malih, čudnih projekata koji izviru poput gljiva nakon kiše, nudeći virtualne novčiće za uistinu sve i svašta.

Marketinški efektno nazvani “ICO” (Initial Coin Offering) kako bi neuke zavarali da pomisle kako je to slično ako ne i jednako “IPO” (Initial Public Offering), odnosno inicijalnoj javnoj ponudi dionica, ti posve raznorodni projekti nemaju ništa zajedničkog osim ideje da se financiraju nudeći investitorima svoju virtualnu valutu u zamjenu za najčešće – ništa.

Zagovornici svjetske kriptorevolucije koja će izmjeniti svijet kakvog znamo vjerojatno će se naći uvrijeđeni što tu revolucionarnu monetarnu novost nazivam žetonima, no to je možda najbolji opis onoga što ICO nudi: nikakav novac, nikakve vrijednosnice, već žetone. I to virtualne.

Žetoni, za razliku od pravih novčanica i kovanica, nisu klasično univerzalno sredstvo plaćanja: riječ je o emisiji “kovanica” koju izdaje netko, bilo to neko društvo, neka tvrtka, pa čak i pojedinac. Te “kovanice” nisu valuta i mogu se koristiti za vrlo specifična plaćanja: Wikipedia pamti dva zanimljiva primjera: posve obični žeton za piće u kantini policijske postaje u kolonijalnoj Africi, dok je drugi žeton vrlo specifične namjene: služio je kao sredstvo plaćanja za kopulaciju u jednoj javnoj kući američkog zapada.

Starijima su vjerojatno poznati žetoni za arkadne automate u nekad popularnim luna parkovima, a neki će se sjetiti i telefonskih žetona (da, djeco, nekad su telefoni bili postavljeni na ulici, u svojim plavim kućicama koje su mnogog namjernika zaštitile od iznenadnog pljuska, prije nego su postale scencski rekvizit). Rijetki automati su radili na kovanice, a većina je radila na žetone – univerzalno sredstvo razmjene konkretnog novca za relativno kratku zabavu.

Žetoni imaju svoju ograničenu korisnost i izvan opsega dobara za koja se izdaju zapravo nemaju vrijednost, osim u iznimnim slučajevima katastrofalne nestašice ili nedostupnosti novca, kad žetoni, zlato ili čak konzervirana hrana postaju Ersatz valute.

Zašto ICO zovem inicijalnom javnom ponudom žetona, a ne digitalnog novca ili kriptovalute?

Ponajprije zato što je naziv ICO zavaravajuć: ono što se potencijalnim kupcima nudi nije nikakav novac, već jedna od nekoliko različitih vrsta obaveza izdavača prema kupcu, od kojih niti jedna ne predstavlja pravi novac.

ICO-manija je preko noći poharala tehno-svijet, pa ono što se nekad zvalo kampanjom za prikupljanje kapitala (crowdfunding) postalo je ICO, iako je zapravo riječ o identičnom fenomenu: pozivanju mnoštva nepoznatih ljudi da ulože u vaš projekt ne bi li on skupio dovoljno novca da se ostvari i, bude li sreće, zaživi. Ulagači mogu unaprijed kupiti proizvod ili budući servis ponuditelja uz odgovarajući popust, ili pak mogu kupiti sićušne udjele u tvrtci, u nadi u profit negdje u budućnosti.

ICO na genijalan način zaobilazi (odnosno, omogućuje zaobilaženje ako izdavač tako želi) obaveze izdavača žetona prema kupcima, odnosno ulagačima. Iako ICO može biti identičan klasičnoj formi kampanje za prikupljanje kapitala, pa izdavač može nuditi konkretnu pretplatu na konkretan servis koji se onda plaća žetonima kupljenim za vrijeme ICO (i kasnije), ili pak može nuditi neku vrstu obveznice ili udjela u tvrtci, pri čemu je žeton virtualni certifikat udjela ili obaveze, u kojem slučaju se tretira kao i svaka druga vrijednosnica, te zahtjeva pripremu i papirologiju kao i klasični IPO.

ICO nudi i treći način: mogućnost da ponuditelj potencijalnim investitorima ponudi žetone bez ikakve obaveze sa svoje strane, obećavajući investitorima zaradu kroz mešetarenje izdanim žetonima na kripto-burzi. Na taj način izdavač faktički sa sebe sklanja bilo kakve obaveze prema investitorima (koje su ionako minimalne i u konzervativnijim oblicima poput pretplate – ako tvrtka propadne, propala je i pretplata – ili vrijednosnica (dovoljno je pogledati Agrokor) i od njih uzima stvarnu vrijednost (stvarni novac kojim je kupljen digitalni žeton) koju može iskoristiti, dajući zauzvrat proizvod čija proizvodnja košta praktički ništa (jer se u tom trenutku i sastoji samo od obećanja); kupci, pak, zaluđeni idejom bogaćenja preko noći i bez imalo rada, dezinformirani pričama o tome kako kriptovalute mogu samo rasti i predstavljaju siguran ulog, zadovoljno pristaju na pusta obećanja izdavača žetona.

To je pobjednički scenario za izdavače žetona: bez preuzimanja obaveza preuzeli su tuđi novac, a u slučaju poslovnog neuspjeha ne odgovaraju nikome. Takva situacija širom otvara vrata prevarantima koji u novom trendu vide priliku za lako skupljanje vune, i to od globalnog stada.

I to je ta ljepota ove revolucionarne financijske novosti koja će uzdrmati svijet i promjeniti način na koji se financiraju startup tvrtke: one će izdati virtualni “novac” koji ih na ništa ne obavezuje, a ljudi će kupiti taj “novac” kako bi rastom njegove vrijednosti u budućnosti zaradili; pitanje tvrtke i njenog proizvoda tako postaje bespredmetno, jer od jednom izdanog “novca” očekuje se samo rast, bez obzira na performase tvrtke koja ga je izdala. U digitalnom svijetu bajki tako nešto ne samo da je moguće, već je i očito poželjno: jednom emitirana kriptovaluta zaživi svojim životom i svi su pobjednici: tvrtka je dobila početno ulaganje (a nema nikakve obaveze), a investitori su dobili žetone kojima vrijednost raste i koji više nemaju nikakve veze sa tvrtkom, pa ako ona i propadne nikom ništa.

Nije svaki ICO nepošten. Postoje tu ljudi iskrenih namjera, koji računaju da će pomodarstvo tog načina investiranja i njihovom ozbiljno osmišljenom projektu donijeti bolje početno ulaganje. No, kako je poput fame Bitcoina (u kojoj većina ljudi ne razumije razliku između Bitcoina i blockchaina, a još manje ih razumije matematički model na kojem ta tehnologija počiva) i u priču oko ICO-a počeo hrpimice ulaziti špekulantski kapital ljudi koji razumiju samo da je to nešto super što puno brže dobiva na vrijednosti od dionica, obveznica i drugih stvari iz kamenog doba, ljudi koji su spremni uložiti ozbiljne novce u nešto što uopće ne razumiju (ali drugi ulažu, pa valjda oni znaju, ne bi oni ulagali da ne znaju), tako se širom otvaraju vrata ljudima spremnim iskoristiti tuđu naivnost.

A ICO može biti zbilja svakakav, za svašta. Jedan popularan, nazvan DateCoin, koji je u trenutku pisanja ovog teksta uspio prikupiti preko četrnaest milijuna DateCoina, u vrijednosti jednog i pol milijuna Ethereuma (što bi, u slučaju uspješne konverzije u pravi novac, vrijedilo više od 1.1 MILIJARDE dolara), nudi žetone za susret sa atraktivnim i voljnim mladim damama. Drugim riječima, gomila djevičanskih geekova i starih pervertita kupila je uz popust tokene koji im, u teoriji, omogućuju da ih zamjene za vrlo konkretne tjelesne usluge. Riječima samih autora (inače ruske ekipe koja je napravila on-line bord… ovaj, dating servis Denim):

“DateCoin Tokens (DTC) is the key to the best girls all over the world under special conditions.”

I to je, otprilike, sve na što su se oni obavezali: pod određenim (a nedefiniranim) uvjetima DTC u vašem džepu bit će ključ za najbolje djevojke. Da to ne bi ispala čista reklama za prostituciju, investitorima se nudi i mogućnost prodaje DTC-a u zamjenu za Ethereum (ali ne i za novac), uz obaveznu priču kako vrijednost njihovog žetona može samo rasti zahvaljujući genijalnoj investicijskoj tehnici koje se nitko nikad prije njih nije sjetio.

Nije svaki ICO sumnjiv: StopTheFakes ICO želi skupiti novac za izradu decentraliziranog rješenja za otkrivanje krivotvorina. U suštini, servis na kojem vlasnici brandova mogu platiti doušnicima za informaciju o povredi intelektualnog vlasništva, ili pak platiti trećim osobama da za njih traže slučajeve povrede istog.

Sve lijepo i krasno, ali ne odgovara na ključno pitanje: “ZAŠTO?”

Zašto je taj servis bolji od već postojećih servisa na tržištu?

Dozvolite mi da izrazim skepsu, jer u tom sustavu doušnici i “detektivi” plaćeni su STFCoinom. Ne pravim novcem, već kriptovalutom. To onda može rasti, pa vrijediti više, pa se možda može i isplatiti ili pretvoriti u neku drugu kriptovalutu, mogućnosti su beskonačne!

I, da – sudeći prema dokumentaciji, StopTheFakes planira blockchain držati u MS SQL bazi podataka.

Cilj ove inicijative može se nazrijeti iz dvije njihove rečenice sa početka whitepapera:

“Our short-term plan is to build a system that will destroy the multi-billion counterfeit market. The Blockchain technology was initially developed to exclude the possibility of counterfeiting, changing or altering transactional information.”

Plemenito, ali prva rečenica nema nikakve veze s drugom. Ne mislim da ekipa ima loše namjere. Mislim da su jako zbunjeni.

Blockchain tehnologija svakako ima potencijal i vjerojatno će naći veću ili manju nišu u kojoj će biti optimalo rješenje, no svakako nije panacea i ne rješava sve probleme. Dapače, najčešće izgleda kao rješenje koje čeka na otkriće problema, ali unatoč tome entuzijasti pokušavaju redefinirati cjelokupnu virtualnost kroz blockchain, hvatajući se za najminornije potencijalne prednosti kao na nedvojbeni dokaz superiornosti nove tehnologije. ICO nije manje zaluđen, pa tako možete kupiti žetone tvrtke koja će dizajnirati novčanik u kojem možete držati više kriptovaluta na vašem mobilnom uređaju (već viđeno), cijeli novi blockchain usmjeren na stvaranje nove ekonomije obnovljivih izvora energije (rudarenje kriptovaluta već uzima neugodno velik postotak energije – globalno), kriptovalutu koja povezuje zvijezde sa obožavateljima i reklamnim agencijama… ili nešto dosad neviđeno: platforma za globalnu komunikaciju ljudi širom svijeta! Ona, naravno, radi kao nadogradnja na dosadnu ali za funkcioniranje ove tehnologije neophodnu stariju platformu za globalnu komunikaciju ljudi širom svijeta: Internet. Na toj novoj platformi moći ćete sve što ste mogli i na staroj: pričati, trgovati, svašta nešto. E, ali sad ćete to moći uz pomoć blockchain tehnologije!!

Posjetite li stranicu IcoBench moći ćete se i sami uvjeriti kako izgleda ICO scena: kao gomiletina nasumično nabacanih i marketinški žestoko napumpanih ideja o digitalnom perpetuum mobile-u, poziva na sudjelovanje u ilegalnim radnjama, posve otvorenih prevaranata, neshvaćenih genijalaca i ljudi sa upravo fantastičnim idejama koje pokušavaju realizirati kroz ICO jer im nitko nije htio dati pare. Budale jedne obićne. Vidjeće oni svi.

Uočit ćete kako i veliki broj njih u svojim propagandnim materijalima uopće ne odgovara na to jednostavno pitanje: “Zašto?”

Kripto-investiranje je, kako smo već rekli, Divlji Zapad. Nereguliran, često na rubu zakona. Neki bi rekli da je zapravo slobodan i nesputan bespotrebnim regulama države i financijskih institucija.

Oba ta argumenta možemo upotrijebiti, ovisno o osobnim stavovima: jedni će reći kako upravo IcoBench pokazuje koliko je stvar izmakla kontroli jer je riječ o stranici koja informira posjetitelje o “kvaliteti” ICO-a (ozbiljnost ponuditelja, realnost obećanja, opasnost od gubitka investicije) iako iza nje ne stoji nikakva institucija niti priznati stručnjaci, dok će drugi reći kako je upravo to prednost stranice, jer je ne vode konzervativni članovi financijskog establishementa koji ionako ne razumiju narav ove nove tehnološke revolucije, već posve novi stručnjaci, kojima financijska industrija nije isprala mozgove.

Kako god razmišljali, budite na velikom oprezu. Činjenica je da se upuštanjem u ICO upuštate u alternativne investicije u kojima nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi, niti kao investitor imate ikakvu zaštitu. Posebice na oprez pozivaju sve one sheme koje ne nude nikakvu stvarnu nagradu niti udjel u poslovanju, već potencijalne investitore mame jednostavnim obećanjem da će njihovi žetoni na burzi kriptožetona vrijediti puno, jako puno: “… a onda ćete moći u pravom trenutku i za veliki profit naše coine prodati većoj bud… ovaj, novom investitoru”.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

26.12.2017. (00:08)

Iz coacheve bilježnice

Poslovni savjeti Gorana Blagusa: Posvuduša poduzetnik

Osnovna premisa korištenja društvenih mreža je da kroz njih odašiljete poruke o tome tko ste, kako radite, što možete učiniti, kakve usluge i vrijednosti pružate, a onda će se sve veća i veća vojska pratitelja (followera) u tome prepoznati i u nekom trenutku postati vaš klijent. Sve je to OK i (poslovno) prihvatljivo, no trenutak u kojem “posvuduša strategija” nalazi na “tanak led” je trenutak kada se pretjera s količinom odaslanih poruka i/ili se pojavljuje na previše različitih događaja, piše business coach Goran Blagus. Monitor.hr

26.12.2017. (00:00)

Posvuduša poduzetnik

Posvuduša koji je u jednu ruku pogrdni pojam, a nastao je pred nekoliko godina, označava osobu koja se pojavljuje na svim mogućih i nemogućim događanjima, a može je se prepoznati po iznimno velikoj količini Facebook statusa, Instagram fotki i u zadnje vrijeme – velikoj količini hashtagova.

Društvene mreže iznjedrile su različite “posvuduše” i danas je to jedna od aktualnih metoda za ostvarenje privatnih / poslovnih ciljeva, no isto tako u sebi krije i jednu veliku poslovnu zamku.

Osnovna premisa korištenja društvenih mreža je da kroz njih odašiljete poruke o tome tko ste, kako radite, što možete učiniti, kakve usluge i vrijednosti pružate, a onda će se sve veća i veća vojska pratitelja (followera) u tome prepoznati i u nekom trenutku postati vaš klijent.

Sve je to OK i (poslovno) prihvatljivo, no trenutak u kojem “posvuduša strategija” nalazi na “tanak led” je trenutak kada se pretjera s količinom odaslanih poruka i/ili pojavljuje se na previše različitih događaja.

Naime, previše poruka na društvenim mrežama ili previše “izlazaka” na sva moguća i nemoguća druženja, kod kvalitetnih potencijalnih klijenata izazvat će prvo pitanje, a onda i sumnju – kada ti ljudi uopće rade i kakve mi vrijednosti mogu pružati kada su cijelo vrijeme na društvenim događanjima?

I zato je tu bitna mjera koliko čega dozirati i pustiti u “svijet”. Koji je to omjer ovisi od branše do branše, no “što više to bolje” je najgori savjet koji možete pratiti.

Osim toga, ako ste 100% vremena u traženju i privlačenju klijenata, kada tim istim klijentima pružate usluge?

Vrijeme je ograničeni resurs i pametno složiti mjeru između privlačenja i isporuke je prva i osnovna stvar koju morate što prije definirati.

p.s. Neki poduzetnici znaju za gornju “situaciju” i kuže kako se mogu drugačije pozicionirati. Ti neki imaju strategiju da su društveno nedostupni i nevidljivi, a za njih znaju samo odabrani. Tada u trenutku kada se trebaju njihove usluge, a često to bude za nešto veliko i jako važno, tada ti neki ne pregovaraju o svojim kompetencijama i cijenama, već isporuče što se od njih traži – brzo & kvalitetno. Njih se ne pita za cijenu ali definitivno opravdavaju investiciju.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:



Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

25.12.2017. (22:49)

24 najvažnija događaja koji su se dogodili baš na Božić

25.12.2017. (21:30)

Miris stranica

Knjige godine po izboru Bookse

Booksa preporuča neke manje razvikane domaće i strane književne naslove koje bi trebalo pročitati. ‘Ovo je tvoj život’ je rečenica kojom počinje roman U potrazi za početkom kruga Marinka Koščeca, a u kojem s duhovitošću i ironijom secira pojedinačno ponašanje i kolektivne bolesti. Geert Mak u romanu Putovanje bez Johna: U potrazi za Amerikom priča o Americi razotkrivajući brojne zablude, neugodne istine koje značajan broj Amerikanaca vjerojatno ne želi čuti.

25.12.2017. (20:30)

Dobra akcija

40 obitelji ugostilo izbjeglice na božićnom ručku

Već drugu godinu Isusovačka služba za izbjeglice organizira akciju Božićni ručak s izbjeglicom. Oko 40 obitelji primilo je u svoj dom osobe koje su u potrazi za boljim životom ili spletom okolnosti došle u našu zemlju. “Imam puno prijatelja drugih vjera: katolika i židova. Za mene je prijateljstvo ispred vjere. Biram ljude prema tome kakvi su, a ne koje su vjere”, kaže Ayman, izbjeglica iz Libije koji je sudjelovao u akciji. HRT

25.12.2017. (19:30)

Snow App

Snowden osmislio aplikaciju koja mobitel pretvara u uređaj za nadzor

Američki zviždač i bivši djelatnik američke Nacionalne sigurnosne agencije Edward Snowden, koji se trenutačno nalazi u Rusiji, razvio je aplikaciju uz pomoć koje se mobiteli pretvaraju u male privatne sigurnosne sustave. Aplikacija se zove Haven, a zamišljena je kao sustav za nadzor kuće ili ureda. Aplikacija je još uvijek u beta verziji, a napravljena je samo za Android. Telegram, TechCrunch, Wired

25.12.2017. (17:30)

Za razmišljanje

Komentar: Rat protiv terorizma je oblik kolonijalizma

“Čak i da se eliminira cjelokupni Daeš, socijalne frustracije, sektaške nepravde, nezaposlenost i militarizacija nastavit će proizvoditi terorizam. Rat protiv terorizma ne samo da je uništio sve izglede za razvoj, već je i nametnuo prioritete koji nemaju nikakve veze s problemima arapskih naroda”, kaže Fawwaz Traboulsi, profesor povijesti i politologije na Američkom sveučilištu u Bejrutu, u intervjuu za Novosti.

25.12.2017. (16:30)

Kritični pogodak

Naj filmovi 2017. godine

Marko Stojiljković napravio je svoj izbor najboljih filmova godine. Three Billboards Outside Ebbing, Missouri prikazuje “socijalni pejzaž ‘small town Americane’ sa svim svojim ludaštvima, čudaštvima, zlobom i ljudskošću”, Krotkaya “raskrinkava ono što se ‘iza železne zavese’ u Putinovom zabavnom parku događa danas”, a 1945 je “artistički, vrući, crno-beli panonski western bez konja i kauboja, ali sa fašistima, komunistima i drugim oportunistima”. Cijelu listu pogledajte ovdje.

25.12.2017. (15:48)

Urbi et orbi

Papa Franjo pozvao na rješenje sukoba na Bliskom istoku

Papa Franjo iskoristio je u ponedjeljak Božićnu poruku kako bi pozvao na rješenje sukoba na Bliskom istoku s dvije države, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izazvao napetosti u regiji priznanjem Jeruzalema glavnim gradom Izraela.”Molimo se da među stranama prevlada obnovljeni dijalog i da se konačno postigne ispregovarano rješenje, ono koje će omogućiti miroljubivu koegzistenciju dviju država u međusobno dogovorenim i međunarodno priznatim granicama”, rekao je Papa, govoreći o Palestincima i Izraelcima. Dnevnik.hr, BBC

25.12.2017. (14:25)

Nisu slavili rođendane

Kada se u stvari rodio Isus?

Povjesničari tvrde da su rani kršćani rođenje Isusa obilježavali negdje u travnju ili svibnju te da je papa Julije I. u 4. stoljeću od skupine biskupa zatražio da definiraju neki fiksan datum. Oni su se odlučili za 25. prosinca kada se slavilo nepobjedivo Sunce (Sol Invictus). Sol Invictus bio je bog sunca državne religije Rimskog Carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan 274. godine. U pragmatičnom duhu Sveti Jeronim je u 4. stoljeću poručio: Ako pagani Gospodinov dan nazivaju danom Sunca, mi ćemo se rado složiti, jer se danas svjetlost svijeta uzdigla, danas se otkrilo Sunce pravde sa zrakama ozdravljenja”.Povezanost s kultom Sunca također se očituje u tome što su crkve uglavnom građene na takav način da pastva, kada gleda prema svećeniku i oltaru, zapravo gleda prema istoku, piše Index o stvarnom datumu Isusovog rođenja.

