Hrvatska nije niti jedina zemlja svijeta koju potresaju skandali s plagijatima. Prošle subote prisegu je položio novi predsjednik Gane Nana Akufo-Addo, a njegov je inauguralni govor sadržavao govore američkih predsjednika Billa Clintona i Georgea Busha mlađeg. Govor svoje prethodnice Michelle Obame prekopirala je Melanija Trump, a i Joe Biden je imao problema s plagijatom. Novi list
Hladni val ni po čemu nije poseban: dižemo paniku na oko -10 stupnjeva, a u Sinju su u veljači 1956. izmjerena -24,2 Celzijeva stupnja
“Vredi li gledati Putnike? Možda. Film je vizuelno impresivan, glumci Jennifer Lawrence i Chris Pratt su zajedno simpatični i ležerni, ali je scenarij pun nedostataka. Utisak je da autor nema šta za reći, pa vrti kliše za klišeom, bez obzira koliko oni kontradiktorni bili međusobno”, piše Marko Stojiljković. Monitor
Ako The Passengers ima ikakav značaj, onda je to kao pokazatelj da nijedan hollywoodski glumac nije garant ne samo kvaliteta, nego i finansijskog rezultata filma. Do sada je Jennifer Lawrence bila magnet za zaradu, iako je igrala sve lošije napisane uloge u sve lošijim filmovima. Ako je Serena u kojoj joj je partner bio Bradley Cooper bila samo ekstrem, The Passengers je upozorenje za možda i najbolju glumicu svoje generacije da mora pažljivije birati uloge ako želi ponoviti svoje najveće uspehe koje je postigla sa Winter’s Bone i Silver Linings Playbook.
Inače, ova ambiciozno zamišljena i izdašno finansirana “inteligentna” SF-romansa sa filozofskim pod-tonovima je polomija na većini nivoa, ponajviše upravo na filozofskom, kako u logičkom, tako i u etičkom smislu. Istini za volju, film je vizuelno impresivan kako u običnoj, tako i u 3D varijanti, dorađen sa okom za detalje i osećajem za citat (u čemu dominiraju citati velikih dela Stanleya Kubricka, ne samo tematski bliska 2001: A Space Odyssey, nego i The Shining), a glumačka hemija uglavnom radi. Ali sa katastrofalnim scenariom, sav taj trud je uglavnom uzaludan.
Osnovni problem je u strukturi od tri čina koji kao da pripadaju različitim filmovima, pa su providnim trikovima, žanrovskim konvencijama i dramaturškim pomagalima spojeni u jedan. Prvi čin najviše podseća na “brodolomničke” filmove. Naš svemirski brodolomac je Jim (Pratt), inženjer i jedan od putnika na kolonističkom svemirskom brodu koji se probudio iz hibernacije nekih 90 godina prerano. To znači da on dolazak na odredište gotovo sigurno neće dočekati, pa je osuđen na život u samoći, gde mu jedino društvo pravi androidski šanker (Sheen) i njegove otrcane self-help fraze.
Međutim, naš Jim je grozno usamljen, pa je bacio oko na prelepu uspavanu spisateljicu znakovitog imena Aurora (Lawrence). U njemu se nešto lomi: usamljenost postaje neizdrživa, ali sme li on nekog drugog osuditi na smrt samo zato što je usamljen? Tu dolazimo do prve od dramaturških konvencija, nije preveliki spoiler reći da će je on ipak probuditi, jer takva su pravila žanra, i neće joj to reći iz istog razloga, a ona će to otkriti opet iz istog razloga. Uostalom, da li bi neko angažirao Jennifer Lawrence da leži u kapsuli i igra u flashback scenama?