25.12.2017. (13:22)

Zatvorska statistika

U hrvatskim zatvorima je najviše ubojica, pljačkaša i prevaranata

Kroz hrvatske zatvore, kaznionice i odgojne zavode u 2016. prošle su 11.173 osobe u raznim statusima, a osuđenici su iza rešetaka najčešće završavali zbog ubojstava, teških krađa i razbojništava. Iz posljednjeg izvješća Uprave za zatvorski sustav koje jednom godišnje podnose vladi proizlazi da u hrvatskim zatvorima osim ubojica i lopova ima najviše prevaranata, preprodavača droge, vozača sklonih izazivanju prometnih nesreća, silovatelja te osoba osuđenih zbog kaznenih djela protiv “sigurnosti platnog prometa i poslovanja”. Index

25.12.2017. (12:28)

Mudri ministar

Kujundžić: Napravio sam i puno i malo

Zdravstvo u 2017. obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su dosegnuli 8,2 milijarde, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od tri milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i materijal te nastojanja ministra zdravstva da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene pozitvne procese. Upitan da ocijeni svoj rad tijekom 2017. ministar Kujundžić odgovara kako je napravio i puno i malo. “Puno utoliko što su u problemima koje imamo neke stvari stabilizirane. Sustav je financijski stabiliziran i prvi će puta biti da zdravstvo ne povećava deficit nego ulazi u stabilniju fazu smanjenja deficita”, kazao je Kujundžić. N1

25.12.2017. (11:30)

Dosta je bilo šale

Đurović: Radikali nisu uspjeli uništiti Europu, pa je EU odlučila zaustaviti njih

“Odluka Europske komisije da aktivira Članak 7. Lisabonskog ugovora, kolokvijalno nazvan ‘nuklearna opcija’ govori da ni Komisija nije veslo sisala. Sankcije Poljskoj mogla bi zaustaviti Mađarska, ali niti tu EU nije bez opcija. Bruxelles može Viktora Orbana staviti u dilemu poput one iz antičke drame: hoće li zaštititi Poljsku i izložiti Mađarsku istim sankcijama, ili izdati Poljake i zaštititi Mađarsku? Loše vijesti za Jarosława Kaczyńskog i njegovu ultrakonzervativnu, protuliberalnu i protueuropsku kliku u Varšavi, koja je Poljsku pretvorila u crnu ovcu Europe”, piše Đivo Đurović za Telegram.

25.12.2017. (08:23)

Rektor tužibaba

Komentar: Boras tuži sve redom, no u prvom redu one koji mu se čine lakom žrtvom

Damir Boras započeo je izbornu kampanju za ostanak na čelu zagrebačkog Sveučilišta sudskim tužbama protiv studenata i medija, a najbolja pomoć svima koji mu stoje nasuprot, od tuženih pojedinaca do najšire društvene zajednice, sastojala bi se u provođenju upravnog nadzora nad radom sveučilišnog vrha. Odlučni 89. rektor zagrebačke univerze uzeo je tužiti sudu koga god se prisjetio kao iole eksponiranog svog protivnika, no u prvom redu one koji mu se čine lakom žrtvom, pišu Novosti.

25.12.2017. (08:10)

Naj filmovi 2017. godine

Top 10

10. Hagazussa

U red onih što će zaobići hrvatska kina verovatno spada i ovaj austrijski psihološki “period piece” horor, što je šteta jer je reč o jednom od filmova koji mogu iz temelja promeniti sliku evropskog horora. Ovde nema žanrovskih obrazaca koji se recikliraju, već mladi autor u nekoliko poglavlja metodično priča priču o veštici ili “veštici” u zabačenom tirolskom selu u 15. stoleću. Etiketa evropskog pandana filma The Witch koji je završio na prošlogodišnjoj listi donekle stoji, ali Hagazussa nije film koji se pre svega bavi paradigmom, već ju alterira sa hororom izolacije, usamljenosti i mentalne bolesti.

9. Dunkirk

Operacija spasavanja savezničkih trupa u Dunkirku uveliko je uticala na daljnji tok Drugog svetskog rata, možda čak i presudno kada se pogleda angažman britanskih i kasnije američkih snaga od Afrike, preko Italije do Normandije. Christopher Nolan je taj poduhvat pretočio u jedan inteligentan, visceralan, istehniciran i drugačiji film koji se zapravo više bavi strahotom i preživljavanjem nego ratovanjem kao takvim. Može mu se ponešto i zameriti, ali to svakako nije manjak hrabrosti.

8. Good Time

Postoje filmovi koji pogađaju duh vremena i Good Time je jedan od njih. Van konteksta “ovde i sada”, ovo bi bio svejedno vrlo dobar film, ali bi mu glave došla “sprinterska logika” koja filmu uzrokuje probleme sa ritmom i pad u tempu od sredine prema kraju od kojih se film može nekako izvući, ali ne i sasvim oporaviti. Međutim, iz vizije i pera braće Safdie koji sjajno poznaju ulični milje New Yorka, fantastično uslikan i odglumljen kako od strane Roberta Pattinsona koji u glavnoj ulozi kanalizira energiju mladog Ala Pacina, tako i od strane brojnih epizodista, profesionalnih glumaca, kakti poznatih ličnosti i kompletnih naturščika, Good Time pogađa esenciju Trumpove Amerike, atavistički rasizam i “dog eat dog” filozofiju preživljavanja, pa se zato našao na ovoj listi.

7. The Florida Project

Američkom marginom bavi se i Sean Baker u svim svojim filmovima, bilo da je reč o ilegalnim imigrantima, porno-zvezdama pred zastojem u karijeri ili transrodnim prostitutkama. The Florida Project je njegov najkompletniji film do sada, prvi u kojem osim naturščika i polu-profesionalaca igraju i poznati glumci i koji se temelji na oštrim kontrastima. Recimo relativno bezbrižno odrastanje puno dečijih ne uvek nevinih spački nasuprot svakodnevnoj brizi odraslih za puko preživljavanje i Disney World na Floridi kao nedostupna fantazija radničkoj sirotinji koja živi u ušljivim motelima u “komercijalnoj zoni” narečenog zabavnog parka. Baker tu pritom ne romantizira i ne štedi nikoga, deca nisu nevini anđelčići, niti su njihovi roditelji naročito dobre osobe sami po sebi, ali poručuje da je sistem svejedno namešten.

6. The Square

Dok su stečene tekovine poput socijalne države i društva solidarnosti iz godine u godinu na sve većem udaru, određeni slojevi žive u svojim balonima i to selektivno primećuju kada im treba i za šta im treba, a da nikad ne izlaze iz svoje zone ugodnosti. Na primer, svet visoke umetnosti koji Ruben Östlund u svom filmu The Square uzima na tapet i izvrće u najboljoj Monty Python maniri “očekujte neočekivano” sa žaokom svog zemljaka Roya Andersona koja se krije ispod nivoa tog bizarnog humora. Međutim, to je tek jedan deo priče o The Square. Drugi je rasprava o savršenom, savremenom, nenasilnom švedskom muškarcu rastrgnutom između kukavičluka, neodlučnosti, preterivanja i griže savesti kada reši da jednom takav ne bude i da uzme stvar u svoje ruke u čemu se autor vraća na svoj prethodni film The Turist. Štos sa ovogodišnjim dobitnikom Zlatne Palme u Cannesu je što, i pored par grešaka, uspeva da te dve velike i kompleksne teme spoji u jedan zaokružen film.

https://www.youtube.com/watch?v=zKDPrpJEGBY

5. The Party

Do sada najkomunikativniji film britanske autorice Sally Potter i najbolji “film svađe” još od naslova Carnage Romana Polanskog, The Party vrlo vešto balansira humor, emocionalnu dramu i političku satiru u formatu od 71 minute, od “godardovskog” citata žene s pištoljem na početku do istog kadra na kraju. A na tapetu su razne stvari: političari raznih profila, salonska levica koja uništava vlastite ideje, intelektualna jalovost, bankarska pohlepa, materinstvo, gresi i uspesi prošlih generacija, pa i prijateljstvo kao takvo. Ovaj film će vam obogatiti arsenal uvreda koje ćete moći ispaliti ako se nađete u prilici da sa nekim zapodenete visokoprofilnu svađu.

4. Dubina dva

Tehnički, ovo je jedan od “repova” iz prošle godine, ali je tek pri kraju duge, iscrpljujuće festivalske turneje ovaj dokumentarac Ognjena Glavonića prikazan i na Zagreb Doxu. Tema – nimalo prijatna, zločini nad albanskim civilima na Kosovu, hladnjače sa leševima koje isplivavaju iz Dunava na drugom kraju zemlje, masovne grobnice u Batajnici kraj Beograda. Način obrade – izniman, faktografski hladne naracije preuzete sa raznih stenograma sa raznih suđenja za ratne zločine povezane sa današnjom slikom lokacija o kojima se govori. Krajnji rezultat – knedla u grlu i šamarčina od koje zvoni u ušima. Dubina dva je rekvijem za žrtve i šaka u oko krvnicima.

3. 1945

11.08.1945. Na Nagasaki je bačena atomska bomba, a u neimenovano mađarsko selo baš na dan venčanja gazdinog smotanog sina je upravo pristigao vlak i iz njega su izašla dvojica Židova, otac i sin, sa sobom noseći kofer. U sat i nešto vremena koliko traje šetnja od železničke stanice do sela u “realnom vremenu” situacija se zagreva do tačke ključanja i svako je prinuđen da se suoči sa svojim nepočinstvima u ovom artističkom, vrućem, crno-belom panonskom westernu bez konja i kauboja, ali sa fašistima, komunistima i drugim oportunistima. Ništa u ranijem radu Ferenca Töröka nije govorilo da on u sebi ima ovakav film, a premijera istog u okviru berlinskog programa Panorama ga je, nažalost, ostavila ispod radara festivala u Hrvatskoj.

2. Krotkaya / A Gentle Creature

Ukrajinski dokumentarista Sergej Loznitsa ima običaj da ponekad napravi izlet u igrani film, ali ovde je prevazišao samog sebe koristeći literarni predložak Dostojevskog samo kao ishodište i fikciju kao sredstvo da raskrinka ono što se “iza železne zavese” u Putinovom zabavnom parku događa danas. Naravno, ceo film je snimljen u širokoj evropskoj koprodukciji na lokacijama u Latviji, ali ovako bi, sa sve onim sumanutim izletom u fantastiku, o današnjoj Rusiji pisao Dostojevski. Definitivno najruskiji film godine.

1. Three Billboards Outside Ebbing, Missouri

Najbolje iz Hollywooda, barem kada je reč o godini na izmaku. Martin McDonagh nam priča priču o zločinu i izostatku kazne i plete socijalni pejzaž “small town Americane” sa svim svojim ludaštvima, čudaštvima, zlobom i ljudskošću. Osim što uspeva da zamuti granicu između ljudskosti monstruma i monstruoznosti ljudi, McDonagh prelazi jednu drugu granicu, onu između smešnog i strašnog gde jedno smenjuje drugo iz trenutka u trenutak, često u istoj sceni, često scenu za scenom. Nekom manje samouverenom reditelju bi takav štos propao već u prvom pokušaju, ali njemu to uspeva svaki put u filmu što samo povećava efekat i komičnog, pa makar na najcrnji mogući način, kao i onog strašnog. Tako nešto je uspevalo samo Tarantinu na početku karijere i braći Coen u trenucima zrelosti. Dovraga, prolazi mu čak i čitanje 3 (i slovima TRI) pisma samoubice u toku filma. Prolazi mu čak i da sociopatu opravda time da je jadan, glup i neshvaćen. Zaista briljantan film.

Plus (iliti blizu prvih deset, van nekog određenog reda):

Baby Driver kao najzabavniji film godine ako mu date malo poverenja i prihvatite čudesni svet Edgara Wrighta

My Happy Family kao film koji aktuelnoj i večitoj temi položaja žene u društvu prilazi na jedan drugačiji, humoran način

Loveless kao vokalna kritika društva u kojem je ljubav nemoguća misija

Kratki Izlet kao najbolji hrvatski film

Raw kao najbolji body horor godine

Araby jer takve filmove više ne prave, uglavnom

On Body and Soul jer su za ljubav ponekad potrebni samo čudni ljudi
i neočekivana mesta

Golden Exits jer ponekad valja snimiti film o običnim ljudima koji zapravo ne rade ništa

Under the Shadow kao najbolji primerak žanrovske egzotike sa izrazitom političkom notom pride.

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

25.12.2017. (00:18)

"Primorani živjeti na rubovima društva"

Papa Franjo: Današnje izbjeglice su kao Josip i Marija. Moramo ih poštivati

Današnje izbjeglice bježe iz svojih domova isto kao Josip i Marija pred Kristovo rođenje, rekao je papa Franjo u misi na Badnju večer u bazilici Svetog Petra, prenose agencije. Papa je na svoj peti Božić u svojstvu čelnike zajednice 1,2 milijarde katolika u svijetu, u bazilici Svetog Petra predvodio misu za oko 10.000 ljudi dok su je još mnogi pratili s trga ispred crkve. “Toliko je koraka skriveno u koracima Josipa i Marije. Vidimo tragove cijelih obitelji primoranih otići na današnji dan. U mnogim je slučajevima odlazak ispunjen nadom, nadom u budućnost, no za mnoge druge taj odlazak može imati samo jedno ime: preživljavanje”, rekao je Papa u homiliji. NY Times, Novi list

24.12.2017. (22:53)

Beneficije altruizma

Osobe koje proaktivno pomažu drugima imaju veće šanse za duži život

Kada darujemo ili djelujemo milosrdno u našem se mozgu aktiviraju centri zaduženi za osjećaj zadovoljstva, povezanosti s ljudima i povjerenja. Nije na odmak niti fina doza dopamina koji se ispusti kada darujemo koja je bitna za dobar rad našeg organizma. Ako želimo dugo živjeti, trebamo darivati. Istraživanja su još prije dvadeset godina pokazala da starije osobe koje volontiraju ili proaktivno pomažu svojim bližnjima imaju 40% veće šanse biti živi za pet godina nego umirovljenici koji su brinuli samo o sebi. T-Portal

24.12.2017. (20:42)

Rekapitualacija

Crobarometar: SDP gadno potonuo, Živi zid i dalje raste

Hrvatska politička scena 2017. završava s HDZ-om kao prvom opcijom, SDP-om, najjačom oporbenom strankom u padu te Živim zidom koji dobiva sve više pristaša. Zaključci su to koji se daju izvući iz posljednjeg ovogodišnjeg Crobarometra Dnevnika Nove TV. HDZ godinu završava kao što ju je i počeo – s potporom od gotovo trećine birača, u prosincu je uz tu stranku 31,9 posto ispitanika. SDP je trenutno na 18,9 posto potpore birača. U samo dva mjeseca stranka je izgubila 4,5 posto potpore birača, a još je gori podatak da je to i najlošiji rejting stranke u zadnje tri godine. Živi zid zato može biti zadovoljan godinom koju završava s potporom od 12,4 posto. N1

24.12.2017. (19:29)

Bozanić: Zlo se podmuklo širi u naše živote, otvorimo oči za dobro

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozvao je u božićnoj čestitki na otvaranje oči za dobro i pozitivno u hrvatskom društvu, na isticanje onoga dobra, nasuprot zla koje se podmuklo širi unoseći strah i nepovjerenje u naše živote, naglasivši kako ima puno dobra u našoj sredini, obiteljima i u našoj hrvatskoj domovini. “Otvorimo prostore pozitivnom u hrvatskom društvu. Neka nam Božić pomogne da bolje uočimo dobro kod drugih, da ističemo dobro nasuprot zla, koje se podmuklo širi unoseći u naš život strah i nepovjerenje. Neka nam Božić pomogne da se odupiremo širenju mržnje i svakom zlu, bez obzira odakle ono dolazilo”, rekao je Bozanić. Index

24.12.2017. (18:27)

"Kršenje temeljnog načela jednakosti"

Škaričić: Nakazni prijedlog ministra Kujundžića ne smije proći

“Ministar zdravstva Milan Kujundžić je, čini se, zaista pokrenuo postupak osnivanja državnog dobrotvornog fonda za financiranje inovativnih lijekova za rijetke bolesti (tzv. orphan drugs ili lijekovi siročad) koji će pozivati građane da uplatama pomognu liječenje određenih skupina bolesti. Nijedna cost-effectiveness analiza, ni za jedan od inovativnih lijekova na listi HZZO-a nikada nije napravljena, a kamoli javno predočena, jer zdravstvo konstantno servisira potrebe osvojenih financijskih teritorija prema granicama utvrđenim u povijesti”, piše Nataša Škaričić. Lupiga

24.12.2017. (18:24)

Istraživanje: 41 posto Amerikanaca misli da žive lošije nego prije 50 godina

24.12.2017. (18:09)

6 najboljih stripova u 2017.

24.12.2017. (17:10)

"Onome tko vjeruje ništa nije problem"

Dežulović: Hrvatske božićne priče

“Nedokučivi su putovi Gospodnji, a još nedokučivije potrebe njegovih zemaljskih poslanika. Liste njihovih potreba ponekad izgledaju baš kao popis prohtjeva Madonne ili Barbre Streisand: jednome, eto, treba Audijev terenac Q7 ili Mercedes E klase, drugome skupocjeni zlatni kalež, trećemu palača od deset hiljada kvadrata.‘Onome tko vjeruje ništa nije problem.’ A Hrvati, kako bih vam rekao, baš vjeruju”, piše Boris Dežulović. Novosti

24.12.2017. (16:35)

Divovski gasitelj

Kina testirala najveći amfibijski zrakoplov na svijetu

Kina je uspješno testirala najveći amfibijski zrakoplov na svijetu, a prvi let uživo je prenosila državna televizija. Zrakoplov AG600 dug je 37 metara, s rasponom krila od 38,8 metara. Po dimenzijama sličan je američkom Boeingu 737. Nazvan “Kunlong”, zrakoplov AG600 može ostati do 12 sati u zraku i može ukrcati 50 osoba. AG600 opremljen je za vojno djelovanje, ali koristit će se prvenstveno u gašenju šumskih požara i akcijama spašavanja na moru. xinhuanet.com

24.12.2017. (16:02)

Najbolje znanstvene fotografije u 2017.

24.12.2017. (15:58)

Fotografije tjedna: Svemir

24.12.2017. (15:55)

Video: Posljednji koncert Sex Pistolsa u Britanija – odsvirali djeci, nekoliko tjedana kasnije odletjeli su u SAD gdje se Sid Vicious predozirao…

24.12.2017. (15:48)

Hehehe: Aerodrom u Melbourneu imao poseban let – sa Sjevernog pola [foto]

24.12.2017. (15:42)

Osobe s bolestima srca imaju 45% veći rizik za smrt ako nisu u braku

24.12.2017. (15:39)

Djeca koja ribu jedu najmanje jednom tjedno imaju viši kvocijent inteligencije – u prosjeku je kod ove djece IQ viši za gotovo 5 bodova, iz nekog razloga ova djeca i bolje spavaju

24.12.2017. (15:36)

Konzumacija jaja djeci pruža ključne hranjive tvari koje imaju presudan utjecaj na razvoj mozga – po jedno jaje na dan od šestog mjeseca života

24.12.2017. (15:15)

Otvaranje očiju

Lezbijke godine: Bend Tus Nua, aktivistice fAKTIV i fotografkinja Ana Opalić

Hrvatska lezbijka godine je post rock/noisy shoegaze bend Tus Nua, odlučila je udruga Zbeletron koja je dodijelila svoje šest nagrade Lez Of The Year. Drugu nagradu dodijelili su feminističkom kolektivu fAKTIV, a treću glazbenici i fotografkinji Ani Opalić. Nagrada se dodjeljuje djevojkama, ženama, organizacijama i inicijativama koje svojim djelovanjem pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena u Hrvatskoj. Monitor.hr

24.12.2017. (15:08)

Lezbijke godine: Tus Nua, fAKTIV i Ana Opalić

Lezbijka godine je bend Tus Nua, na drugom mjestu je feministički kolektiv fAKTIV, a na trećem glazbenica i fotografkinja Ana Opalić – odučila je udruga Zbeletron i dodijelila nagrade u u tradicionalnoj, 6. božićnoj dodjeli nagrada Lez Of The Year. Nagrada se dodjeljuje djevojkama, ženama, organizacijama i inicijativama koje svojim djelovanjem pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena u Hrvatskoj.

Tús Nua je post rock/noisy shoegaze bend koji je ove godine izbacio debitantski album ‘Horizons’, pritom oduševivši domaću publiku i glazbene kritičare/ke. Bend čine neizostavne djevojke Matea Milevoj, Jelena Božić i Jordi Ilić, iza kojih su tri godine zajedničkog pomnog glazbenog uvježbavanja i planiranja. Prvi album objavile su samostalno.

Faktiv je feministički kolektiv čije područje djelovanja obuhvaća borbu za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, te zalaganje za reproduktivna i seksualna prava. fAKTIVKE su aktivne na raznim tribinama, predavanjima i dikusijama koja uključuju ženska prava te se u svjetlu aktualnih društvenih, ekonomskih i političkih kretanja, jasno i odlučno suprotstavljaju sveprisutnoj socijalnoj i ekonomskoj nejednakosti, fašizaciji, seksizmu, homofobiji i transfobiji, klerikalizaciji i militarizaciji društva te cenzuri i ukidanju slobode govora i izražavanja. Ovu su godinu fAKTIVKE definitivno obilježile svojim osmomartovskim Noćnim maršom na kojem se u Zagrebu okupilo više od 5000 ljudi.

Dubrovačka fotografkinja Ana Opalić članica je bendova U pol 9 kod Sabe i Ti, ja i moja mama, a ove je godine izdala ‘Brsalje’, seriju analognih crno-bijelih fotografija koje je počela snimati još 1996. godine. U studenom je predstavila svoj solo projekt Ana Banana, u sklopu kojeg je objavila singl ‘Tvoja slatka ljubav’. Upravo je dovršila dokumentarni film ‘Lijek’ kojim prati svoj suživot s bolesnom majkom i njihovu borbu za njezino ozdravljenje.

Ove je godine ukupno bilo deset nominiranih, među kojima se nalaze LGBTIQ+ aktivistkinja Marita Šupe, Facebook stranica Seksizam naš svagdašnji, umjetnica i saksofonistica Luka Prelas, prvi regionalni festival queer i feminističke kulture Smoqua, fotografski projekt Martine Kax Salov ‘(In)visible love stories’, aktivistkinja i bubnjarka kolektiva Drum ’n’ bijes Doria Jukić te fotografkinja Olga Karlovac.

Organizatorice iz udruge Zbeletron poručile su kako ovom dodjelom nagrada žele potaknuti djevojke iz zajednice da se uključe u stvaranje tolerantnijeg i pravednijeg društva te ih ohrabriti da samostalno pokrenu vlastite projekte.

24.12.2017. (14:44)

Dijete u svijetu odraslih

Ivana Smit: Pogibija modela bacila sjenu na svijet mode

Početkom mjeseca nizozemski model Ivana Smit pronađena je mrtva u dnu nebodera u Kuala Lumpuru, a još uvijek nije jasno kako je poginula. Smit je imala 18 godina u trenutku pogibije te je pronađena gola, dok je u njenom stanu tu noć bio jedan stariji par s kojima je navodno otišla s tuluma večer prije. U tijelu su joj otkriveni alkohol i druga, dok je par rekao kako su spavali kad je Smit pala te su otišli iz stana ne znajući što se dogodilo i odveli svoje dijete u školu. BBC piše o problematičnim “poslovima sa strane” mladih modela – česte su ponude tim djevojkama da budu “party cure” za 1.200 dolara za pet sati, a kad se u neiskustvo doda droge i alkohol te život van obitelji nastaje veliki problem…

24.12.2017. (14:31)

Više od 20 bivših radnica časopisa Vice optužilo uredništvo i kolege za seksizam i zlostavljanje, dvojica osnivača ispričala se za stvaranje ozračja "momačkog kluba"

24.12.2017. (14:20)

Božićni poklon

Prognoza: Do srijede sunčano i toplo, u četvrtak kiša i snijeg

Sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme zadržat će se u Hrvatskoj sve do srijede – sutra najviša dnevna temperatura između 7 i 12, na Jadranu 13 i 16 °C., u utorak slično, u srijedu umjereno do pretežno oblačno, umjeren do jak južni i jugozapadni vjetar, danju iznadprosječno toplo, povremeno s kišom, obilnijom vjerojatno u srijedu na sjevernom Jadranu, a u četvrtak i u Dalmaciji. Od četvrtka najvjerojatnije sjeverozapadnjak i bura, na kontinentu kiša ili snijeg. Ovdje 5-dnevna prognoza. HRT

24.12.2017. (13:20)

Kvačica na ž

Kulturnjaci odabrali najpozitivnije događaje u Hrvatskoj ove godine

Šestero hrvatskih kulturnjaka izabralo je za T-Portal, među ostalim, najpozitivnije događaje u kulturi ove godine:
Pokretanje Mediteranskog festivala knjige u Splitu – urednik Kruno Lokotar
Inicijativa filmskih djelatnika ‘Puk’o nam je film!’ pokrenuta zbog učestalih napada na neovisnost rada HAVC-a, čime je stvorena platforma za emancipaciju kinematografije od političkog upliva – redatelj Branko Schmidt
Otvaranje novog prostora Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci – glumica Nina Violić i kazališni redatelj Ivica Buljan
Odlična studija Nade Topić ‘Knjižara Morpurgo u Splitu (1860. – 1947.) i razvoj kulture čitanja’ (Naklada Ljevak) o najstarijoj knjižari na svijetu – pisac Kristian Novak
Pojava platforme ‘Zagreb je NAŠ!’, neki tračak nade, volja za otporom – redateljica Hana Jušić

24.12.2017. (12:26)

HRuereka

Izbor hrvatskih znanstvenika: Najvažnija otkrića ove godine

Neki od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika za Telegram su izabrali najvažnija znanstvena otkrića ove godine:
Detekcija sudara dviju neutronskih zvijezda – Marin Soljačić, fizičar i profesor na MIT-u
Prvo korištenje metode optogenetike za proučavanje stanične diobe – Iva Tolić, doktorica molekularne biologije
Potvrda postojanja gravitacijskih valova – Saša Ceci, fizičar na Institutu Ruđer Bošković
Algoritmi bazirani na umjetnoj inteligenciji sve više i više se primjenjuju na raznoraznim znanstvenim poljima – kemičarka Anđela Šarić
Otkriće naše mlade fizičarke Veronike Sunko koje bi moglo dovesti do novih materijala za pohranu informacija –Sanja Golubić, fizičarka s PMF-a
Na Kanarima će biti instaliran najveći svjetski teleskop za Sunce, European Solar Telescope, i imat će promjer od četiri metra – Bojan Vršnak, znanstvenik s Geodetskog fakulteta u Zagrebu
Otkrića vezana uz područje personalizirane terapije tumora, odnosno proučavanje toga zašto neki pacijenti pozitivno odgovaraju na neke vrste terapije, a drugi ne – Rosa Karlić, biologinja s PMF-a

24.12.2017. (12:15)

Registar branitelja više nije dostupan javnosti – sada se zove službena evidencija i moći će mu pristupiti samo službenici u tijelima vlasti

24.12.2017. (11:54)

Navala na učenje kineskog: 400 Riječana prijavljeno za učenje kineskog jezika – podučavaju profesorice koje su rođene Kineskinje, plaća kineska vlada

24.12.2017. (11:23)

Kuna po kuna - nova godina

Promjene od 1. siječnja: Veći minimalac, veći prag za plaću u naravi…

Net.hr popisuje porezne promjene u Hrvatskoj koje na snagu stupaju 1. siječnja: Trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika od 1. siječnja neće se smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. Gornja granica za plaću u naravi diže se s 400 na 600 kuna. Minimalna plaća raste s 3.276 kuna na 3.439,80 kuna bruta (2.752 kune neto). Smanjuje se posebni porez na motorna vozila, kod kupovine novog vozila moći će se koristiti odbitak 50% pretporeza. Diže se prag za ulazak u sustav PDV-a, kao i sustav paušalnog poreza na dohodak sa sadašnjih 230 na 300 tisuća kuna.

24.12.2017. (10:55)

Skijaški skokovi u more

Iž – prva skijaška utrka na otoku

Jučer su na otok Iž kod Zadra dolazili kamioni puni snijega za skijašku stazu i prvu u svijetu skijašku utrku na otoku. Za stazu dugačku pedesetak metara Ižani su naručili 60 tona snijega s Velebita, a trajektima su ga prebacili na svoj otok. U usku otočnu kaletu najprije se nanosio sloj suhog leda, pa onda dragocjeni snijeg. Ovdje fotografije dovoza snijega, ovdje postavljanja staze. RTL vijesti

24.12.2017. (09:44)

Moj TV podsjetnik

Šest programa nedjeljom

11:45 Djed Mraz 3: Odbjegli djedica (4,7), Nova TV
11:55 Živjela kraljica (7,2), HTV3
12:45 Balto 2: Vučja potraga (6,2), RTL
13:35 Jack, ubojica divova (6,3), Nova TV
14:00 Nedjeljom u dva – Enes Kišević, HTV1
14:03 Hachiko, priča o psu (8,1), HTV2
14:15 U tuđoj koži (6,3), RTL
14:45 Noć na zemlji (7,8), HTV3
15:28 Stablo želja (6,5), HTV1
16:03 Četiri dana u prosincu, HTV2
16:50 Operacija Slon (5,0), HTV3
16:57 Anđeli, HTV2
18:35 Tko pazi na dućan? (6,8), HTV3
18:46 Maher za tehnologiju – Guide to Christmas, HTV2
19:48 Božićna čestitka kardinala Bozanića, HTV1
20:05 Viktorija (8,3), HTV2
20:05 Noa (5,8), Nova TV
20:09 Ben Hur (8,1), HTV1
20:10 Sam u kući (7,5), RTL
21:00 Ja u ljubav vjerujem (7,1), HTV2
22:15 Dozvola za male Fockere (5,5), RTL
22:35 Božji sin (5,7), Nova TV
23:20 Što te tata pušta samu? (7,8), HTV3
23:56 Divan život (8,6), HTV2
23:57 Rijeka: Ponoćka, HTV1
00:15 Kolo sreće (7,5), RTL
01:05 Fred Mraz (5,6), Nova TV
01:30 Samson i Dalila (6,8), HTV1
02:00 Bijeli Božić (7,6), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

24.12.2017. (09:30)

Crkveni raspored

Tihana Tomičić: Sretan Božić – izbacimo vjeronauk iz škola!

Božić je nešto toplo i lijepo, slave ga i agnostici i ateisti kao dio kulture i nasljeđa jedne civilizacije, slave ga i ljudi drugih vjera koji žive u Hrvatskoj, a možda nisu hrvatske nacionalnosti, ali pohađaju vjeronauk da se ne bi osjetili izolirano u svojoj sredini i da ih druga djeca ne bi vrijeđala kao manje vrijedne. Spasimo svu tu djecu, izbacimo vjeru iz škola, budimo isti i jednakovrijedni u sustavu javnog školstva, kad ga već imamo besplatnoga za sve, i umjesto mržnje njegujmo pobratimstvo lica u svemiru. Sretan Božić svima! – piše Tihana Tomičić u Novom listu povodom slučaja vjeroučitelja iz zagrebačke škole Matija Gubec.

24.12.2017. (09:04)

Zemlja na vrh glave

10 najboljih knjiga o svemiru ove godine

Space.com ima popis 10 knjiga o svemiru iz ove godine za koje bismo morali znati. Izbor je šaren: u Soonish stripaš Zach Weinersmith i biologinja Kelly Weinersmith na komičan način opisuju 10 tehnologija budućnosti koje bi nam mogle olakšati život, ili uništiti sve; Chasing Space je biografija Lelanda Melvina koji je bio profesionalni igrač američkog nogometa, a nakon ozljede studirao inženjeriju i završio – u svemiru; A Hundred Billion Trillion Stars je dječja knjiga Setha Fishmana o velikim brojkama o svemiru, s lijepim ilustracijama Isabel Greenberg…

24.12.2017. (09:00)

Trovanje pasa – čokoladom: U božićno vrijeme četiri puta veća vjerojatno da će pas završiti kod veterinara zbog čokoladnog trovanja

24.12.2017. (08:44)

Po uzoru na Bandića

Putin se opet natječe za predsjednika – na vlasti je od 2000., a bit će do 2024.

Stranka Ujedinjena Rusija podržala je predsjedničku kandidaturu Vladimira Putina, koji će se u ožujku natjecati za četvrti mandat, i najvjerojatnije pobijediti. Bit će mu to četvrti predsjednički mandat, pri čemu je između drugog i trećeg mandata bio premijer. Na vlasti je od 2000. godine, a ako u ožujku pobijedi dobit će novi 6-godišnji mandat pa će vladati do 2024., kad će imati 72 godine. Reuters

24.12.2017. (08:32)

Najmanje 200 ljudi poginulo je u poplavama i odronima zemlje koje je uzrokovala tropska oluja Tembin u južnim Filipinima

24.12.2017. (08:24)

Sredozemna fronta

Novi austrijski premijer: Migrante vojno zadržati na njihovom kontinentu

EU treba pomoći imigrantima u njihovim matičnim zemljama ili u susjednim državama. Ako to nije moguće, onda im treba pomoći u sigurnim područjima na njihovom kontinentu. EU bi to trebala podržati, možda čak i organizirati i podprijeti vojno – rekao je Sebastian Kurz, novi austrijski premijer koji je ovaj tjedan sastavio koalicijsku vladu s ekstremno desnom Slobodarskom strankom. Pozvao je i na okončanje onoga što naziva “neuspjelim pokušajima” da se ostvari sustav kvota za podjelu tražitelja azila po državama Europske unije. Financial Express

24.12.2017. (08:09)

Fino i besplatno jelo: Grad Zagreb od 10 sati dijeli besplatne porcije bakalara

24.12.2017. (08:03)

Video: Suluda prometna gužva – kolona prema Lipovcu jučer 26 kilometara

24.12.2017. (00:10)

"Sateliti su izmišljotina"

Pavičić: Dusperina knjiga o ravnoj Zemlji nije ni smiješna ni jeftina

“Knjiga poput Dusparine nekada bi bila bizaran vic. Sada, međutim, stvari više nisu smiješne. Knjiga koja tvrdi da je Zemlja ravna ploča prodaje se na kioscima uz veliku reklamu i ne baš malu cijenu. Predgovor toj knjizi napisao je visoki reprezentant institucije koja kroz vjeronauk prodire u svaki školski razred. Sve se to događa u zemlji u kojoj zbog teorija zavjere ljudi masovno ne cijepe djecu. Ujedno se zbiva i u zemlji u kojoj katoličko civilno društvo zagovara stajalište da roditelji imaju pravo birati ‘istinu’ koju će njihova djeca učiti u školi, a upravo je takva formulacija na njihovo lobiranje umalo ušla i u Obiteljski zakon”, piše Jurica Pavičić o knjizi Elvisa Duspare “Krug Zemaljski”. Jutarnji

23.12.2017. (21:24)

Stanje stvari

Porazni podaci: Hrvatski porezi među najvećima u Europi

Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska se u 2016. godini nalazila pri sredini EU ljestvice poreznog opterećenja. Takav se položaj često tumači kao argument za opravdanje uvođenja dodatnih ili obranu postojećih nameta. No, prema korigiranim pokazateljima Hrvatska se nalazi u top 5 najopterećenijih zemalja u Europskoj uniji, uz Mađarsku, Poljsku, Bugarsku i Češku. Ovakav pokazatelj jasnije ocrtava i stvarno porezno opterećenje u razvijenim zemljama, koje za razinu razvijenosti više nije toliko visoko (Njemačka, Belgija, Italija i Austrija se sada nalaze pri dnu ljestvice). arhivanalitika.hr, N1

23.12.2017. (20:56)

Muzej selfija

23.12.2017. (20:01)

Ožiljci zemlje

Potresi se događaju na mjestima gdje su velike podzemne konstrukcije oštećene

“Glavne seizmičke zone uglavnom su ona mjesta na kojima su velike podzemne konstrukcije oštećene koncentriranom koraljnom deformacijom”, pokazalo je istraživanje dva istraživača sa Sveučilišta Kentucky i Sveučilišta u Memphisu. Prema njima, koncentrirana kruta deformacija – ili CCD – može uključiti bilo koju aktivnost koja je u nekom trenutku u Zemljinoj povijesti oljuštila stjenovite slojeve koji čine sastavni dio najdubljih dijelova kontinentalne kore. Science Alert

23.12.2017. (18:58)

Opasnost sa zemlje

Mobiteli neće srušiti avion, ali čemu služi ‘zrakoplovni mod’?

Nikad se nije dokazalo da se signal mobilnog telefona preklopio sa signalom navigacije na avionu. “No, samo zato što se to nikad nije dogodilo, ne znači da neće”, izjavio je jedan pilot za Business Insider. No, razlog leži u mreži signala koja je na zemlji, a koju bi aktivni signali iz zraka mogli poremetiti. To bi značilo da mobiteli u zraku zapravo mogu “pokupiti” signale s više baznih stanica. To bi vrlo lako moglo zagušiti mreže na tlu i uzrokovati “izbacivanja” s mreža, piše 24 sata.

23.12.2017. (18:39)

Kviz od 15 pitanja: Koliko se sjećate filmskih osamdesetih?

23.12.2017. (17:37)

Izvozni proizvod

Kako ekstremni dio dijaspore sramoti Hrvatsku u svijetu?

Najveći apsurd cijele priče je što RH kroz svoje institucije za iseljeništvo financijski pomaže takve klubove i udruženja dijaspore koji onda prikazuju Sedlarove filmove, zovu Bujanca kao počasnog gosta i Lošu da im tumači svjetsku geopolitiku. Takve stvari onda generiraju negativne izvještaje u njemačkim medijima, pa se loša slika o Hrvatskoj stvara zapravo uz pomoć naših državnih institucija i preko našeg poreza. Hrvatska doslovno plaća svoj loš imidž u svijetu, što je doista jedinstvena vanjskopolitička inovacija, piše Index.

23.12.2017. (16:32)

Lako se naviknuti na sporost

Cody Brown: Božić na hrvatski način

“U Americi, božićni blagdani definitivno se ne nastavljaju dva tjedna nakon 25. prosinca. Neki ljudi, poput moje tetke, uklanjaju bor dan iza Božića! Sjećam se da sam kao klinac uvijek bio pomalo razočaran što Božić traje samo jedan dan. Dugo se taj dan iščekivao i onda, puf, sve je gotovo, rasplinulo se u izmaglici zajedno sa glatkom šunkom i ukrasnim papirom. Ovdje, čekajući Badnjak za ukrašavanje jelke, čini se da slavlje počinje tek tada, a baš kao što je to slučaj sa većinom drugih proslava u Hrvatskoj, svi žele samo da traje što duže, nastavljajući s druženjem i zabavom koliko god je moguće”, piše Cody McClain Brown. glashrvatske.hrt.hr

23.12.2017. (15:30)

Blagdani u strahu

Kako pomoći kućnim ljubimcima koji se boje petardi?

Vrijeme blagdana mnogim je psima i mačkama vrlo traumatično jer ih straše glasni zvukovi petardi, raketa i ostalih pirotehničkih naprava. Ono što možete za njih napraviti je osigurati im mjesto u kući gdje se mogu sakriti i kojem će uvijek imati pristup. Pse nemojte tjerati u šetnju ako se boje, prošetajte ih ranije ujutro. Nikako nemojte vikati na ljubimca ili ga kažnjavati jer će mu biti još gore. Pokrenuta je i kampanja Ne bacajte petarde, bacajte kobasice. Savjete možete pronaći i na Forumu.

23.12.2017. (14:30)

Nitko ne misli o tome

Puštanje lampiona u zrak nije divno nego opasno

U nizu je gradova i općina i ovaj advent obilježavan puštanjem lampiona želja u zrak ili, u slučaju Zagreba, svijetlećih balona. Često su takvi ‘eventi’ humanitarnog karaktera, no unatoč dobroj namjeri rezultat je zagađenje okoliša (posebice ako su u pitanju LED lampice), a također su zbog vatre moguće nesreće, o čemu kao da nitko ne brine. H-alter

23.12.2017. (13:49)

[zubo]

Izgubljeni u prijevodu u Hrvatskoj

Web stranica Total Croatia piše o smiješnim prijevodima s engleskog jezika viđenima u Hrvatskoj. U Zadru tako na pozivu za predstavu ‘San Ivanjske noći’ stoji kako je njen autor stanoviti Shaekspir, neki ugostitelj preveo je palačinke kao Pen Kake, a drugi misli da je odrezak od povrća Vaggie steak.

23.12.2017. (13:37)

Najbolji domaći i regionalni albumi 2017. godine po izboru Ravno do dna

23.12.2017. (13:21)

Misterij u pustinji

Mjesto gdje ne rade satovi

Express piše o tzv. Zoni tišine, misterioznom mjestu u Meksiku na kojem ne radi radio niti satovi. Anomalija je navodno uzrokovana postojanjem magnetskog konusa koji uzrokuje ionizaciju u atmosferi koja blokira prijenos radio valova. Pogledajte video reportažu o mjestu o kojem je pisao i Atlas Obscura.