Dakle, golupčići se zaljubljuju iako nisu iz istog miljea. Film ne kapitalizira dovoljno na klasnim razlikama između njih dvoje, kao ni na njihovim različitim motivima za svemirsku emigraciju, pa ceo taj momenat podseća na reciklažu Titanica. Na tom kursu je i ceo svemirski brod, nekvarljiv onoliko koliko je Titanic bio nepotopiv, a na tom kursu će biti i njihova svađa i mirenje usled katastrofe koju možda anticipiramo od samog početka, a koja je ovde samo pokušaj da se treći čin ubaci u akcioni modus i time se zamulja problematična ljubavna priča, te da se nekako progura njihovo pomirenje koje po elementarnoj logici ljudskih emocija ne bi bilo moguće nigde van Hollywooda. Uostalom, ako već niste ukačili referencu, Aurora će u jednom trenutku reći da su oni na brodu koji tone i da će, ako on gine, poginuti i ona.
Takvo poimanje ljubavi i emocijama se može smatrati romantičnim, ali je etički upitno, usuđujem se reći i mizogino. Istini za volju, ona će se u njega razočarati i ostaviti ga da pati, a ponovo će se u njega zaljubiti zbog njegove požrtvovanosti i čovekoljublja, ali je li to dovoljno da ona oprosti svom ubici? Pa makar bila napisana kao “sirota mala bogatašica”, a ne kompleksno ljudsko biće? Pa makar bila najveća mazohistička glupača? Njihov odnos je toliko uvredljiv da se pitam kako to nekome od nadležnih nije upalilo lampice ranije.
Dobro, ima ideološki zloćudnih, a uprkos tome dobrih filmova, ali ovde to nije slučaj. Nije tu stvar ni u inflaciji šablona, ni u često užasnom dijalogu koji glumce ponekad tera u histeriju i afektiranje, pa čak ni u režiji Mortena Tylduma (Headhunters, The Imitation Game) koji se trudi da ta ograničenja u scenariju premosti. Stvar je u sveopštem nedostatku bilo kakve logike i neverovatne lenjosti u pisanju. Utisak je da autor nema šta za reći, pa vrti kliše za klišeom, bez obzira koliko oni kontradiktorni bili međusobno. U tom smislu, jedno zgodno rešenje na samom kraju može razoriti ceo tok priče negde od početka i to je slika i prilika ove katastrofe od filma katastrofe.
Vredi li ga uprkos tome gledati? Možda. Rekoh, vizuelno je impresivan, ona scena sa nestankom gravitacije u bazenu je prelepa, dinamična i uzbudljiva, dok od svemirskog prostranstva zaista zastaje dah. Možda i zbog glumaca koji su zajedno simpatični i ležerni, posebno u drugom činu, ma koliko se Chris Pratt pre toga ne snalazio sam na ekranu (naprosto, nije glumac tog kalibra, bar ne još uvek), a Jennifer Lawrence posle toga afektirala i padala u histerije (nije ona kriva, tako joj je lik napisan). Možda zbog Laurencea Fishburnea u ulozi kapetana koji je možda nevoljna referenca na Event Horizon, još jedan užasni film sa svemirskom katastrofom u prvom planu. Možda kao prilično obimna lista stvari koje ne valjaju u Hollywoodu. Postupite po svojoj savesti i na svoj rizik. (4/10)
Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.
Što je najbolje jesti prije spavanja?
“U nekom mirnodopskom političko-liderskom smislu mislim da je dobrom dijelu ljudi koji su na desnom političkom spektru uzor Margaret Thatcher. Pri tome mislim na njezinu sposobnosti da jednu polubolesnu ekonomiju zahvaćenu apatijom transformira u jedno od najsnažnijih gospodarstava na svijetu”, kaže Martina Dalić u intervjuu za Večernji.