23.12.2017. (13:19)

Talijanske purice 23, domaće i do 70 kn/kg

23.12.2017. (12:50)

Dionica Leda pala s 11 tisuća kuna na 269 kuna, Zvijezde s 4400 na 35 kuna

Indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna pali više od jedan posto, dok su najveće gubitnice bile dionice Agrokorovih kompanija. Cijena dionice Zvijezde potonula je 95%, na 35 kuna, Tiska za 83%, na 17 kuna, Vupika za 75%, na 3,5 kuna, Jamnice, za 70%, na 3.899 kuna, Leda za 62%, na 269 kuna, te Belja za 46%, na 2,5 kuna. Usporedbe radi, početkom godine, prije kulminacije krize u Agrokoru, cijena dionice Jamnice kretala se oko 140.000 kuna, dok je dionica Leda vrijedila 11.000, Zvijezde 4.440 kuna, a Belja 23 kune. Poslovni

23.12.2017. (12:20)

Brrrr

Davor Rostuhar s Antarktike: Ljeto je i -14 stupnjeva

“Dan je dvadeseti. Prvi je dan ljeta na Antarktici i toliko je toplo da sam prvi put skijao bez maske za lice, jakne i samo u tankim rukavicama. I dalje je dobar minus, ali nije bilo ni daška vjetra. Prva stvar koja mi je prošla kroz glavu kad sam skidao jaknu bila je da ne bih smio to raditi jer ću se prehladiti ili dobiti upalu pluća, kao što nas straše bake i mame. Tim više me iznenadila južnoafrička doktorica Gaynor u bazi Union Glacier, kad mi je objasnila da čim krenem na ekspediciju, ne mogu dobiti virusne bolesti jer u unutrašnjosti kontinenta nema nijednog živog bića tko bi mi to mogao prenijeti. Mogu od pothlađivanja dobiti čitav niz problema, ali to je sasvim neka druga priča”, piše Davor Rostuhar. Jutarnji

23.12.2017. (11:55)

Na žalost

Crowdfunding kampanje su pozitivne, no nisu dugoročno rješenje za neprofitne medije

Portal Lupiga posljednji je u nizu neprofitnih medija koji su u nedostatku sredstava zatražili pomoć od svoje publike, prije njih su to već učini Forum i Radio Student. Uspjeh tih kampanja potvrđuje da su čitatelji/slušatelji spremni podržati medije do kojih im je stalo. No dugoročno neprofitni mediji ne mogu preživjeti bez potpore države, upozorava profesorica novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović. Medijima bi trebala pomoći država, prvenstveno Ministarstvo kulture. Deutsche Welle

23.12.2017. (11:26)

Mravinjak

Početkom 2018. na svijetu će biti gotovo 7,6 milijardi ljudi

Očekuje se da će početkom 2018. na svijetu biti 7.591.541.000 ljudi, objavila je Njemačka zaklada za svjetsko stanovništvo (DSW). Prošle se godine svjetsko stanovništvo povećalo za 83 milijuna ljudi, približno broju stanovnika Njemačke. Predviđa se da će se idućih godina posebno brzo povećavati broj ljudi u Africi. IOL

23.12.2017. (11:05)

Očistite uši

Najbolji albumi prvijenci iz 2017. po izboru Muzika.hr

Godina je bila izuzetno plodna za domaće bendove što je urodilo brojnim dobrim albumima. Muzika je nabrojala 10 najboljih albuma prvijenaca. Melodično i bučno, intrigantno i zaigrano, usporedivo sa Sigur Ros i Žen, tako opisuju glazbu benda Tús Nua i njihov prvi album Horizons [audio_icon]. Para Lele i njihov album Para Lele [audio_icon] čine kreativno ludilo psihodeliju prepunu udaraljki i puhačkih instrumenata na valu kojih slušatelj putuje u Indiju.

23.12.2017. (09:16)

Na recept

Nataša Škaričić: Zbog čega treba tražiti Kujundžićevu političku glavu?

Ostaje zanimljivo pitanje kako to da u medijima eksplodira interes za nepravde zdravstva tek na glas da je nešto novo otkriveno i odobreno u AMA-i, a da toga u Hrvatskoj još nema. Dosta je faktora u igri, počevši od ortodoksne tehnokratske zatvorenosti sistema, do slabe razine medicinske pismenosti u većini mainstream medija, no presudna je moć koju u biopolitici donosi produkcija tehnoloških čuda i pretvaranje zajednica i individua u konzumente gladne blockbustera, i posljedična nemoć socijalne medicine i ideje pravednosti da istim intenzitetom prodre u javni diskurs. Na taj fenomen Hrvatska nema skoro nikakvog utjecaja, niti su mu doprinijeli roditelji oboljele djece koji samo kanaliziraju svoj očaj, ali je gotovo nevjerojatno da ne postoji javnost i/ili medij koji se u dramu sa Spinrazom uključio na staloženiji način, komentira Nataša Škaričić. Lupiga

23.12.2017. (08:53)

Veliki grijesi

Bilježnica Robija K.: Božićna ispovjed

“Meni je moja mama naredila da prije Božića idem se ispovidit kod fra Ive u Gospe od Cukra. Fra Ive je rekao: Neću sad da mi drobiš di si se drpa, di si se drka, di si gleda gole ženske na internetu, i te stvari! To su piz*arije! I Svevišnjeg i mene boli nika stvar! Oću da ispovidiš samo ozbiljne grije! Kapito? Ja sam pokunjio se i rekao sam: Iša san na vjeronauk! Fra Ive je poskočijo na katrigi: Molin?! Ne mogu virovat, majkemi! Dite od devet godina da ide na vjeronauk! To bi čak i za neku punoljetnu konjusinu bija kapitalan grij! Kad ideš na vjeronauk, to je isto ka da ideš u kurbaluk! Samo šta u kurbaluku ti nešto krešeš, a na vjeronauku tebe krešu u mozak! Onda sam ja promuckao: A evo, kajen se”, ispovijeda se Robi K. Peščanik

23.12.2017. (08:34)

Moj TV podsjetnik

Šest programa subotom

10:26 Priča o Torinoj dobroti (7.0), HTV3
11:55 S tatom za vratom (4.3), NovaTV
13:10 Kava je kriva za sve: Povijest zagrebačkih kavana, HTV4
13:15 Legenda o usamljenom rendžeru (5.0), HTV3
14:15 Krš i lom (7.7), HTV2
14:50 Pariz, grad zaljubljenih (5.7), HTV3
16:05 Grimizna dolina (6.6), HTV3
17:04 Tko pjeva, zlo ne misli (8.6), HTV2
19:20 Princ Harry i Meghan, RTL
20:05 Blizanci (6.0), HTV2
21:03 Ingmar Bergman: O životu i radu (7.3), HTV3
21:30 Nemoguća misija 5 (7.4), NovaTV
21:40 U tuđoj koži (6.3), RTL
21:51 Harry Potter: Povijest čarobnjaštva, HTV2
22:38 U vrtlogu igre (7.1), HTV1
23:46 Noć na zemlji (7.8), HTV3
00:00 Kauboji i izvanzemaljci (6.0), NovaTV
00:10 Jednostavno savršena (6.4), RTL
00:45 Srce i duše (6.9), HTV1
02:00 Na nišanu snajpera (5.7), HTV3
02:20 Unakrsna vatra 2 (4.0), NovaTV
02:24 Žigosan (6.6), HTV1
04:45 Uzrujanost (7.3), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

23.12.2017. (08:23)

Otvorene prijave za online tečaj o financiranju EU na regionalnoj i lokalnoj razini

23.12.2017. (08:11)

O dječjem radu i siromaštvu u Boliviji: Dobrovoljno odustajanje od djetinjstva?

23.12.2017. (08:09)

Za kredit crkve u BiH već smo dali 9 milijuna kuna, a platit ćemo još 2 milijuna eura (plus kamate)

22.12.2017. (15:47)

Sapunska opera

Ima li ‘Boljeg života’ nakon smrti Jugoslavije?

Prije trideset godina emitirana je prva epizoda socijalističke sapunice Bolji život koja prati život obitelji Popadić. O seriji za Bilten piše Boris Postnikov: “Na stranu urnebesni Gigini živčani ispadi, Violetine ljubavne peripetije i Bobine adolescentske avanture, po kojima će se serija najviše pamtiti: mjehur socijalističke TV-sapunice bio je dovoljno širok da obuhvati kompletnu društvenu panoramu, skupa s njenim ključnim političkim, ekonomskim i socijalnim nevoljama”. Ovdje je jedna epizoda serije. Kvalitetu emisije prepoznao je i Igor Mandić.

22.12.2017. (15:00)

I dalje nije donesen temeljni strateški dokument za ravnopravnost spolova: Nacionalna politika za ravnopravnost spolova

22.12.2017. (14:44)

U Zagrebu se otvara Centar Miroslav Krleža

U petak, 29. prosinca 2017. u 18 sati, na dan Krležine smrti, otvara se Centar Miroslav Krleža na privremenoj adresi u Lovćenskoj ulici u Zagrebu.

U programu sudjeluju: Tonko Maroević, Lada Čale Feldman, Perica Martinović, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Mario Kovač, Olga Pakalović i Goran Matović, autor projekta.

Imamo Šenou, imamo Matoša – kaže na jednom mjestu Marijan Matković – no suvremeni ovaj naš Zagreb ima samo jednog velikog pjesnika i taj je pjesnik Miroslav Krleža. Za razliku od svojih prethodnika, kaže Matković, Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice, nego stvaralac koji je Zagreb uključio u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu.

Prostor Centra Miroslav Krleža oblikovan je kao maketa prostora kako ga zamišljamo u potkrovlju vile Rein, Krležin Gvozd 23.

Krleža je neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini. Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika.

Pokretačka sila ovog projekta nije ograničena na komemorativno-prigodničarski okvir. Putem dramaturški osviještenog postupka nastojimo ukazati na polemičnu vrijednost sjećanja u kojoj je glavni lik obnovljenih dijaloga na hrvatskoj kulturnoj sceni – živi duh Miroslava Krleže kao kanonskoga pisca koji je čitan, ali nepročitan, prihvaćen, ali ne usvojen, usvojen, ali ne posvojen. Centar smo zamislili kao mjesto razvijanja ideja, susreta i dinamičkih programa, poručuje organizator.

Programski sadržaji Centra Miroslav Krleža

1. Centar Miroslav Krleža kao mjesto povezivanja sredina u kojima živi ili potencijalno može živjeti Krležino djelo.

2. Centar MK kao dio mreže regionalnih i europskih centara koji imaju sličnu domenu djelovanja.

3. Organizacija Festivala Miroslav Krleža (u suradnji s Teatrom poezije).

4. Aktiviranje velikog edukativnog potencijala Krležinog Gvozda (u suradnji s Muzejom Grada Zagreba) kao mitskog mjesta gdje bi se preko interaktivnih multimedijalna događanja spajali autentični prostor i djelo velikog pisca s osnovnim i srednjim školama te fakultetima.

5. Organizacija književnih, kazališnih i filmskih radionice u Krležinu vrtu i prostorima Centra. Razvoj edukativznog potencijala Centra u vidu organizacije radionica za sve životne dobi (lutkarske, filmske, kazališne i spisateljske radionice).

6. Razvoj koprodukcijskih programa s regijom i Europom u Centru Miroslav Krleža.

7. Umrežavanje institucija kojima je Krleža poveznica (Filozofski fakultet, Akademija dramske umjetnosti, Institut za književnost i teatrologiju, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža te sa srodnim europskim institucijama). Poticanje interdisciplinarnog pristupa koji će aktivnim, živim i otvorenim pristupom učiniti ovo djelo još atraktivnijim u budućnosti.

8. Povezivanje Krležinog opusa sa suvremenim tehnologijama kroz interaktivno sudjelovanje u programima, multimedijalne izložbene programe, izradu mobilnih aplikacija, aktivnosti na društvenim mrežama…

9. Pozicionirati Centar preko web-stranice www.krleza.hr i oblikovanje virtualnog Centra Miroslav Krleža koji će se kroz vrijeme do 2025. transponirati u stvarni Centar.

10. U suradnji s NSB-om ostvariti proces digitalizacije i virtualizacije Krležinih djela, izrade pretisaka te ostali oblici suradnje koji će omogućiti dostupnost djela velikog pisca.

11.Osnovni koncept Centra Miroslav Krleža je otvaranje i povezivanje Zagreba s regijom, Europom i svijetom. Centar će raditi i na ideji samoodrživog razvoja stvarajući platformu za realizaciju i povećanje obima programa uz uključenje novih suradnika i stručnjaka.

12. Centar Miroslav Krleža objedinjuje institucionalne ustanove i neovisnu scenu na Projektu Krleža.

22.12.2017. (14:30)

Naj naj

Kinezi sagradili najduži stakleni most na svijetu

U sjevernoj kineskoj pokrajini Hebei završena je gradnja najdužeg staklenog mosta na svijetu, za koji je iskorišteno preko tisuću staklenih panela. Most se zove Flying-dragon Glass Bridge, dug je 488 metara, širok 2 metra, visok 218 metara i težak 70 tona. Na mostu će istovremeno moći biti najviše 500 osoba. N1, Daily Mail

22.12.2017. (13:30)

Odokativno

Ministarstvo obrazovanja zatražilo da škole same ocjenjuju je li neko dijete Rom ili nije

Ministarstvo obrazovanja dopisom je zatražilo od škola da odokativno ocijene broj romske djece, bez obzira na to kako se izjašnjavaju, i pošalju podatke. “Riječ je o sramotnom dopisu. Kako će oni prepoznati Rome ili Srbe ili Bošnjake ili Talijane? Zna se, na primjer, da se Srbi i Bošnjaci često zbog straha tako ne izjašnjavaju, nego se deklariraju kao Hrvati. Zašto se država ne potrudi, pa uoči popisa stanovništva ne napravi ozbiljnu javnu kampanju kojom će pozvati građane, pripadnike nacionalnih manjina, da bez straha iskažu svoju etničku pripadnost i da im pri tome garantiraju jednakost i ravnopravnost?”, kaže o svemu istarska vijećnica Mirjana Galo. Forum

22.12.2017. (12:44)

Online Maraton kratkometražnih filmova od 22. prosinca do 1. siječnja

Jubilarni 5. Maraton kratkometražnih filmova, koji se na najkraći dan u godini 21. prosinca odvijao u 22 kina diljem zemlje, donosi još jednu poslasticu za sve ljubitelje ‘kratkiša’: online maraton sa 10 hrvatskih filmova koje će od 22. prosinca 2017. pa sve do 1. siječnja 2018. godine moći pogledati iz topline svoga doma.

Na internetskoj stranici www.havc.hr/online-maraton moći će se pogledati neki od najboljih filmova različitih rodova sa dosadašnjih izdanja Maratona: Životinjsko carstvo Igora Šeregija, Presuda Đure Gavrana, Kava s džemom Filipa Peruzovića, Teleport Zovko Predraga Ličine, Simulacra Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona, Cvijeće Judite Gamulin, Piknik Jure Pavlovića, Život s Hermanom H. Rottom Chintis Lundgren, Kokošku Une Gunjak i Po čovika Kristine Kumrić.

‘Zašto online maraton? Kako bismo kao filmski fond pratili trendove konzumacije audiovizualnog sadržaja, i ovim online pristupom podsjetili postojeću publiku na vrhunska kratkometražna filmska ostvarenja iz prethodnih godina, ali i zainteresirali neku novu publiku za idući, 6. Maraton kratkometražnih filmova, kada će i oni zasigurno svoj najkraći dan provesti u nezavisnom kinu.’, izjavila je Rea Rajčić, voditeljica projekta kinoprikazivaštva pri Hrvatskom audiovizulanom centru.

22.12.2017. (12:20)

Šparajte za blagdane

Za kip Tuđmanu i domovini – 6,87 milijuna kuna

Sjećate se onih 657 tisuća kuna koliko je trebao koštati spomenik Franji Tuđmanu uz “Bandićeve fontane”? E pa taj iznos zapravo nije točan, dragi Zagrepčani, kip ćemo platiti barem 6,87 milijuna kuna, piše H-alter. Naime, prvoobjavljeni iznos bio je samo novac koji će biti isplaćen kiparu za izradu modela u glini, dok će lijevanje spomenika u bronci raditi netko drugi, najvjerojatnije Akademija likovnih umjetnosti. Uz kip Tuđmana bit će i Spomenik domovini, a kad se sve zbroji iznos se penje do gotovo 7 milijuna kuna.

22.12.2017. (12:20)

Dječaci i Let 3 sviraju za Buba bar na Rock Marinfestu u Vinkovcima

U srijedu, 27. prosinca u vinkovačkom klubu Vanilla održava se humanitarni festival Rock Marinfest. Sav prihod od ulaznica donirat će se za udrugu Bubamara i Buba bar.

Bubamara je udruga za osobe s invaliditetom koja želi otvoriti bar i u njemu zaposliti osobe s invaliditetom.

Na festivalu nastupaju: Jale, Pogreb x, The Karambol, Septica, Atheist rap, Dječaci i Let 3.

Početak festivala je u 20h, a cijena ulaznice iznosi 50kn u pretprodajnoj cijeni te 70kn na dan festivala. Ulaznice je moguće kupiti u Udruzi osoba s invaliditetom Bubamara, Caffe baru Maslina, Caffe baru Jazz, Caffe baru Colloseum, Caffe baru Saloon, Caffe baru Hang Loose i Caffe baru Rubirosa u Vinkovcima te u Caffe baru Jet Set u Cerni i Caffe baru Okac u Županji.

Za one koji nisu u mogućnosti kupiti ulaznice ranije, moguće je rezervirati karte po pretprodajnoj cijeni putem inboxa Facebook stranice Rock Marinfesta. Također, za posjetitelje koji dolaze HŽ putničkim prijevozom osiguran je popust od 40% na povratnu kartu.

22.12.2017. (11:48)

Nervi i lom

Anđa Marić: Bolje nikakva nego lažna čestitka

“Ne vidim smisao u desecima slikovnih poruka u telefonu od ljudi koje nisam vidjela ni čula godinama. A znaju gdje živim. Imaju moj broj. Frendovi smo na Facebooku. Živimo u istom gradu. Kad se već godinama ne čujemo i ne vidimo, nema potrebe da si šaljemo ‘želje i pozdrave’. Čak ni pod parolom ‘najbolje namjere’ jer iza tih čestitki jednostavno vrišti: fake, površno, to činim zbog osjećaja da sam bolja osoba”, piše Anđa Marić na blogu.

22.12.2017. (11:18)

Minimum očekivanja

Ministrica obrazovanja treba razlikovati ‘ogromno’ i ‘ne baš ogromno’

“Javnost ne očekuje puninu istine i smisla u rečenici lokalnog političara, sklonog poskočicama i naglim dosjetkama. Pitanje je: što očekuje od ministrice obrazovanja Blaženke Divjak? Čak ni u friškom političkom izričaju ogromno u dva dana i dvije noći naprosto ne bi smjelo postati ne baš ogromno, kao ni dosta jako – nejako, neočekivano – očekivano. To se ne očekuje od ministrice obrazovanja”, komentira Jutarnji. Ministrica se naime žalila na pritiske gospodarskih lobija zbog milijardu kuna iz europskih fondova namijenjenih strukovnim školama.

22.12.2017. (10:50)

Ništa

Što bi se promijenilo u našim životima kad bi arbitraža bila primijenjena?

“Granični slučaj Slovenije i Hrvatske zapravo je minoran, predimenzioniraju ga politike koje nisu sposobne riješiti baš ništa. Premijerovo ponašanje u ovom slučaju izgleda kao kreiranje hibridnog problema u državi punoj pravih i ozbiljnih belaja, jer što bi se promijenilo u našim životima kad bi arbitraža bila primijenjena?”, pita se Milorad Krstulović. Novosti

22.12.2017. (10:20)

Dobro je znati

Greške koje radite sa svojim Wi-Fijem

Ponekad se nakon nadogradnje firmwarea dosadašnje izmjene konfiguracije jednostavno izbrišu, što znači da sve morate konfigurirati ponovno. Ovo se najčešće događa kod nadogradnji koje dolaze od pružatelja usluge, što znači da nakon instalacije zbilja treba pregledati postavke. Jedna je to od greški koje možda radite, ostale donosi T-portal.

22.12.2017. (09:55)

Svaka kuna je bitna

Redovi u outletima hrane sve duži

Iako je sve više građana siromašno, diskonti ili tvornički dućani u kojima se jeftinije mogla kupiti neka roba sve su rjeđi. No primjerice, Dukat ima svoj outlet u Zagrebu na Dolcu, gdje njihovi proizvodi koštaju mnogo manje nego u dućanu. Isto čini Atlantic grupa u diskontnim dućanima na tržnicama Utrine i Trešnjevka. Tu je i trgovina Žabac gdje se prodaje roba s kratkim rokom trajanja. Svi su ti dućani sve popularniji. Večernji

22.12.2017. (09:31)

Hanfa ukinula plaćanje ‘biljega’

Hanfa je odredila ukidanje plaćanja administrativne pristojbe državnom proračunu. Od biljega se u državnu riznicu slilo 401.843 kune. Najveći dio svojih prihoda Hanfa ostvaruje od naknade za nadzor, za koju je osnovica vrijednost imovine ili prihoda subjekata nadzora, a što ovisi o kretanjima na financijskim tržištima. U 2017. Hanfa je “oprostila” financijskom sektoru 4,7 milijuna kuna. Poslovni

22.12.2017. (09:09)

Put pod noge

Putovanje u Libiju

Divnu priču o Libiji, arhitekturi, običajima i ljudima koji tamo žive u emisiji Hrvatskog radija Put pod noge [video_icon] ispričala je Mejrema Reuter, umjetnica koja živi u Splitu. Svojedobno je provela četiri godine u Libiji, gdje je poučavala djecu pjevanju, te se zaljubila u zemlju obilja – datulja, maslina, ribe, mora i pustinje…

22.12.2017. (08:55)

Moj TV podsjetnik

Šest programa petkom

12:25 Ikone 20. stoljeća: Charlie Chaplin, HTV2
12:35 Veličanstveni kolači Fione Cairns, HTV2
13:22 Moć cvijeća: Povijest, HTV2
13:37 Kraljević na dar (6.0), HTV2
14:25 Harry Potter iz Malog Lošinja, HTV3
15:11 Lampice, lampice, svijetle cijelu noć, HTV2
17:45 Madonna di Campiglio: Svjetski skijaški kup – slalom (M), HTV2
18:10 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz južnu Afriku, HTV3
18:21 Košarka, PH (m): Split – Škrljevo, HTV2
20:00 Croods (7.2), RTL
20:05 Humanitarni koncert Zagrebačke filharmonije i prijatelja, HTV1
21:40 Kad ljubav udari u glavu (5.7), HTV1
22:00 Veliki snježni izazov (5.1), RTL
22:10 Strip u Hrvatskoj: Ivana Armanini i Komikaze, HTV3
22:25 Obiteljski kaos (6.5), NovaTV
00:00 Pandorum (6.8), RTL
00:30 Brat (8.0), HTV3
00:45 Od kolijevke pa do groba (5.8), NovaTV
02:20 Gnjev (6.4), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

22.12.2017. (08:31)

Pentagonov sluga

Vlada odbila jasno reći je li se preko Krka dostavljala vojna oprema

Vlada je odbila jasno reći je li istina da Amerikanci preko Zračne luke na Krku dostavljaju oružje na Bliski istok, između ostalih i sirijskim pobunjenicima, o čemu je pisao Balkan Insight. U odgovoru koji je Vlada dala na jučerašnjoj sjednici nigdje se izrijekom ne kaže da su informacije u tekstu točne ili da to nije istina, ali pojašnjenje, u kojem se objašnjava procedura, sugerira da su se ti letovi dogodili. Novi list

22.12.2017. (00:26)

Sam svoj trokut

Izbori u Kataloniji – većina strankama koje žele neovisnost

Stranke koje se zalažu za neovisnost Katalonije osvojile su većinu u regionalnom parlamentu, što znači da vjerojatno slijedi novo razdoblje konfrontacije lokalne katalonske vlasti i centralne državne vlasti u Madridu. Pojedinačno je najviše glasova, 25% osvojila stranka Građani koja se zalaže za ostanak u Španjolskoj, no tri separatističke stranke osvojile su zajedno 70 mjesta u parlamentu od 135 mjesta. Na izbore je izašlo rekordnih 80% birača. Euronews, Washington Post

21.12.2017. (23:51)

Izglasano: ZET i Velesajam izdvajaju se iz Holdinga – zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak navečer su većinom glasova dali prethodnu suglasnost Zagrebačkom holdingu za izdvajanje Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) i Zagrebačkog velesajma, a sva tri društva i dalje ostaju u direktnom vlasništvu Grada Zagreba

21.12.2017. (23:27)

Pick pixell

Izbor godine: 2017. kroz oči Gettyjevih fotografa

Američka foto-agencija i arhiva Getty Images odabrala je nekoliko fotografija svojih fotografa koje najbolje sumiraju ovu godinu. Zabilježeni su Cannes, izbjeglice iz naroda Rohindža, dodjela Oscara, kao i gornja fotografija mladenke koja snima selfie s prijateljicama u gradu Marawiju na Filipinima u vrijeme dok su dio grada bili zauzeli islamistički teroristi. BBC

21.12.2017. (23:13)

Šteta propustiti

Božić za ateiste

Atheist Christmas je profil na Pinterestu s raznim fotografijama i memeovima na temu Božića iz ateističke perspektive, kao ova rođendanska čestitka poznatog astrofizičara Tysona fizičaru Newtonu (gore). Atheist Cards je sajt s ateističkim čestitkama Božića, dok se Thought.co pita trebaju li ateisti uopće ikako obilježavati Božić, a oni koji ga obilježavaju zašto to rade…

21.12.2017. (22:40)

Dah više

Razočaranje u biciklizmu: Chris Froome dopingiran – lijekom za astmu

Procurila je informacija da je trenutno najbolji svjetski biciklista i trostruki osvajač Tour de Francea, Chris Froome bio pozitivan na testu za povišenu razinu lijeka za astmu za ovogodišnje utvrke Vuelta a España koju je osvojio. Test iz 7. rujna nakon 18. etape Vuelte pokazao je da je imao 2.000 nanograma po mililitru salbutamola, lijeka uobičajenog za astmatičare. Salbutamol nije zabranjen niti je za njega potrebno tražiti dopuštenje, ali postavljeno je ograničenje od 1.000 ng/ml, što znači da je Froome ima dvostruko više od dopuštenog. Časopis Outside ocjenjuje da je ovo otkriće o dopingu bilo samo pitanje vremena, jer je Froomeova ekipa Team Sky dominirala u utrkama u posljednjih 5 godina.

21.12.2017. (22:19)

Vanzemaljci u publici

Satelitske snimke: Najvažniji događaji ove godine

Space.com ima zanimljivu galeriju fotografija snimljenih iz satelita, a koje prikazuje neke od najvažnijih događaja iz ove godine ili mjesta na kojima su se dogodili. Krizu u Venecueli prikazali su snimkom gotovo prazne luke Puerto Cabello, glad u Africi prikazana je izbjegličkim kampom u Nigeriji, rat u Siriji snimkom srušene Rake, dok ilustracija gore prikazuje prosvjed u Denveru kad su se, u najvećim demonstracijama u povijesti SAD-a, milijuni okupili i mnogim američkim gradovima tražeći prava žena, rasnu jednakost i zaštitu okoliša.

21.12.2017. (21:56)

Žurilo joj se - svijet brzo napreduje

Najmlađe nedonošće, rođeno u 21. tjednu, danas je zdrava 3-godišnjakinja

Nedonošće rođeno u dvadeset i prvom tjednu trudnoće danas je zdravo dijete i vjerojatno je najmlađe preživjelo nedonošće u povijesti. Djevojčica iz Teksasa danas ima 3 godine, pohađa vrtić, nema problema s vidom ni sluhom, niti je razvila cerebralno parazilu. Zanimljivo je da je djevojčica, kad su je testirali s 2 godine, bila na razini razvoja 20-mjesečnog djeteta, što bi bilo točno koliko bi bila stara da se rodila nakon uobičajene trudnoće od 9 mjeseci, odnosno 40 tjedana. Bebica je pri porodu imala manje od pola kilograma i nisu joj davali velike šanse za preživljavanje. Times Now News

21.12.2017. (21:12)

Tko doplati - dobije porculan

Uspjeh medicine: 3D printana keramička kost umjesto prave kosti

Australski znanstvenici razvili su novu metodu liječenja slomljenih kostiju – keramičke kosti napravljene 3-D printanjem ugrađuju na mjesto slomljene kosti i taj keramički dio ostaje u tijelu, za razlike od tradicionalne metode gdje se ugrađuje metalne pločice i vijke pa ih se onda mora vaditi. Nisu odmah ovu metodu isprobali na ljudima, nego prvo na zečevima, što je uspjelo, pa onda na ovcama kojima su zaliječili jake prijelome nogu. Ovce su bile u stanju hodati odmah nakon operacije, a nakon godine dana kost je zaliječena 88% – rendgen je pokazao da su keramički implantati srasli s kosti kako je kost rasla. IBT

21.12.2017. (19:39)

Zahtjev radničkog vijeća Porschea da se zaposlenike ne kontaktira elektroničkom poštom izvan radnog vremena usijao je raspravu među njemačkim poslodavcima, predlažu da se svaka takva korespondencija između 19 sati i 6 sati automatski vraća pošiljatelju jer da ovi mejlovi povećavaju stres

21.12.2017. (19:17)

E, kad bi znala kako prdi kad se najede češnjaka

Kina: Ljubavna klinika za razdvajanje supružnika od ljubavnika

U Kini se raširila nova industrija koja muževima i ženama pomaže da svog nevjernog supružnika odvoje od ljubavnice, odnosno ljubavnika. Neobični servis razdvajanja od ljubavnika košta po nekoliko desetaka tisuća dolara, a “Ljubavna klinika”, jedna od tvrtki koja se ovime bavi, ima 33 metode razdvajanja muža ili žene od ljubavnice, odnosno ljubavnika. Naveli su 4 metode: uvjeravanje ljubavnice (obično je riječ o nevjernim muževima koje žene žele vratiti) da se zaljubi u nekog drugog, mlađeg; uvjeravanje muževog šefa da ga prebaci u neki drugi grad; nagovoriti roditelje ili prijatelje da interveniraju; četvrta je komična – ogaditi ljubavnici muškarca naglašavanjem njegovih loših osobina i gadnih nasljednih bolesti [zubo]. Kažu da su dosad imali milijun klijenata. BBC

21.12.2017. (18:53)

Video: Impresivan potez u jengi; ona igra s izvlačenjem kvadrova iz stupca

21.12.2017. (18:43)

Zabavna matematika: Postoji način da se sendvič s dva komada kruha i šunkom između razreže točno popola, čak i ako su komadi kruha i šunka nepravilno raspoređeni [video_icon]

21.12.2017. (18:35)

Američke kompanije oglase za posao objavljuju na Facebooku da im se stariji ljudi ne bi javili

21.12.2017. (18:30)

Osobama koje imaju širi krug prijatelja prijeti manji rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2

21.12.2017. (18:18)

Bradata dama

Rodila bebu dok je bila žena, sad rodio drugu dok je muškarac

Kaci Sullivan rodio je bebu Phoenixa 11. studenog carskim rezom, što mu je druga beba – prvu je rodila prije pet godine dok je još bila žena. Danas 30-godišnji Sullivan je počela tranziciju od žene na muškarca prije četiri godine i otada je pokušavao zatrudnjeti s novim suprugom, 27-godišnjim Stevenom, što im je i uspjelo u veljači kad je prestao uzimati terapiju muških hormona. Kaže Kaci da mu je lakša bila ova trudnoća jer se osjećao da je više u svom tijelu. The Sun

21.12.2017. (17:51)

Rak droge

Više umrlih Amerikanaca od opioida nego raka dojke – 63.600

Prošle je godine 63.600 Amerikanaca umrlo od prekomjerne količine droge, što je najveća godišnja brojka otpočetka epidemije overdosea. Većina ovih je umrla od opioida za smanjenje bolova kao što su heroin, fentanyl i lijekovi na recept oxycodone i hydrocodone. Zbog umrlih od overdosea smanjila se očekivana životna dob Amerikanaca na 78,6 godina, što je pad od 0,1 godinu od 2015., drugi godišnji pad zaredom i prvi dvogodišnji pad od 1962. i 1963. godine. Od raka dojke lani je umrlo 41.070 Amerikanaca, znači manje nego od ovih legalnih i nelegalnih opijata. CNN, Reuters

21.12.2017. (17:33)

Djevojčica na snijegu napisala Djedu Mrazu: Ostavi poklone, uzmi brata [zubo]

21.12.2017. (17:29)

7 načina kako privoljeti djecu na trčanje, prvo pravilo: Nikad ih ne treba prisiljavati, nego im uvijek nuditi…

21.12.2017. (17:12)

Šansa generacije

Arhitekti 3LHD: Turizam iskoristiti za širi društveni razvoj

Arhitekti iz poznatog ureda 3LHD dali su zanimljivi intervju Vizkulturi, pričaju o svačemu, a vrlo pametno govore o turizmu u kontekstu arhitekture: “Ako iskoristimo ovaj početni impuls turizma za širi društveni i gospodarski razvoj on će s vremenom prestati biti lukrativan i imat će mnogo manji negativan utjecaj na naš prostor nego što ima danas. Turizam može biti pokretač društva i može generirati velike benefite, samo ga moramo početi gledati kao suplement svakodnevici, a ne stratešku granu industrije o kojoj sve mora ovisiti”. Ovdje 3LHD-ov sajt.

21.12.2017. (16:34)

Malo popodnevnog eskapizma

Objavljen trailer filma ‘Mamma mia 2’ – sniman na Visu

Danas je objavljen trailer romantičnog filma Mamma Mia Here We Go Again, punog pjesme i plesa i – snimanog na Visu. Nastavak popularnog filma događa se u sadašnje vrijeme i u prošlosti, a glume svi iz prvog filma – Pierce Brosnan, Colin Firth, Amanda Seyfried, Stellan Skarsgård, Julie Walters itd. Svi su sretni i lijepi, a i naš otok je baš zgođušno ispao – Vis glumi grčki otok Kalokairi. Prvi ‘Mamma mia’ zaradio je u svijetu 600 milijuna dolara. Mashable

21.12.2017. (16:28)

Tri, četiri, sad!

Danas je solsticij – od sutra dan duži za minutu dnevno

Danas u 16.28 sati je solsticij – fenomen u kojem je na Zemljinoj sjevernoj polutki najmanje sunčeve svjetlosti, odnosno kad je daj najkraći, a noć najduža, nakon čega će dani biti sve duži i duži, ugrubo, za oko jednu minutu na dan. Inače, solsticij ne pada uvijek na isti dan – može varirati od 20. do 23. prosinca. BBC

21.12.2017. (16:17)

Međunarodni olimpijski odbor izbacio Rusiju sa zimske olimpijade, zbog dopinga, a oni Rusi koji su dobili dopuštenje da nastupe – ne smiju izgledati ”kao Rusi”

21.12.2017. (16:14)

Asteroid koji izgleda kao lubanja iduće će godine proletjeti pored Zemlje

21.12.2017. (16:04)

Državna revizija objavila 110 izvještaja o državnim ustanovama, otkrili mnoge financijske malverzacije, npr. u Ministarstvu vanjskih poslova na plaći od 3.200 dolara držali čovjeka bez ugovora

21.12.2017. (15:52)

Članica Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora Marica Vidaković poderala dokument o nacrtu strukture nagodbe

21.12.2017. (15:51)

Blog o biljaru u filmovima i na TV-u

21.12.2017. (15:47)

Sve boje svjetlosnih mačeva iz Ratova zvijezda u jednoj karti

21.12.2017. (15:33)

Zagrebačka policija u subotu će provoditi akciju kojom će kažnjavati pijanu i prebrzu vožnju kao i ostale prekršaje

21.12.2017. (15:20)

All by myself

18 priča o samoći

The Loneliness Project je zanimljiva web stranica, projekt koji podsjeća da su tijekom blagdana mnogi ljudi usamljeni. Sajt funkcionira tako da mišem uđete u nečiji stan i doznate njegovu tužnu priču. Neki od ljudi koji su podijelili svoja iskustva tvrde da se često osjećaju sami i kada su u društvu. Buzzfeed

21.12.2017. (15:19)

Novi spot Katy Perry – Hey Hey Hey

21.12.2017. (13:51)

Mora da je tako

Luka Kovač: Kad vas rektor tuži znači da radite nešto dobro

Student Luka Kovač poznat je kao mladić protiv kojeg su zbog izjave u vezi s provalom u prostorije Studentskog zbora i studentskih udruga na Hrvatskim studijima Sveučilište u Zagrebu i rektor Boras podnijeli tužbu, a koja je kasnije pod pritiskom javnosti povučena. “Mislim da je glavni motiv tužbe način pritiska na studente koji govore o stvarima koje se događaju na Sveučilištu. Kad vas rektor tuži znači da radite nešto dobro”, poručuje Kovač. N1

21.12.2017. (13:20)

Tko prizna, pola mu se oprosti?

Apple priznao: Namjerno smo usporavali iPhone

Apple je napokon priznao ono što su mnogi godinama sumnjali – da su poduzimali određene mjere kako bi usporili performanse starijih modela iPhonea i to u tajnosti. Ovo je bila stvar na koju su mnogi upozoravali, a i prosječan korisnik je imao taj osjećaj da im se telefon usporava s vremenom. H-alter, Guardian

21.12.2017. (13:20)

Slike s kraja svijeta, iz argentinskog lučkog grada Ushuaia

21.12.2017. (12:50)

Tko to stigne?

7 razloga zašto je sjedenje u tišini važno, barem dva sata na dan

Znanstvenici kažu da sjedenje u tišini blagotvorno djeluje na ljude i popravlja štetu koju čini prevelika količina zvukova. Tišina ima odličan učinak na mozak, reparira njegove stanice i pomlađuje ga, jača toleranciju na stres i vodi boljem pamćenju. Tišina ne poboljšava samo osjet sluha, već i sva ostala osjetila. 24sata

21.12.2017. (12:20)

Problem egzistencije

320.000 građana ima blokirane račune

Četvrtina Hrvatske trenutačno živi u blokadi zbog nemogućnosti plaćanja svojih obveza. Prema posljednjim podacima iz Fine koji se odnose na konac listopada, blokirana su 321.272 građana. Budući da ovrhe direktno pogađaju i obitelj osobe koja je u blokadi, ispada doista kako je milijun građana u životnim problemima zbog zaduženosti. Ipak, brojka je manja nego krajem rujna. Slobodna

21.12.2017. (12:08)

Naj pjesme 2017.

21.12.2017. (11:50)

Bon apetit

Plastika pronađena u dagnjama od Arktika do Kine

Znanstvenici su pronašli mikroplastiku u dagnjama od europskog Arktika sve do Kine što ukazuje na globalne razmjere zagađenja oceana plastikom koja vrlo lako može završiti na vašim tanjurima. Istraživanje norveškog instituta za ispitivanje kvalitete vode otkrilo je kako dagnje u naoko savršeno čistim arktičkim vodama sadržavaju najviše plastike od bilo kojih drugih testiranih duž norveške obale. Scientific American, Novi list

21.12.2017. (11:20)

Može se

Na Antarktici pronađeni mikrobi koji se hrane samo – zrakom

Istraživači su u uzorku tla iz istočne Antarktike pronašli čak 23 vrste zanimljivih mikroba koji preživljavaju na za život vrlo nepogodnom terenu. No onio su preživjeli od zraka, hrane se molekulama vodika i ugljičnog monoksida. Belinda Ferrari, jedna od koautorica studije, smatra kako ovo otkriće otvara mogućnost jednostavnom, ali dalekosežnom zaključku – da se i na drugim planetima možda razvio život koji opstaje zahvaljujući isključivo plinovima iz atmosfere. Novi list, Atlas Obscura

21.12.2017. (10:51)

ReTuna

U Švedskoj otvorena prvi reciklirani trgovački centar

U Švedskoj je otvoren prvi reciklirani trgovački centar na svijetu. Sve što se može kupiti u dućanima koji se tamo nalaze je rabljena roba, koju ljudi ostavljaju u susjednom centru za doniranje stvari. Ti se predmeti, pogotovo ako je u pitanju tehnika, popravljaju i zatim prodaju. Također se organiziraju radionice kako bi se ljude naučilo kako da sami poprave stare stvari – video.

21.12.2017. (10:21)

Veliki skok

Berlusconi u godinu dana bogatiji 2 milijarde dolara

Prema podacima Bloombergovog indeksa milijardera, imovina kontroverznog političara Silvija Berlusconija ove je godine uvećana za dvije milijarde dolara i sada vrijedi 8,4 milijarde dolara. Rast bogatstva Berlusconi ponajviše može zahvaliti rastu cijena dionica njegovih kompanija, posebno to vrijedi za medijsku kompaniju Mediaset. Osim toga prodao je AC Milan Kinezima za 740 milijuna eura. Bloomberg, Poslovni

21.12.2017. (09:09)

Kreditno nesposobni

Stambeno pitanje mladih, tiha izvanredna kriza

Dok gradovi zapadnih europskih zemalja imaju i do 40 posto stambenog fonda u javnom vlasništvu, u Zagrebu je to tek 2 posto. To je jedan od uzroka “tihe izvanredne krize”, kako se naziva stambena kriza, također prisutna u zemljama istočne i južne Europe. Umjesto povoljnog javnog stanovanja koje bi istovremeno trebalo regulirati tržišne cijene najma, stanovnici ovih zemalja gurnuti su prema kupnji stanova putem visokog kreditnog zaduživanja. Kulturpunkt

21.12.2017. (08:55)

Cijena zaborava

Država mora Čistoći platiti dug za odvoz smeća

Zagrebačka Čistoća morala je od Upravnog suda Republike Hrvatske utjerati dug za odvoz smeća u sudskom procesu. Nakon što je donijeta presuda u korist Čistoće, osim samog dugovanja od 16 tisuća kuna, država će u ovom bizarnom slučaju morati platiti i sudske troškove od 4.260 kuna te troškove ovršnog postupka od 2.391 kunu. Kamate od 12 posto godišnje obračunat će se od kolovoza 2014. godine. Telegram

21.12.2017. (08:07)

Slobodna mašta

Marko Tomaš: Vječno dijete

“Oduvijek sam htio biti samo dijete. Posljednji trzaji mašte svakog djeteta iscrpljuju su u onim beskrajnim – što ću biti kad porastem. Ali ja sam već na tom putu nekako intuitivno shvatio da je odrastanje nekakva zamka, klopka, stupica, ograničavanje slobode, konac naših želja, maštanja. Čim dovršiš stvari gotovo je, čim definiraš svoju sudbinu i staviš je u funkciju prestaješ biti slobodan da biraš ili barem sanjaš o tomu što ćeš i kako dalje”, piše Marko Tomaš. Lupiga

21.12.2017. (00:19)

Drugi pogled

Komentar: Živi zid je prebacilo, nisu više zabavni

“Budući da žele da ih se tretira kao stranku čiji cilj nije samo provocirati političke moćnike nego i doći na vlast, nema razloga da im se više gleda kroz prste. Zato valja reći da u Živom zidu nisu nikakvi anarhisti. U toj je stranci prisutan snažan totalitarni sindrom, nezavisnost institucija ništa im ne znači”, piše Dražen Ciglenečki. Novi list

20.12.2017. (23:30)

Ekološki problem

Problem smeća koje jugo zimi baca na jadransku obalu

Tijekom zimskih mjeseci, osobito za jačeg juga, more redovito izbaci na hrvatske otoke i obalu veće količine smeća. Prije nekoliko dana je zatrpalo i dubrovačku plažu i staru gradsku luku, a nasukala se čak i protubrodska sidrena mina od 800 kilograma. Stručnjaci kažu da 80 posto plastičnog otpada potječe iz Albanije. Deutsche Welle

20.12.2017. (22:31)

U ladici

Neiskorišteni turistički potencijal Cerovačkih špilja

Zbog spore i neučinkovite administracije, projekt Centar izvrsnosti Cerovačke špilje, prema kojem je Hrvatska trebala dobiti od EU 68 milijuna kuna doslovno stoji u ladici. Za to vrijeme kroz Postojnsku jamu u susjednoj Sloveniji godišnje prođe milijun ljudi, što donese 200 milijuna kuna samo od najjeftinijih ulaznica. U hrvatski kompleks od tri pećine sa sigama i endemima može se samo po dogovoru. 24sata

20.12.2017. (21:17)

Narodne novine zbog apsurdnog razloga posluju s minusom

Narodne novine ministarstvima i dobrom dijelu državne uprave prodaju tinte i tonere za printere. To nabavljaju od treće tvrtke po puno većoj cijeni nego što to njima prodaju. Dakle taj posao nikako nije isplativ. Nova je Uprava sporni ugovor predala na razmatranje odvjetničkom društvu specijaliziranom za gospodarski kriminalitet. RTL vijesti

20.12.2017. (20:51)

Jedini koji profitira je šef

Produktivnost je opasni imperativ?