Googleov prevoditelj mnogo je napredovao od svojih početaka. Dokazuje to eksperiment uglednog profesora Juna Rekimotoa sa Sveučilišta u Tokiju koji je usporedio japanski prijevod knjige Veliki Gatsby koji je napravio Haruki Murakami s Googleovim prijevodom i zaključio da je drugi bio bolji. U budućnosti bi za to mogao biti Googleov asistent, s kojim bi ljudi mogli i komunicirati. Bug
“Premijer može biti miran. Zbog strašnog, upravo nezapamćenog sramoćenja resora obrazovanja od kojega zavisi budućnost zemlje, nitko neće izići na ulice. Nisu ni prije sedam mjeseci ljudi izišli da bi obranili reformu nego tek da bi pokazali srednji prst vlasti. Sasvim je drugo pitanje koliko dugo predsjednik Vlade može biti miran. Jer, većina ključnih razloga zbog kojih su se svojedobno mase izlile na ulice i danas je prisutna”, piše Ivica Ivanišević. Slobodna
12 znakova da se ne cijenite dovoljno
Ispruženi kažiprst – ambivalentan simbol u islamu
Američka tvrtka Mint, koja za ministarstvo financija izrađuje kovanice dolara, predstavila je novi zlatnik od 100 dolara, prvi s prikazom Afroamerikanke. To je prva u nizu kovanica od 24-karatnog zlata, koje će imati etnička obilježja. Uslijedit će likovi Azijatkinje, Hispanoamerikanke i drugih koje odražavaju etničku i kulturnu raznolikost SAD-a. Poslovni, BBC
U govoru povodom 25. godišnjice priznanja Hrvatske, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je poseban pozdrav uputila diplomatima s kojima je surađivala 1992. godine, kada je Hrvatska međunarodno priznata (video). No N1 primjećuje kako je to očito greška jer je predsjednica tada imala 23 godine. Grešku je primijetio i premijer.
Europski prvak Njemačka u drugom je kolu svjetskog rukometnog prvenstva u Francuskoj u skupini C razbila Čileance rezultatom 35:14. Tom su pobjedom upisali i druga dva boda te zahvaljujući boljoj gol-razlici zasjeli na čelo skupine ispred Hrvatske. RTL vijesti, Forum.hr
Iako još uvijek nije jasno koja je od dvije duboko podijeljene frakcije HDSSB-a stvarni slijednik te stranke, HDZ i premijer Andrej Plenković snažno su poduprli Glavaševu frakciju, a ne skupinu Šišljagića i Burića. Sasvim je jasno da su ratne sjekire zakopane i da je između HDZ-a i HDSSB-a na sceni početak jednog divnog prijateljstva”, piše Drago Hedl. Telegram
Pariz želi biti prvi izbor za kompanije koje nakon Brexita traže novo mjesto sa svoje sjedište. Posebno se to odnosi na poslovnu četvrt La Défense u kojoj je mnogo ureda za iznajmljivanje. Francuska vlada već sada pokušava privući pozornost financijskih poduzeća, olakšala im je izdavanje dozvola, smanjila porez i dala savjetnike koji govore engleski. Deutsche Welle
Sir Ken Robinson ima odličan govor o tome kako obrazovni sustav ne potiče kreativnost kod djece. Govor je nešto starijeg datuma, ali vrlo ga je dobro poslušati. ed.ted.com
Percepcija hladnog počinje kada živčani završeci šalju impulse u mozak o trenutačnom stanju kože i njenoj temperaturi. Znatno nam je hladnije prvi put kad uskočimo u more i kada koža ubrzano gubi temperaturu nego kada neko vrijeme plivamo. Prasak živčanih signala koji nastaju kao posljedica naglog pada temperature kože, ljudskom organizmu daje rano upozorenje da prijeti hladnoća koja može ohladiti čak i ključne organe. Dođe li do velikog pada unutrašnje temperature, čovjeku prijeti hipotermija ili smrt. Express
“Što je u priči o nasilju u obitelji bivšeg ministra Lalovčev grijeh? Prebijanje teško bolesne žene sigurno nije. Nije jedini u svojoj stranci, da jest već bi ga iz nje izbacili. Glavni je problem što ‘uvaženiku’ nije palo na kraj pameti da je prostorija savršeno ozvučena. Nije znao, dok je nogama i rukama nasrtao na, naglašavam jer nije nebitno, teško bolesnu suprugu, da će njegov zločin moći čuti i vidjeti stotine tisuća ljudi, čak i njegovo dijete”, piše Vedrana Rudan.