The Outline ima članak posvećen toliko često korištenoj riječi – produktivnost. Ta je karakteristika postala prioritet ljudima kako u poslovnom, tako i u privatnom životu koji je potpuno prožet poslom. Tako neki radije zanemaruju društveni život nego da propuste napraviti nešto za posao i svog šefa. Članak piše zašto je takvo razmišljanje loše.

20.12.2017. (20:35)

Radio na ledu – 48-satni radio maraton

Od 22. prosinca u podne, pa sve do 24. prosinca u podne, u eteru iznad Pule program će emitirati „Radio na ledu“. Ovaj 48-satni radio maraton stvorili su i osmislili polaznici radionice nazvane „Tečaj radio krojenja“ koja je premijerno, uz već tradicionalnu strip-radionicu, održana u okviru ovogodišnjeg Art&Music festivala. Tečaj je pokrenuo voditeljski dvojac Revije na ledu, emisije koja je krajem prošle godine, pod izlikom nedostatka sredstava, protjerana s programa Radio Pule.

„Radio je više od onoga što čujemo. Radio ne poznaje granice, njegov je signal jednako neizbježan koliko i nezaustavljiv“, u uvodniku u prošlogodišnji, treći Plan za bijeg koji se od 27. do 30. listopada održavao u Zagrebu pod nazivom Radio kao mjesto otpora, ističe jedna od najnagrađivanijih, sada bivša urednica Trećeg programa HR-a, Ljubica Letinić, te nastavlja: „Ako je točno da radio ne možemo dovoljno razumjeti samo slušanjem, možemo li ga i kako, u digitalnoj globalizaciji, upotrijebiti kao autonoman alat za širenje prostora slobode i izbjegavanja kontrole i nadzora?

(…) Drugi put kojim možemo prići radiju i bežičnom odašiljanju je radijska umjetnost ili umjetnost za radio. U zemljama snažnog političkog naboja radijske umjetnosti je malo ili je uopće nema. U svojoj slobodi – i od propagandne i zabavne industrije – sama premisa radijske umjetnosti izazov je postojećem i pretežitom radijskom prijenosu. Osim nastojanja da secira radio i da redefinira njegove pretpostavke, radijska umjetnost je povratak izvornom obećanju tog medija“, zaključuje Ljubica Letinić.

Program ovog dvodnevnog radija može se slušati na području grada Pule na FM frekvenciji 89,7 MHz te putem streama na stranici www.radio.rojc.eu. „Radio na ledu“ realiziran je u suradnji Art&Music festivala, Revije na ledu i Radio Rojca, a sve to ne bi bilo moguće bez strastvene pomoći brojnih zaljubljenika u radio medij.

20.12.2017. (20:31)

Trailer za novu romantičnu komediju ‘Ima neka tajna veza’ koja 21. prosinca stiže u kina

20.12.2017. (19:49)

Divna knjiga

Maja Klarić i put života na Camino de Santiagu

Camino de Santiago je 880 kilometara duga hodočasnička ruta koja se proteže od juga Francuske do grada Santiago de Compostela u španjolskoj pokrajini Galiciji. Na put se ne odvažuju samo vjernici, već svi koji žele doći do odgovora na razna egzistencijalna pitanja, oni koji žele pronaći sebe. Upravo su ovo bili neki od glavnih razloga koji su pjesnikinju Maju Klarić ponukali na taj pothvat, a svoje je iskustvo ukoričila u putopisu Vrijeme badema [video_icon]. Booksa

20.12.2017. (19:27)

Novi plan

Todorić ostaje bez Agrokora, vjerovnici postaju novi vlasnici

Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora podržalo je nacrt strukture nagodbe, prema kojemu bi se uspostavila jednostavna centralizirana holding kompanija usmjerena na održavanje operativne profitabilnosti. Oko 5.700 vjerovnika postali bi njezini dioničari, dok bi se dio dugova otpisao, a grupa refinancirala. Ante Ramljak je također dao nagovijestiti da će se mijenjati i ime tvrtke. HRT, Index

20.12.2017. (18:57)

Razmetni sinovi

Troškovi zastupnika u 2017. veći od 8 milijuna kuna

Hrvatski sabor objavio je pregled troškova rada zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 15. prosinca 2017. godine, prema kojima su zastupnici u 2017. ukupno potrošili 8,28 milijuna kuna. Brojka nije konačna, jer nisu obračunata sva službena putovanja. Najviše je potrošio SDP-ov Domagoj Hajduković, čiji su troškovi iznosili 190.838,95 kuna. Slijedi ga HDZ-ov bivši ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač, s troškovima od 154.014,30. N1

20.12.2017. (18:33)

Nostalgija za prošlošću

Tomić: Zašto je Split bio napredniji u rimsko doba

“Natočio sam u ponedjeljak u čašu iz pipe mutne smećkaste vode neispravne za piće, kakva nam u Splitu posljednjih godina redovito dolazi nakon obilnijih kiša, i razmišljao o povijesti. Zašto je kraj sve tehnologije koju imamo, kraj računalne inteligencije i snažnih električnih i dizelskih strojeva neusporedivo naprednijih od maca i špica i kariola s drvenim kotačima, kraj svega ljudskog znanja vjekovima skupljanog u debelim knjigama, naš današnji vodovod vjerojatno gori od rimskoga?”, pita se Ante Tomić. Slobodna

20.12.2017. (18:10)

Sretno s potragom

Zašto nas opsesija srećom ne čini sretnijima

2007. UN je SAD smjestio na treće mjesto ljestvice najsretnijih naroda na svijetu. Ove godine SAD je na 19. mjestu. “Možda je trenutačna opsesija Amerikanaca srećom manje povezana s ustavom omogućenom potragom za srećom, a više s nelagodnim osjećajem kad smo tužni. Patnja ni u kojem slučaju nije romantična. U kulturi opsjednutoj srećom, Amerikanci možda ne dozvoljavaju prihvaćanje toga da je OK nekad ne biti veseo. Ali ako odlučimo njegovati balansiraniji stav prema svojim osjećajima i prestanemo konstantno tražiti sreću, možda si popravimo šanse da je osjetimo”, piše Outside.

20.12.2017. (17:52)

Kad se ljudi ponašaju kao majmuni

Orangutan koji prelazi rijeku je fotografija godine National Geographica

Jayaprakash Joghee Bojan nagrađen je nagradom National Geographica za najbolju fotografiju prirode 2017. godine. Bojan se izložio mogućem napadu krokodila kako bi uspio fotkati orangutana. Muški orangutan viri iza drveta dok prelazi rijeku u Indoneziji. Žestoka kultivacija palminog ulja prijeti postojanju ove vrlo ugrožene životinje, tjerajući je na neobično ponašanje, poput kretanja u rijekama punim krokodila, kako bi preživjela. Bojan je osvojio 7500 dolara i fotografija će mu biti objavljena u National Geographicu. BoingBoing

20.12.2017. (16:46)

Plavi otok

Pokrenuta peticija protiv betonizacije Biševa

Biševo je otočić kraj Komiže na otoku Visu, dug je četiri, a širok svega dva kilometra. Svake godine tijekom ljeta na otok stižu brojni posjetitelji koji ugrožavaju okoliš otoka, no problem je i betonizacija. Posljednji je primjer poduzetnik koji na terenu uz crkvu iz 11. stoljeća planira izgraditi vilu s bazenom. Pokrenuta je peticija kako bi se gradnja spriječila. Tris

20.12.2017. (16:03)

Sve boje

‘Matia pleše’ – prvi hrvatski animirani film s transrodnom protagonisticom

Među četiri projekta predložena za sufinanciranje od strane HAVC-a u 2018. je i Matia pleše redatelja i scenarista Marka Dješke, nagrađivanog autora animiranih filmova. Protagonistica u filmu je transrodna osoba iz Hrvatske koja je promijenila muški rodni identitet u ženski i govori o svim fazama svoje tranzicije te o položaju u užoj i široj okolini. Vox Feminae donosi intervju s autorom.

20.12.2017. (15:49)

Odlično ilustriran članak o dugovima milenijalaca; naravno, dužniji su nego Grčka, njihov dug samo lijepo izgleda…

20.12.2017. (15:36)

Zanimljiv malo poduži esej: Kineska opsjednutost selfiejima mijenja značenje pojma ljepota

20.12.2017. (15:14)

Breaking Bad

Bruxelles: Britanija mora izaći iz EU do kraja 2020.

Europska je komisija danas poručila kako je otvorena za prijelazni period koji bi Britaniji olakšao izlazak iz Europske unije, ali da bi taj period trebao završiti do kraja prosinca 2020., dakle za tri godine. Mnoge tvrtke kažu međutim da im treba najmanje tri godine za prilagodbu, odnosno traže prijelazni period za nakon Brexita. Inače, stav Europske komisije je da Britanija mora poštivati zakone EU dok traje prijelazni period, da mora ostati u europskoj poreznoj uniji i zajedničkom tržištu te da će se na Britaniju primjenjivati odluke Europskog suda pravde. Reuters, BBC

20.12.2017. (15:05)

Lijepa fotografija Praga noću, na imguru kažu da ih asocira na vampire

20.12.2017. (14:45)

Plus boli vrat

Zoran Čutura: U budućnost idemo gledajući prošlost pa se popikavamo

U domaćem prvenstvu imamo rigidan sustav gdje se kvaliteta brutalno kažnjava, u Euroligi imamo svega tri i pol igrača, iza nas je neuspješni Eurobasket, a promijenjena reprezentacija je otvorila kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo porazima – kaže bivši košarkaški reprezentativac Zoran Čutura u intervjuu Novom listu. “Gubi se baza, djeca biraju neke druge, uspješnije sportove… u rukometnoj reprezentaciji imamo sedam-osam dvometraša. Prije 25 godina se ne bi moglo dogoditi da ti dečki ne završe u košarci”, kaže još i lijepo definira stanje: “u budućnost idemo unatraške, gledajući prema prošlosti, a onda je normalno da se čovjek popikne i padne”.

20.12.2017. (14:27)

Dimne poruke

Najvažnija aplikacija ove godine – Signal

Aplikacija Signal za sigurno razmjenjivanje poruka jedina je zaista važna aplikacija ove godine – besplatna je i sigurna, a omogućuje slanje enkriptiranih poruka, telefonske razgovore i video-razgovore između korisnika. Signal ima niz zgodnih dodataka (poput poruka koje nestaju), no za početak je važno koliko je jednostavan za korištenje. Ključna stvar je da Signal ne pamti s kime korisnik komunicira, koliko često šalje poruke ili je li poruka išla nekoj određenoj osobi. Signal nema reklama ni povezanih oglašivača, a, iako je besplatan, ne traži ništa zauzvrat. Aplikacija je dostupna za Android i iOS, a čak ima i desktop verzija. Mashable

20.12.2017. (13:41)

Komična doku-strava

Film s najboljom ocjenom na Rotten Tomatoes ove godine – ‘Get Out’

Najbolje ocijenjeni film na Rotten Tomatoes ove godine je horor Get Out, prvi film komičara Jordana Peela, koji ima ocjenu 99% na Rottenu (sajt prikuplja kritike filmova i prema tome daje postotak). Svi filmovi među prvih 10 imaju iznad 90 posto, a iza ‘Get Out’ slijede epski Dunkirk Christophera Nolana o Drugom svjetskom ratu (ima 92%), romantična komedija The Big Sick komičara Kumaila Nanjianija (98%), superherojski Wonder Woman (92%) itd. Quartzy

20.12.2017. (13:36)

Sjeverna ispostava

Nikad veći nedostatak radnika u Njemačkoj – 1,1 milijun

Njemački poslodavci u trećem kvartalu ove godine tražili su 1,1 milijuna kvalificiranih radnika, što je najveći nedostatak adekvatne radne snage dosad. Središnji ured za zapošljavanje napravio je popis od približno 110 različitih zanimanja gdje je nestašica najevidentnija, tu su inženjeri, IT specijalisti, liječnici, vodoinstalateri, soboslikari, krovopokrivači, fasaderi, radnici svih struka za rad u hotelima i restoranima… Traži se osnovno znanje Njemačkog. Poslovni

20.12.2017. (12:39)

Od 1 do 0

Udarne tech-priče ove godine

Mashable je odabrao 10 udarnih priča iz svijeta tehnologije ove godine. Uvjerljivo prva je Facebook, lažne vijesti i Rusije. Facebook je odigrao ključnu ulogu u širenju fake newsa pred američke predsjedničke izbore, o čemu se pisalo cijele ove godine, dok će budućnost donijeti temeljnu promjenu odnosa korisnika i jedne od najvećih tech-kompanija na svijetu. Među ostalim pričama su rast kriptovaluta, razvoj tehnologije samovozećih vozila, kao i pametni zvučnici koji polako ulaze u svaku i cijelu kuću.

20.12.2017. (12:31)

Prvo u svijetu – vino s marihuanom, ali bez alkohola, košta 60 dolara boca

20.12.2017. (11:27)

Ubaxi

Europski sud: Uber je taksi tvrtka

Uber je transportna kompanija, a ne digitalni servis, presudio je Europski sud pravde u slučaju koji će imati velike aplikacije i za Uber i za druge kompanije iz gig-ekonomije. Uber je ovime i službeno određen kao taksi tvrtka i morat će se prilagoditi zakonima pojedinih europskih država kao takva. Osim Ubera, ova će se presuda odnositi i na slične tvrtke koje koriste aplikacije mobitela kao platforme za svoj rad, kao što su dostavljači ili davatelji smještaja. BBC

20.12.2017. (11:02)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

13:34 Obećanje pod imelom (6,7), HTV2
14:30 Uživo iz svemira, HTV3
14:50 Luda vožnja (6,2), RTL
15:45 Štrajk: Junakinja Gdanjska (6,9), HTV3
16:00 Detektiv Murdoch (8,2), HTV1
16:42 Divljina Slovačke, HTV2
18:15 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Tajvan, HTV3
19:30 Potraga, RTL
20:00 Čarobnjakov učenik (6,1), RTL
20:05 Mijenjamo svijet: Franjo – papa koji želi promijeniti svijet, HTV1
20:35 Kompozicija 3 – kazalište Senke Bulić, HTV3
21:10 Miro Gavran, HTV1
21:19 Bračna spona (5,9), HTV2
22:15 RTL Direkt, RTL
22:55 Povratak vojnika (6,9), HTV3
23:33 Dobra žena (8,1), HTV1
23:53 Brooklyn 99 (8,2), HTV2
00:00 Kako se piše ljubav (6,2), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

20.12.2017. (10:35)

Imotski: Modro jezero naglo se napunilo vodom, a boja mu je – očaravajuća

20.12.2017. (10:22)

Zadar: Ponovno otvoren trgovački centar Supernova zatvoren prije dva mjeseca zbog poplave nakon oluje, na proljeće se otvara novi dio centra

20.12.2017. (10:21)

Da ti gatam

Što očekivati od ekonomske 2018.?

Ekonomski oporavak proizveo je i oporavak javnih financija. Nakon što je deficit pao na 0,8 posto BDP-a u 2016. godini, Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog deficita. Procjenjuje se da će deficit za 2017. godinu iznositi svega 0,6 posto BDP-a, a do 2020. godine mogao bi se dohvatiti i suficit. No problem s javnim financijama nije u njihovoj stabilnosti nego u njihovoj svrsi. Stabilan proračun i stabilni javni dug postali su ciljevi ekonomske politike umjesto da budu instrumenti. EU kao zaštitnica interesa kapitala strogo stoji na tim pozicijama. Cilj je osigurati nizak deficit proračuna, koji je garancija da država ima novaca otplaćivati kamate bankama, piše Bilten.

20.12.2017. (10:18)

S Novom godinom trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više se neće oporezivati kao da je riječ o plaći u naravi, mjera bi trebala biti stimulativna za zapošljavanje radnika iz Slavonije i Zagreba u priobalnim turističkim mjestima, kako za poslodavce, tako i radnike

20.12.2017. (09:51)

Brod s krilima

Prva snimka vožnje zrakoplova najvećeg raspona krila u povijesti

Zrakoplov s najvećim rasponom krila na svijetu, Stratolaunch Systems, testiran je na pisti zračne luke Mojave u Kaliforniji, a šef tvrtke Stratolaunch i suosnivač Microsofta Paul Allen objavio je video-snimku prvog taksiranja letjelice (na Twitteru ovdje). Na videu je prikazano kako golemi dvotrupni zrakoplov sa šest motora klizi pistom postupno ubrzavajući, pri čemu nije uzletio. Stratolaunch je dizajniran kao zračna platforma za lansiranje raketa kojima bi se slala oprema u nisku Zemljinu orbitu. Raspon krila mu je 117 metara, duljina 73 metra, a težina 230 tona; Antonov An-225 Mriya je duži, ali ima manji raspon krila. Prema izračunima, može nositi 250 tona tereta. Prvi testni let očekuje se 2019. godine. Popular Mechanics

20.12.2017. (09:02)

Pa, kad ne znamo čitat ćirilicu

Rusija će opskrbiti Srbiju plinom, pitaju zašto će Hrvatska kupovati skuplji američki plin

Rusija će Srbiji osigurati opskrbu plinom, a razmatra i mogućnost da je priključi na plinovod Turski tok, rekao je Putin nakon sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem (Turski tok je plinovod za dopremu ruskog plina u Europu preko Crnog mora), piše Novi magazin. U isto vrijeme ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je da je Rusija spremna godišnje Hrvatskoj isporučiti milijardu kubičnih metara plina, da nemaju ništa protiv LNG-a, ali čudno im je da je Hrvatska spremna platiti veću cijenu za američki plin koji košta “između 250 i 270 dolara. Hrvatska je bogata zemlja, možete platiti više od cijene ruskog plina”. Kaže i da Rusija nudi pomoć u plinofikaciji, izgradnji novih elektrana i drugim infrastrukturnim projektima, ali da im se već mjesec dana nitko ne javlja oko toga, javlja HRT.

20.12.2017. (08:48)

Lički med

Damiru Karakašu nagrada Fric za roman ‘Sjećanje šume’ – budući klasik

“Roman koji će jednoga dana svakako biti uvršten u klasike hrvatske književnosti” – ‘Sjećanje šume’ Damira Karakaša dobitnik je prve Nagrade Fric za najbolju neprevedenu prozu. “Rečenice toga romana ispisane su krvlju, znojem i suzama ponesene iz odrastanja u ‘zemlji vukova'” poručio je žiri, a Karakaš je osim časti i skulpturice dobio 75.000 kuna. Osim njega, u finalu nagrade nazvane prema nadimku Miroslava Krleže bili su ‘Stajska bolest’ Slađane Bukovac, ‘Me’med, crvena bandana i pahuljica’ Semezdina Mehmedinovića, ‘Ciganin, ali najljepši’ Kristiana Novaka, ‘Kad sam bio hodža’ Damira Ovčine i ‘Calypso’ Ognjena Spahića. Lupiga, Express

20.12.2017. (08:31)

Leteći cirkus

Američka vojska imala odjel za NLO, bilo čudnih izvještaja

Američko ministarstvo obrane imalo je tajni program kojim su istraživali izvještaje o neidentificiranim letećim objektima (program zagašen 2012. zbog manjka novca), a New York Times opisuje jedan vrlo neobičan susret s NLO-om 2004. godine. Dakle, dvojica vojnih pilota David Fravor i Jim Slaight bili su na vježbi iznad Tihog oceana kad ih je radijski operater obavijestio da vojska već dva tjedna prati neobične letjelice koje su izvodile nagle manevre poput poniranja nekoliko tisuća metara ili lebdenja. Fravor i Slaight na kraju su uočili jednu letjelicu dugu 12 metara kako lebdi 15 metara iznad mora na čijoj površini su se pojavljivali mjehurići. Kad su se spuštali objekt se popeo ususret njima i onda je odjednom skrenuo “ubrzavši kao ništa što sam dosad vidio”. Nekoliko minuta kasnije objekt je nestao. Live Science

20.12.2017. (08:11)

Ben za bener

Chrome počinje blokirati oglase od 15. veljače

Google će 15. veljače početi na Chromeu blokirati sve oglase na sajtovima koji prikazuju oglase koji se protive pravilima oglašavanja. Blokiranje će se odnositi na oglase preko cijele stranice koji se prikazuju prije samog sajta, na oglase koje neočekivano puštaju zvuk, bljeskajuće oglase itd. (ovdje kakvi oglasi su zabranjeni, ovdje opisi reklama koje se preporuča). Jedan ovakav oglas neće automatski značiti zabranu – prvo će ići upozorenje, a ako se kršenja pravila pojavljuju opetovano i bez ispravljanja Chrome će blokirati sve oglase na sajtu. VentureBeat.com

20.12.2017. (07:57)

Jedan posto s puno nula

SAD: Porezi smanjeni za 1,5 bilijuna dolara, najbolje prošli – najbogatiji

Oba doma američkog parlamenta izglasali su noćas smanjenje poreza od 1,5 bilijuna dolara (to bi bilo 1.500 milijardi dolara), od čega će najviše koristi imati kompanije i bogatiji ljudi. Izglasavanje je prva velika pobjeda Donalda Trumpa otkako je predsjednik. Ovim smanjenjem poreza najbolje su prošle kompanije jer je korporativni porez drastično smanjen s 35 posto na 21 posto. Prosječnom Amerikancu porez će se smanjiti za 1.610 dolara, no kućanstvima koja zarađuju vše od milijun dolara porez će biti smanjen za 70.000 dolara. Smanjenje poreza fizičkim osoba je privremeno – istječe 2025. godine. NPR, Yahoo

20.12.2017. (06:05)

Bruxelles ne voli birokraciju

Pada plaća 65.000 državnih službenika

65 tisuća zaposlenih službenika i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje, stoji u novom Zakonu o plaćama državnih službenika i namještenika. Konkretno, ovime bi pale plaće službenicima u državnim tijelima, carinicima, poreznicima, pravosudnim policajcima, inspektorima. Ovo je ispunjenje obaveza Hrvatske prema Europskoj komisiji. Novi list

20.12.2017. (06:00)

Sponzorirana vijest

Gynofit: Elegantna i brza pomoć za intimno zdravlje

Gotovo 75% žena barem jednom u životu proživljava neugodne simptome gljivičnih ili bakterijskih infekcija intimnog područja. Vođeni istraživanjem da žene trebaju elegantno, učinkovito – i što je najvažnije – potpuno prirodno rješenje, stručnjaci švicarskih laboratorija stvorili su Gynofit. Jednostavnom primjenom Gynofit vaginalnog gela infekcije se potpuno povlače kod 90 posto žena, a Gynofit hidratantni gel uklanja i simptome vaginalne suhoće. Dostupan u svim ljekarnama, a više možete saznati i na www.gynofit.hr

20.12.2017. (00:04)

Onaj dosadni tata što prvo traži da se ruča da bi se dobilo čokoladu...

Savjeti o hrani: Slatkiši i grickalice nisu hrana – treba ih jesti kao desert

Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, a najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša je glad, odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života. Projektom Vrtim zdravi film utvrđeno je da djevojčice u Hrvatskoj svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a 40% sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno. U Hrvatskoj je još i dobro kako je u EU – tamo se jede triput više slatkiša, a najviše u Njemačkoj – 13 kilograma po stanovniku. Monitor.hr

20.12.2017. (00:01)

Slatkiši i grickalice nisu hrana – treba ih jesti kao desert

Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, neovisno o tome jesu li gladni ili ne, bili u društvu ili sami, a posebno posežu za njima kada imaju loš dan i trebaju utjehu. Slatkiši i grickalice su vrste namirnica odnosno prehrambeni proizvodi koji najčešće imaju izrazito visoku energetsku i vrlo nisku hranjivu vrijednost te ih se popularno naziva i namirnicama koje obiluju „praznim kalorijama“.

Nisu nam potrebni, ali želimo ih

Nutricionistički i zdravstveno gledano nije preporučljivo konzumirati ovakvu vrstu hrane jer dobro uravnoteženom i raznolikom prehranom, koja ne uključuje slatkiše i grickalice, možemo dobiti sve potrebne nutrijente. Prirodna potreba organizma za slatkišima i grickalicama ne postoji, pa se postavlja pitanje zašto nam se onda ovakva hrana toliko sviđa? Odgovor leži u psihološkim i biološkim karakteristikama pojedine osobe i njezina organizma.

Ljudi se rađaju s posebnim afinitetom prema slatkim i slanim okusima. Priroda se pobrinula da imamo sposobnost brzog prepoznavanja hrane koja ima visoko energetsko i nutritivno bogatstvo kao što je slatka, slana i masna hrana te da prepoznamo onu hranu koja može sadržavati otrov ili biti pokvarena, a koja je najčešće gorkog i kiselog okusa.

Tijelo osjeti kad mu nešto nedostaje

Važno je spomenuti i utjecaj emocionalnog stanja na izbor hrane, a to je osjećaj žudnje za pojedinom hranom ili okusima te izgovaranje rečenica poput „Baš mi se jede nešto slatko!“ ili „Mogli bismo nešto grickati“. Još jedan od razloga zbog kojeg ponekad osjećamo potrebu za određenom vrstom hrane je i nedostatak pojedinih nutrijenata u organizmu. Vitamini i minerali imaju važnu ulogu u održanju živčanog sustava zbog čega neuroemotivna neravnoteža, koja podrazumijeva neuobičajeno funkcioniranje živčanog sustava i promjene u ponašanju, vrlo često može biti posljedica njihova nedostatka ili neuravnoteženosti. To ujedno potvrđuje koliko je prehrana povezana s našim osjećajima i psihološkim stanjima.

Hrana svih okusa, boja i tekstura danas je široko dostupna i jeftina, a naša iskonska naklonost prema slatkom i slanom, u kombinaciji s užurbanim životnim stilom, dovela je do neuravnoteženog unosa hrane te stvaranja loših prehrambenih navika. Prekomjerno uživanje u slatkom i slanom dovodi do razvoja mnogih bolesti, koje značajno smanjuju kvalitetu života, kao što su pretilost, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i mnoge druge.

Djevojčice jedu više slatkiša nego dječaci

Da je djecu od najranije dobi potrebno educirati o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane pokazuju i rezultati istraživanja provedenog na više od 5.000 učenika sedmih razreda iz 111 hrvatskih škola, u sklopu projekta Vrtim Zdravi Film, kojim tvrtka Nestlé nastoji doprinijeti odgoju zdravijih generacija. U proteklih šest sezona su istraživanja pokazala kako djevojčice svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a zabrinjavajuć je podatak za prošlu sezonu koji je pokazao da čak 40,78 posto sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno.

U Hrvatskoj se u odnosu na EU jede trećina slatkiša i grickalica

Globalna zabrinutost za zdravlje ljudi, osobito mladih, rezultirala je velikim brojem nutricionističkih istraživanja kojima se utvrdila količina te razlozi konzumacije slatkiša i grickalica. Zanimljivo je da u odnosu na Sjevernu Ameriku, Europa proizvodi 2,5 puta više slatkiša te približno jednako slanih grickalica, što upućuje na to da je snacking postao jako popularan u svim europskim zemljama. Među najvećim sladokuscima u Europi ističu se Nijemci s unosom slatkiša u količini od 13 kg po stanovniku. Slijede ih Irci s 11,9 kg te Švicarci s oko 11,5 kg po stanovniku. Ekstrapolacijom podataka Američke poljoprivredne agencije (USDA’S Global Agriculture Information Network – GAIN) o unosu šećera po stanovniku u Europskoj Uniji, može se reći kako Hrvati konzumiraju trećinu manje slatkiša i grickalica u odnosu na ostale stanovnike Unije, odnosno u EU se jede triput više. To je još uvijek prevelika brojka jer takva hrana predstavlja osnovni izvor šećera i soli u prehrani modernog čovjeka. Iznenađuje podatak da je najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša glad odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok te u užurbanom životnom stilu postaju dijelom svakodnevice i načinom prehrane. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života.

7 savjeta kako pametno odabrati grickalice i utažiti želju za slatkim i slanim

Grickanje i uživanje u slatkom ne mora biti u potpunosti nezdravo, već samo treba biti mudar i pametno odabrati grickalice. U nastavku nekoliko savjeta i trikova kako „pametnije“ odabrati slatke i slane grickalice te tako smanjiti unos šećera i soli.
1. Žitno – voćne energetske pločice odličan su izbor kao slatki snack na poslu ili u školi.
2. Sušeno pa čak i kandirano voće bolji je izbor od gumenih i/ili tvrdih bombona.
3. Umjesto „obične“ čokolade treba birati tamnu čokoladu ili onu sa sušenim i orašastim voćem
4. Čokoladni fondue od tamne čokolade s voćem je odličan začin svake zabave, ali treba pripaziti na količinu čokolade koja se konzumira.
5. „Lizalice“ od voća i čokolade mogu poslužiti kao snack za posao ili školu. Lizalice je vrlo jednostavno pripremiti – pola banane nabode se na štapić i umoči u otopljenu tamnu čokoladu, postavi na masni papir i stavi u hladnjak dok se čokolada ne stisne.
6. Tko volite hrskavo, čips od jabuke je odličan izbor kod želje za grickanjem. U trgovinama zdrave hrane postoje i čipsevi od kelja i mrkve odnosno slane varijante „pametnog“ hrskavog snacka.
7. Posoljeni prženi bademi starinska su inačica današnjih slanih grickalica, a odličan izbor je i kikiriki u ljusci.

19.12.2017. (23:54)

5-godišnjak nazvao policiju jer da Grinch pokušava ukrasti Božić

19.12.2017. (23:51)

Najbolja filmska škola na svijetu dostupna je na YouTubeu

19.12.2017. (23:46)

Svih 29 Steven Spielbergovih filmova, poredanih od najlošijeg do najboljeg

19.12.2017. (23:25)

Strujni sudar

Što se treba dogoditi da električni auti zamijene aute na gorivo?

Električni auti postaju sve isplativiji i praktičniji, no i dalje su bitno skuplji od automobila s motorom na unutrašnje izgaranje. New York Times izdvaja temeljne promjene koje se moraju dogoditi da bi električni auti zauzeli mjesto koje danas imaju “obični” auti:
Cijena pogona električnog auta mora pasti – sad je 16.000 dolara, a običnog auta 6.000
Nužna je stalna i povoljna opskrba materijalima za proizvodnju baterija – kobalta, litija, grafita
Potrebno je više punionica i moraju brže puniti
Vozači se moraju riješiti svoje vezanosti na zvuk, miris i osjećaj auta na gorivo
Auto-industrija se mora promijeniti – električni auti imaju 25% manje dijelova i neke će tvrtke morati pronaći nove stvari koje će proizvoditi, dok će neki radnici morati naučiti nove vještine jer njihova znanja neće biti potrebna

19.12.2017. (23:20)

Tiskanje upozorenja o štetnosti pušenja rezultira trostruko manjim izgledima za početak pušenja među tinejdžerima

19.12.2017. (23:00)

Ima nas - a ima i novaca

Portal Lupiga crowdfunding kampanjom skuplja novce da bi pisali iduće godine

Neprofitni sajt Lupiga.com u samo nekoliko sati crowdfunding kampanje prikupio je više od četvrtine ciljanog iznosa potrebnog da bi se iduće godine mogli financirati. Kampanju Ima nas! do utorka iza 22 sata podržalo je više od 100 ljudi koji su donirali 5.800 dolara, dok je cilj prikupiti 20.000 dolara u idućih mjesec dana. Cilj im je objaviti jednu ozbiljnu temu svaki dan iduće godine, sav prikupljeni novac ići će suradnicima, a ovih 20 tisuća je polovica – drugu polovicu dat će sajt. Monitor.hr

19.12.2017. (22:47)

Portal Lupiga crowdfunding kampanjom skuplja novce za redakciju – u nekoliko sati skupili četvrtinu

Neprofitni sajt Lupiga.com u samo nekoliko sati crowdfunding kampanje prikupio je više od četvrtine ciljanog iznosa potrebnog da bi se iduće godine mogli financirati. Kampanju Ima nas do utorka iza 22 sata podržalo je više od 100 ljudi koji su donirali 5.800 dolara, dok je cilj prikupiti 20.000 dolara u idućih mjesec dana. Najpopularniji su perkovi do 50 američkih dolara. Ovdje kampanja.

„Pet do dvanaest je prošlo, za sve medije, naročito za neprofitne”, otvorila je Sanja Despot, članica izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva (HND), konferenciju za novinare povodom otvaranja crowdfunding kampanje neprofitnog portala Lupiga.Com. Pod sloganom “Ima nas” redakcija se nada skupiti dovoljan broj ljudi koji bi podržali novinarstvo koje proizvode novinari – bez gazde, oglašivača ili političkih ucjena i pritisaka. Cilj je 19.999 američkih dolara, polovica iznosa potrebnog da bi Lupiga.Com i u 2018. godini svaki dan objavila po jedan ozbiljan tekst.

16 im je godina već

„Lupiga se diverzantski na medijsku scenu ubacila prije više od 16 godina, prije bilo kakvih institucionalnih potpora“, naglasila je Sanja Despot.

„Nakon što je Zlatko Hasanbegović ukinuo potpore za neprofitne, a ministrica Nina Obuljen Koržinek utabala takav put, u iščekivanu Medijske strategije u kojoj ne znamo koliko će za neprofitne medije uopće biti mjesta, budućnost tek stasalog trećeg medijskog sektora bez podrške javnosti vrlo je upitna“, rekla je ispred HND-a Despot.

„Već tri godine Ministarstvo kulture oteže s raspisivanjem natječaja za medije zajednice i sad nam nema druge nego vidjeti kako dišu naši čitatelji. Jesu li spremni podržati novinarstvo kakvim se na Lupigi bavimo. Jer teme koje otvaramo, o kojima pišemo, o njima možemo pisati samo ako nemamo gazdu, odnosno ako smo gazde sami. Zato donirajte Lupigu, zajedno ćemo biti glasniji“, apelirao je glavni urednik Ivor Fuka na konferenciji gdje su poslije njega govorile novinarke ovog portala, Ana Benačić i Nataša Škaričić.

Novinarstvo nije besplatno

„Portali, o čemu znam jer za portale pišem već duže od desetljeća, portali su stvorili zabludu kako je novinarstvo besplatno. Novinarstvo nije besplatno ako želite da iza teksta stoji ozbiljan rad, a ne algoritam koji traži da budete brzi i štancate stalno nove tekstove koji onda zagušuju javni prostor i stvaraju anksioznost. Tri godine koliko je Lupiga bila javno financirana, imala sam najboljeg gazdu u svojoj karijeri. Mogla sam stati pred svaki izvor, političara ili moćnika i reći da iza mene stoje porezni obveznici kojima su dužni dati informaciju“, rekla je Ana Benačić vjerujući kako će Lupigu podržati puno ljudi koji imaju malo para jer takvima je ova redakcija uvijek bila najbliža.

„Za Lupigu sam počela pisati kad sam se rastala od plaće u novinarstvu“, rekla je Nataša Škaričić, novinarka koja je nakon napuštanja tada još Europapress holdinga objasnivši kako je tada imala dvije ponude za suradnju, jednu od velikog komercijalnog medija i drugu od Lupige. Kaže kako je ponudu velikog medija odmah odbila i prihvatila suradnju s Lupigom koji joj daje potreban prostor.

Tko bi objavio 15 kartica teksta o cijepljenju?!

„Pisala sam analize, komentare, tekstove za kakve u komercijalnim medijima više nema prostora – tko bi objavio 15 kartica analize o cijepljenju?! I to je bilo čitano, što je mene iznenadilo jer u tiskanim medijima nemaš pojma o tome koliko se neki tekst čita, da ljude zanimaju suhoparne analize o zdravstvu. Zato bi bilo dobro da se svatko odazove ovom pozivu jer mediji kao što je Lupiga nam trebaju svima“, zaključila je Škaričić, a uključio se Ladislav Tomičić, predsjednik udruge nakladnika Lupige.

„Mi ne želimo graditi medij, jer ga već imamo. Mi želimo graditi novu medijsku scenu, ne da bismo poništili staru nego da bismo je učinili boljom. Mi ne tražimo ništa nego da pošteno i slobodno radimo svoj posao, i ne treba nam ništa besplatno“, kazao je Tomičić, dok je Ivor Fuka zahvalio brojnim prijateljima koji su pomogli kreirati kampanju. Posebno Darku Rundeku koji im je ustupio svoju glazbu na korištenje, Edi Maajki kao naratoru i Tomislavu Brdjanoviću iz BionTV-a na videu Indiegogo kampanje.

„Ne očekujem nikakve uplate ministrice, ali očekujem da se počne baviti svojim poslom“, odriješit je bio glavni urednik Lupige na novinarsko pitanje očekuje li Lupiga da će donirati i političari ili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

„Zapravo, od sve političke podrške najdraže bi nam bilo da nas Ivan Pernar podijeli na svom zidu na društvenim mrežama“, poentirala je Ana Benačić.

Svaki dan – jedan ozbiljan tekst

Želimo vam svakog dana iduće godine predstaviti barem jednu ozbiljnu temu – ozbiljnim tekstom, fotografijom i videom, koji neće sramotiti profesiju. Po jedan dobar tekst svih 365 dana. Novac koji pokušavamo skupiti, naravno, nije dovoljan da pokrije realnu, poštenu, cijenu svih tih tekstova, stoga će Lupiga osigurati ostatak, po principu – pola mi, a pola vi. Sav prikupljen novac namijenit ćemo isključivo našim suradnicama i suradnicima, kao naknadu za njihov rad. Cilj je da Lupiga ostane neovisna redakcija, koju nitko ne može spriječiti da govori o temama o kojima se u našem društvu izbjegava govoriti – o političkim moćnicima i ljudima koji vjeruju da novcem mogu platiti i javnu šutnju. Danas je jasno da slobodan može biti samo onaj medij čiji su jedini vlasnici njegovi čitatelji i novinari. Medij bez gazde, kažu s Lupige.

19.12.2017. (22:08)

Dobri aplikanac

GoodSam: Aplikacija koja spašava živote

GoodSam je odlična aplikacija koja ljude koji je imaju instaliranu obaviještava ako je netko u njihovoj blizini doživio zastoj srca. Dakle, kad hitna pomoć zaprimi poziv da je nekome stalo srce – simptomi su prestanak disanja i rada srca – obavijest o ovome se šalje obučenim ljudima u blizini nastradale osobe s instaliranim GoomSamom na mobitelu. Pod “obučeni” se misli na liječnike, bolničarke, policajce itd., a locira ih se pomoću GPS-a. Taj tada juri napraviti masažu srca i umjetno disanja unutar tih kritičnih prvih 3-4 minute od zastoja, prije nego hitna pomoć dođe jer je upravo brzina ključna – većina ljudi kojima srce stane umru jer im nitko nije stigao pomoći na vrijeme. BBC

19.12.2017. (21:49)

Živjele životinje! A i biljke...

Azija: Pronađeno 115 novih vrsta životinja i biljaka

Točno 115 novih vrsta životinja i biljaka pronađeno je u ekološki raznolikoj regiji Mekong koja se pruža od Tibeta do Vijetnama. Među otkrivenima je šarena žaba Odorrana Mutschmanni, krtica Euroscaptor orlovi, šišmiš Rhinolophus monticolus kojeg su znanstvenici pronašli na tržnici u Tajlandu – sve skupa otkriveno je 11 vodozemaca, 2 ribe, 11 reptila, 3 sisavca i 88 biljaka. Regija Mekong očito je bogata nepoznatim vrstama – u posljednjih 20 godina ondje je otkriveno 2.500 novih vrsta životinja i biljaka. Phys.org

19.12.2017. (21:34)

Zemlja dužnih

U Hrvatskoj lani bilo 2.900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao dobit

U Hrvatskoj je krajem 2016. bilo oko 2,900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao operativnu dobit, pri čemu je iznos tog duga prelazio ekvivalent od 25% GDP-a, dok je recimo u Poljskoj taj udio oko 2.7% ili 3.6% u Slovačkoj, otkriva Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju u intervju za Novac za sve. Kaže ona još da je krajem 2016. u Hrvatskoj udio nenaplativih kredita, tzv. NPL-ova, iznosio oko 13.8%, dok je u EU oko 5.1%, a u središnjoj i jugoistočnoj Europi oko 6.2%.

19.12.2017. (20:50)

Dupli kraj

Najbolje vrijeme za traženje novog posla – prosinac

Podaci najvećih svjetskih tražilica poslova pokazuju da se traženje posla značajno povećava jednom kad dođe siječanj. Najpopularniji dan za traženje novog posla na stranici Monster bio je ponedjeljak 4. siječnja. Usprkos tome najbolje vrijeme za prijavu je sredina prosinca. U industrijama koje nude bonuse na kraju godine, radna mjesta često su dostupna u prosincu, kada zaposlenici primaju bonuse i podnesu ostavku. BBC

19.12.2017. (19:21)

Odvojite pola sata i pregledajte 100 najgledanijih snimki 2017.