Jedan od novijih ludih trendova na YouTubeu je izazov 10.000 kalorija. Radi se o tome da YouTuberi koji prihvate izazov moraju u jednom danu pojesti hrane kalorijske vrijednosti 10 tisuća kalorija. Izazov mahom prihvaćaju ovisnici o fitnesu (cure i dečki), koji uz dosta uzdisanja uspješno obavljaju zadatak. Zanimljivo da jedna bucka nije mogla pojesti toliko.
“Romi su i u svojoj povijesti neprestano bili na ‘onoj drugoj’ strani, kojoj je najlakše pripisati krivnju za svaku frustraciju. Važno je osvijestiti taj ‘ali’ koji ih u našem shvaćanju dijeli od pozitivnih koncepata, a to zahtijeva mnogo napora, žrtve i povjerenja svih uključenih. Još uvijek vjerujem da kao društvo imamo kapacitet za to, samo da se malo maknemo od ovog živčanog sloma i uvijek istih tema. Pa da shvatimo da smo kao društvo dobri samo onoliko koliko dobro žive oni najslabiji među nama”, kaže pisac Kristian Novak u intervjuu za Novi list.
“Razni marginalni i minorni činitelji svjetske političke scene, htjeli bi se nametnuti kao vođe, stvoreni u svom svijetu iluzija i osobnih narcisoidnih težnji. Opasno je kad se takav pojedinac ikome nametne, verbalno prikazujući svoju veliku ljubav prema domovini i naciji (domoljublje i hrvatstvo), pa mnogi ljudi, naročito mladi krenu za njim, ne prepoznavši ispraznost riječi, nedjelotvornost djela i suverenistički narcizam”, piše Lupiga.
“Nekad gledam u tijelo svoje žene. Dok spava okrenuta leđima meni i pitam se šta joj se dogodilo? S kim spavam sve ove godine? Ne znam da li poznajem tu osobu i jesam li je ikad zaista poznavao. Njena debela leđa su otkrivena na mjesečini i bijela su poput sira, u njih se urezala jedna bretela sa njene roze spavaćice, a ruka joj je opružena, njena bijela debela ruka i moj prsten s kojim sam je zaručio prije deset godina”, piše blog Markoni.
“Što stvarno jest (ili: što je postao) Kusturica, moglo se jasno i nažalost vidjeti devetog siječnja ove godine, na dan blagdana koji se zove Dan Republike Srpske. Rekao je da bi Srbe i njega svi više poštovali kada bi u džepu, eto, imali jednu malu, makar i sasvim majušnu – atomsku bombu. ‘Ne da je bacim’, rekao je, ‘ne daj Bože, nego treba mi to da vide dok viri iz džepa, a ja se pravim lud’. Negdašnji miljenik rimskih art-kina i pariških world-salesa probudio se tako kao goli, žalosni istočnoeuropski klišej”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji
“Mi pozdravljamo niske cijene traperica, ali pad cijena robe izravno je povezan s halama koje se urušavaju na radnice u Bangladešu, zagađenim kineskim rijekama i dječjim radom u indonezijskim tvornicama. Svako lice ima naličje: naša ušteda znači njihovu potplaćenost; uspješna prodaja jednih artikala znači da će drugima isteći rok trajanja na polici; bogatstvo malobrojnih znači siromaštvo većine; sigurnost koju nam pruža NATO plaćamo sudioništvom u sirijskom ratu”, piše Boris Beck. T-Portal
“Ako Bernardić 1. veljače iz stranke ne isključi Zorana Milanovića, koji mu je obećao da će do tog datuma sam otići, novi predsjednik SDP-a bit će najveći luzer predstojećih lokalnih izbora. Jer, poslije drame u svibnju, moglo bi se dogoditi da neuništivi Milanović opet zasjedne na čelno mjesto! Vrlo lukavo uspio je izbjeći da podnese konzekvence poraza i katastrofe svoje stranke. Dao je ostavku, ali zapravo nije, otišao je iz stranke, a zapravo nije, i ako još tri mjeseca uspije ostati između neba i zemlje, bit će opet legitimni kandidat, rezervni rukovodeći kadar, Godzilla koja se budi pobuđena sablasnim zračenjem”, piše Denis Kuljiš. Jutarnji
“Milana Bandića na čelu Zagreba i dalje želi trećina građana. Vidjet ćemo što će reći ostale dvije trećine. Skijaška staza u centru Zagreba privukla je pažnju medija, ali je sve bilo pretjerano. Što se tiče snijega i rada smatra kako Bandić puno više priča o tome koliko radi nego što radi”, kazala je Anka Mrak Taritaš u emisiji ‘Nedjeljom u dva’.