19.12.2017. (18:44)

Nema ljudi u četrdesetima

U ratu u BiH najviše je ginula generacija rođena od 1968. do 1977.

Prema podacima Knjige smrti BiH, u ratu je ondje poginulo 96.895 ljudi, a najviše su ginuli oni koji su tad imali između 20 i 24 godine – poginulo ih je skoro 13.000. Institut za nestale BiH navodi da najveći broj nestalih predstavljaju 20-godišnjaci, njih 580, a i najveći broj ubijenih je u trenutku smrti imao 20 godina. BiH je ostala bez jedne četvrtine osoba rođenih između 1968. i 1977. godine. Usporedujući podatke popisa stanovništva 1991. i 2013. u BiH živi približno 114.000 manje pripadnika te generacije nego što ih je rođeno. Detektor.ba

19.12.2017. (18:21)

Ćukundeda je bio malo mršav...

Najstariji dokaz života na Zemlji – fosil star 3,5 milijardi godina

Mikrobi pronađeni još 1982. godine u zapadnoj Australiji najstariji su poznati dokaz života na Zemlji – ovi mikrofosili, manji od vlati kose, imaju određeni ugljični potpis što bi značilo da su organskog porijekla, utvrdili su znanstvenici koji su ih novom metodom proučili na molekularnoj razini. Procjenjuje se da su ovi mikrobi stari oko 3,5 milijardi godina, no raznolikosti mikroba u skupini sugerira da je život na Zemlji počeo još i ranije. Live Science

19.12.2017. (18:13)

Obitelj stradale afganistanske djevojčice podigla tužbu protiv hrvatskog MUP-a – Medina je poginula pije mjesec dana na granici Hrvatske i Srbije kad ju je pogazio vlak, hrvatska policija majku sa šestoro djece zatekla je na hrvatskom teritoriju kada su zatražili azil, ali su policajci odbili postupiti po pozitivnim propisima nacionalnih zakona i direktivama EU-a te su obitelj po noći uputili da se smjerom pruge vrate na teritorij Srbije

19.12.2017. (17:59)

Mamino pametno!

Znanstvenici potvrdili: Djeca nasljeđuju inteligenciju od majke!

Stručnjaci već dugo znaju da inteligenciju “nosi” kromosom X, a žene imaju dva, dok muškarci samo jedan, što znači da je veća vjerojatnost da će dijete inteligenciju dobiti od majke. Znanstvenici iz Glasgowa intervjuirali su gotovo 13,000 ljudi od 14 do 22 godine jednom godišnje od 1994. do danas, pa zaključili da se prema majci može znati koliko će dijete biti inteligentno. Ipak znanstvenici ne isključuju i utjecaj okoline, pa odgoj i odnos s roditeljima isto utječe na dječju inteligenciju. Ordinacija

19.12.2017. (17:51)

Djeca nisu igračke

Periscope – socijalna mreža ima problem s golotinjom maloljetnika

Predatori raznih dobi koriste Twitterovu aplikacija za live-streamanje videa Periscope kako bi maloljetnike nagovorili na razodijevanje ili ponašanje seksualne prirode. U većini slučajeva žrtve ovoga su djevojčice, a, iako je Twitter postavio stroga pravila, ovakva vrsta zlostavljanja i iskorištavanja nije iskorijenjena. Periscope je pokrenut 2015. i omogućuje prijenose koje drugi korisnici mogu uživo gledati te slati komentare, a moguć je privatni stream, samo za ljude koji slijede jedni druge. Periscope je zapravo vrlo dobar servis jer omogućuje ljudima da pokažu drugima što rade, no sad je pitanje kako će zaustaviti nedopustivo ponašanje. Slate

19.12.2017. (16:48)

Daleko od ravnopravnosti

Poslove s djecom i kućanstvom u 83% slučajeva rade – žene

Sve poslove brige o djeci u 58 posto slučajeva rade žene, a kad se radi o rutinskim kućanskim poslovima, taj se postotak penje na čak 83 posto, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na završnoj konferenciji EU projekta “Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života”. Podaci su rezultat istraživanja provedenog na uzorku od 600 zaposlenih žena, u dobi od 18 do 65 godina, koje su najmanje godinu dana živjele s partnerom. N1

19.12.2017. (16:37)

Obiteljski biznis

Milijunski posao – sretna obitelj na YouTubeu

YouTube familije koje objavljuju svoje obiteljske video-snimke na YouTubeu ogroman su biznis – samo nekoliko najvećih kanala ima 41 milijun pretplatnika i zarađuju milijune dolara. Snimke koje objavljuju su obične – komične snimke svakodnevnih aktivnosti, od kupovine novih stvari, štoseva među braćom i sestrama do dolaska u kuću novih članova obitelji. Slate se pita što to zapravo znači kad je roditelj ujedno i djetetov poslodavac, što ne završi uvijek dobro – roditelji iza kanala DaddyofFive prevarili su djecu te su im lagali kako bi ih snimili i zaradili na njihovoj uzrujanosti, nakon čega su izgubili starateljstvo nad djecom te su optuženi za zanemarivanje djece.

19.12.2017. (16:33)

Optimizam buja

Ekonomisti: 2018. BDP će rasti 2,8 posto

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB). Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad 3 posto. Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada – njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto. Poslovni

19.12.2017. (16:11)

Vrhunski razlog

Zagreb je naš!: Uzeti novac Dinamu i dati ga rekreativnom sportu

Svih 28 milijuna kuna namijenjenih vrhunskom sportu u Zagrebu treba preusmjeriti u rekreativni sport, predlaže blok lijevih stranaka u Zagrebačkoj skupštini povodom prijedloga proračuna Grada Zagreba za 2018. Traže još da se sredstva za izgradnju i adaptaciju vrtića povećaju za 10 milijuna kuna, a osnovnih škola za 40 milijuna i da se tih 50 milijuna kuna oduzme privatnom koncesionaru Zagrebačke otpadne vode. Inače, ocjenjuju da je proračun nerazvojan jer ne predviđa izgradnju novih bitnih objekata osim rotora i sljemenske žičare, a ni da se ta dva projekta vjerojatno neće realizirati. Monitor.hr

19.12.2017. (15:34)

Zagreb je naš!: Uzeti novac Dinamu i dati ga rekreativnom sportu

Klub zastupnika Lijevog bloka ocijenio je da je prijedlog zagrebačkog gradskog proračuna za 2018. godinu nerazvojan jer ne predviđa izgradnju novih bitnih objekata osim rotora i sljemenske žičare, a ni ta dva projekta vjerojatno se neće realizirati. Proračun je nedovoljno transparentan i nedovoljno participativan budući da se građani nisu mogli uključiti u određivanje barem nekih gradskih prioriteta po uzoru na sve više hrvatskih gradova.

Klub je predstavio i 10 amandmana na prijedlog proračuna za 2018. godinu kojima želi pokazati kako proračun može biti bolji na način da se više proračunskog novca ulaže u zdravstvo, obrazovanje, sport, kulturu i rad mjesne samouprave, a da se novac uzima iz netransparentnih stavki i privatnih poduzeća koja ostvaruju profit na temelju štetnih ugovora za Grad.

“Ovakav proračun je za nas neprihvatljiv i glasat ćemo protiv proračuna, pa i po cijenu da to u konačnici dovede do novih izbora. Vjerujemo da će nam većina amandmana biti odbijena, a čak i ako neki budu usvojeni, glasat ćemo protiv proračuna jer se i ove godine pokazalo da gradonačelnik usvojene amandmane ne realizira”, izjavio je Tomislav Tomašević iz Zagreb je NAŠ!.

Tomašević je predstavio amandmane Kluba vezane uz sport i obrazovanje. “Kako smo govorili i u predizbornoj kampanji, amandmanom za sport tražimo da se sav novac namijenjen vrhunskom sportu preusmjeri u rekreativni sport. Ne želimo dati više ni jednu kunu Dinamu koji krši Zakon o sportu jer ne objavljuje detaljne financijske izvještaje i Zakon o udrugama jer nema demokratsko upravljanje. Taj novac potrebniji je rekreativnom sportu nego tajkunima koji onda javni novac pretvaraju u skupocjene automobile”, izjavio je Tomašević.

Osim sporta, Klub amandmanima traži povećanje sredstava za gradnju vrtića i škola. “Potpuno smo frustrirani time da je i ove godine samo 7 milijuna kuna predviđeno za gradnju novih i adaptaciju starih vrtića. Tražimo da se sredstva za izgradnju i adaptaciju vrtića povećaju za 10 milijuna kuna, a osnovnih škola za 40 milijuna. Predlažemo da se tih 50 milijuna kuna oduzme od plaćanja naknade privatnom koncesionaru Zagrebačke otpadne vode d.o.o., na što godišnje trošimo oko 120 milijuna kuna. Državna revizija pokazala je da je Grad Zagreb potpisao vrlo štetan ugovor s ovim privatnim koncesionarom, mi tražimo reviziju tog ugovora i tražimo da se već sad smanji dio novca koji na to trošimo”, izjavio je Tomašević.

Mate Kapović iz Radničke fronte ustvrdio je kako su proračunske stavke nedovoljno transparentne te nije jasno na što će se novac zapravo trošiti. Kao primjer naveo je stavku “kapitalna ulaganja za prometnu i komunalnu infrastrukturu” prošlogodišnjeg proračuna na kojoj se zapravo tek prilikom izvještaja o izvršenju proračuna za 2016. godinu vidjelo da je 7 od 8 kapitalnih ulaganja otišlo na popravak crkava, što u osnovi nema puno veze s komunalnom i prometnom infrastrukturom.

Predstavio je i amandman kojim Klub traži da se novac namijenjen subvenciji privatnih osnovnih i srednjih škola preusmjeri za javne škole: “Potpuno je neprimjereno da Grad subvencionira privatne osnovne i srednje škole koje rade za profit, dok javne škole, koje pohađa većina stanovništva, nemaju ni osnovne uvjete za rad: nedostaje kompjutera, projektora, pa čak i WC papira”.

Rada Borić iz Nove ljevice predstavila je amandman kojim Klub traži da se osiguraju sredstva za redovito i javno objavljivanje informacija o radu tijela mjesne samouprave, i to preraspodjelom novca predviđenog za Gradski ured za mjesnu samoupravu.

“Tražimo da Grad Zagreb osigura transparentno izvještavanje o radu mjesne samouprave jer mjesni odbori i vijeća gradskih četvrti ne objavljuju svoje dnevne redove, akte, javne nabave i sve drugo što od njih zahtijeva Zakon o pravu na pristup informacijama”, izjavila je Borić te dodala kako je i Povjerenica za informiranje, nakon upita vijećnika Nove ljevice, prije nekoliko dana upozorila Grad Zagreb da se mjesni odbori ne pridržavaju ZPPI-ja.

Ustvrdila je i da su proračunska sredstva za kulturu povećana samo za hladni pogon, ali su de facto smanjena za produkciju i realizaciju programa, kako onih za javne ustanove tako i onih za nezavisnu produkciju. “Sredstva za nezavisnu produkciju smanjena su gotovo za 4 milijuna kuna u odnosu na proračun iz 2017., a čak 8.5 milijuna u odnosu na proračun iz 2014., čime je pogođen velik broj nezavisnih kulturnih stvaratelja. Grad Zagreb nikad neće biti Europska prijestolnica kulture ako svake godine bude smanjivao sredstva za kulturu”, izjavila je Borić.

Svibor Jančić iz stranke Za grad predstavio je amandmane kojima se traži povećanje sredstava za mjesnu samoupravu i javno zdravstvo. “Sredstva za mjesnu samoupravu, a pogotovo za komunalne aktivnosti gradskih četvrti, značajno su smanjena. Smatramo da je ovu stavku potrebno povećati jer se upravo kroz mjesnu samoupravu ostvaruje participacija građana u razdjeljivanju proračunskih sredstava budući da građani mogu predlagati vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora na koje projekte bi trebalo trošiti novac”, izjavio je Jančić te dodao kako bi se povećanje moglo pokriti iz netransparentne stavke “nerazvrstane ceste”.

Zatražio je i da se novac iz netransparentnih stavki predviđenih za rad Ureda gradonačelnika preusmjeri u javnozdravstvene programe, čime bi se ostvario mjerljiv doprinos podizanju kvalitete života u Zagrebu.

19.12.2017. (15:23)

Slijepe točke

Pet fenomena na Zemlji gdje gravitacija ne postoji

Ako ćete ikad posjetiti Hoover branu u SAD-u, svakako iskušajte sljedeći eksperiment – uzmite bočicu vode te je pokušajte proliti iznad brane. Vidjet ćete kako će voda “odbiti poslušnost” te će umjesto dolje, ići prema gore. To se događa zbog snažnog efekta podizanja iznad brane na koji utječe vjetar, piše Bright Side. Jedan je to od prirodnih fenomena gdje gravitacija ne postoji. Buka

19.12.2017. (14:51)

Donja polica

Eurostat: Hrvatska, uz Bugarsku, ima najsiromašnije stanovnike

Hrvatska se, u društvu Bugarske, 2016. godine nalazila na samom dnu EU kad je riječ o materijalnom blagostanju kućanstava, odnosno o stvarnoj pojedinačnoj potrošnji po glavi stanovnika izraženoj u standardima kupovne moći. Stvarna pojedinačna potrošnja varirala je od 53% prosjeka EU u Bugarskoj do 132% u Luksemburgu, pokazuje izvještaj Eurostata. Hrvatska je s 59% prosjeka EU samo za nijansu bolja od Bugarske. Faktograf

19.12.2017. (14:48)

13 tajnih trgovina i barova

19.12.2017. (13:22)

Skromni Božić

61% Hrvata planira kupnju božićnih poklona, ali skromnih

39% hrvatskih građana neće kupovati božićne poklone jer nemaju posao ni primanja, dok njih 61% planira kupovati poklone za Božić, pokazuje anketa. Neke velike novce neće se trošiti – 24% ispitanika planira izdvojiti do 1000 kuna, do 500 kuna 20%, a do 200 kuna za poklone će izdvojiti 17% ispitanika. Monitor.hr

19.12.2017. (13:07)

Bivši član

Jakovina napustio SDP i prozvao vodstvo za izborni debakl

Tihomir Jakovina, bivši ministar poljoprivrede i predsjednik slavonskobrodskog SDP-a, odlučio je napustiti stranku. U ogorčenom pismu koje je uputio stranačkom vodstvu navodi da su rezultati na lokalnim izborima pod vodstvom Davora Bernardića bili katastrofalni. Navodi i kako u stranci “dominiraju gruba podmetanja i spletkarenja, koja su nastavak stvaranja nezdrave i negativne atmosfere u stranci”. HRT

19.12.2017. (12:20)

Leb bez motike

Balašević pjeva o režimu u pjesmi ‘Dno dna’

“Dno dna / kliče se nebulozama / dno dna / u inat dijagnozama / i isti krezubi statisti mlate barjakom / dno dna / i što je više štrajkova / dno dna pazari više lajkova”, pjeva Đorđe Balašević u svojoj novoj politički angažiranoj pjesmi Dno dna, i onda na kraju auto-ironično kaže “ustvari, napiši ti nešto ono tvoje – mesec, ljubav, rezance s makom”. Pjesma je prije nekoliko dana objavljena na YouTubeu. Lupiga

19.12.2017. (11:50)

Show the money

Suci će morati predati imovinske kartice

Najkasnije do 1. rujna iduće godine svi suci u Hrvatskoj i svi državni odvjetnici morat će na uvid javnosti dostaviti izvješće o svojoj imovini. To je naišlo na veliki otpor, iako je cilj otkrivanje sukoba interesa. Suci inače imaju plaće od 9900 pa do preko 15 tisuća kuna mjesečno. Slobodna

19.12.2017. (11:20)

Teorija velikog praska

Zabranjivanjem pirotehnike kod djece se postiže kontraefekt

Djeci ne treba u potpunosti zabraniti doticaj s pirotehnikom jer im time ona postaje još privlačnijom, tvrde njemački stručnjaci. Umjesto toga, djeci se treba omogućiti pristup pirotehničkim sredstvima uz nadzor roditelja. Pod njihovim budnim okom i na nezapaljivoj površini mogu ih koristiti čak i najmlađi uzrasti. Novi list

19.12.2017. (11:10)

61% ispitanika planira kupnju božićnih poklona, ali skromnih

Većina ispitanika (39%) ne planira potrošiti novac na kupnju božićnih poklona. Kao razlog navode to što nemaju posao i primanja.

„Sve će biti homemade pokloni“, kaže jedan ispitanik, a drugi dodaje: „Imamo ove godine dogovor u obitelji da si ništa ne poklanjamo.“

Za blagdanske poklone 24% ispitanika planira izdvojiti do 1000 kuna a, kako neki od njih kažu, vjerojatno i više ‘s obzirom na veliku obitelj’. Tako jedan ispitanik ističe kako će za poklone ove godine izdvojiti čak 4600 kuna.

„Obitelj je velika, kad svima nešto kupim, ode i više od 1000 kuna“, kaže jedan ispitanik, dok drugi dodaje da planira izdvojiti više od spomenutog iznosa ‘ako uračuna i poklon za sebe’.

Do 500 kuna na poklone planira potrošiti 20% ispitanika, uglavnom na darove za djecu i najbliže članove obitelji.

„Rijetke su prigode kada kupujemo poklone, nije bitno što, bitno je da je od srca i da barem sitnicom usrećimo svoje najmilije“, komentar je jednog ispitanika, dok jedna ispitanica ističe kako je već ‘kupila sve poklone u iznosu do 500 kuna’.

Do 200 kuna za poklone će izdvojiti 17% ispitanika koji su, kako ističu, u mirovini, nezaposleni ili primaju minimalnu plaću.

„Nemam nego toliko, a volim nekome uljepšati dan“, kaže jedan ispitanik, a drugi zaključuje: „Smatram da je to sasvim dovoljno za kupit neki pristojan poklon najdražima.“

19.12.2017. (10:50)

Uvjet za ulazak

Palau, prva zemlja koja turiste traži da potpišu ekološku zakletvu

Palau, 13. najmanja zemlja na svijetu, ima svega 20 tisuća stanovnika, a godišnje ih posjeti i više od 160 tisuća turista. Lokalna vlast odlučila je stoga uvesti očuvanje okoliša u svoju zakonsku regulativu. Svaki putnik koji dođe na Palau u svoju putovnicu dobiva štambilj zakletvu koju mora potpisati prije ulaska u zemlju, a koja ga obvezuje ne uništavati prirodu. Pun kufer, Guardian

19.12.2017. (10:20)

Pomoć s poklonima

Jergović: U što se utjelovi Isus Krist – u knjigu ili u germknedlu?

“Oni koji su u ovo predblagdansko doba – dok pokraj nas idu kolone bezbožnika što će za koji čas proždrijeti Nerođenog u obliku kobasice i germknedle – skloni vjerovati meni, evo nekoliko preporuka za darivanje bližnjih. Nonfikcionaloni roman Javiera Cercasa ‘Prevarant’ sveprožimajuća je knjiga o katalonsko-španjolskoj tranzicijskoj i povijesnoj traumi. Manu Larcenet: ‘Brodeckov izvještaj’ raskošni je strip album, priča o mržnji i strepnji, o isusovskoj samoći i neprihvaćenosti. Mirko Kovač, Izabrana djela u dvanaest knjiga”, piše Miljenko Jergović na blogu.

19.12.2017. (09:55)

Na burzi

Bez posla gotovo 190 tisuća ljudi

Prema posljednjim podacima HZZ-a, krajem studenog na Zavodu je bilo registrirano 188.056 nezaposlenih osoba. U odnosu na listopad broj nezaposlenih povećan je za 4,2%, odnosno 7.652 osoba čime je nastavljen trend rasta broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini koji, uz iznimku u rujnu, traje od srpnja ove godine. Poslovni puls

19.12.2017. (09:32)

Jer oni to zaslužuju

10 tisuća zaposlenih u državnoj upravi dobiva nove mobitele za 65 milijuna kuna

Središnji državni ured za javnu nabavu objavio je poziv za nadmetanje za pružanje telekomunikacijskih usluga procijenjene vrijednosti nešto više od 65 milijuna kuna. Predmeti nabave je više od 10 tisuća mobitela i modemi, a korisnici koji će dobiti nove uređaje podijeljeni su u tri skupine. U prvu skupinu koja će dobiti najskuplje mobitele spadaju ministarstva, vlada, ured predsjednice, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Index

19.12.2017. (09:08)

Strancima bolje

Adris – hrvatska kompanija s prosječnom neto plaćom od 35 tisuća kuna

Poduzetnici obveznici poreza na dobit, ne računajući financijski sektor, iz godine u godinu bilježe porast prosječne plaće, a lani su one povećane 2,9% realno. Većinom se tu radi o tvrtkama u stranom vlasništvu, a među domaćim na 7. mjestu liste je Adris grupa s prosječnom plaćom od 34.855 kuna. Najveću prosječnu plaću od nepunih 50.000 kuna imalo je 50-ak zaposlenika Microsofta Hrvatske. Prosječna neto plaća kod 114.483 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskog sektora, lani je iznosila 5140 kuna, što je najveći iznos u promatranom razdoblju od 16 godina. Poslovni