Odgovarajući na pitanje očekuje li na izborima potporu SDP-a Mrak Taritaš kazala je kako “izbori za gradonačelnika Zagreba nisu momačko nadmetanje, ni stranačko nadmetanje – nego nadmetanje ljudi sa svojim osobnostima i programima”. Drago bi joj bilo da dobije potporu, ali smatra kako ona neće biti presudna. HRT
Ryan Gosling o ‘La La Landu’: Svijet vas se uvijek požuri postidjeti jer se trudite
Gotovo pola Nijemaca jede sve manje mesa, radi okoliša, žene se više trude oko ovoga
“Klimatolozi rade na skali od 100 godina, a politička događanja se zbivaju na skali od nekoliko godina. Kolege iz Splita radile su s Nijemcima moguće scenarije porasta morske razine i procijenili štetu koja se može očekivati u Hrvatskoj – do kraja stoljeća bila bi između jedne i devet milijardi dolara godišnje. Migracije su stvar koja je vrlo opasna, jer velike zemlje poput SAD-a puno pridonose globalnom zatopljenju, stvore nerazvijenim zemljama probleme koji dovode do migracija, ali one neće ići u Ameriku, jer tko će preploviti Atlantik, nego u druge zemlje”, kaže akademik Mirko Orlić, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Jutarnji
Finska je prva evropska država koja je pokrenula eksperiment s univerzalnim temeljnim dohotkom, idejom koja podrazumijeva bezuvjetnu dodjelu novca svim građanima. “Lijeva opcija trebala bi u univerzalnom dohotku vidjeti socijalni dodatak institucijama socijalne države, zdravstvu, obrazovanju, mirovinama. S druge strane, desnica univerzalni dohodak najčešće vidi kao mjeru kojom bi se zamijenile one postojeće. Tada bi on bio paravan za napad kapitala na državu blagostanja, a sam iznos dohotka bio bi puno manji od onoga koji osiguravaju državno financirano zdravstvo, obrazovanje i mirovine. U tom bi slučaju univerzalni dohodak predstavljao manji porezni pritisak na kapital nego institucije socijalne države i kao takav bi se tim snagama isplatio” kaže ekonomski analitičar Domagoj Mihaljević. Novosti
Raketa Falcon kompanije SpaceX lansirana je u subotu iz Kalifornije, prvi put nakon katastrofalne ekplozije u rujnu prošle godine. Raketa je iz zračne baze Vandenberg poletjela u 18.54 minute po srednjoeuropskom vremenu s deset satelita za tvrtku Iridium Comminications Inc. Deset minuta nakon lansiranja, prvi dio rakete uspješno je sletio na platformu u Pacifiku. To je peti puta da se iz orbite na Zemlju vratila raketa koja bi trebala smanjiti troškove svemirskih letova. Novi list, NY Times
Uspješna akcija HGSS-a i HRZ-a: Spašeni planinari koji su bili "zarobljeni" na Mosoru
“Velika mi je čast bila danas položiti vijenac na Oltar domovine u spomen svih hrvatskih branitelja, svih koji su dali život za slobodu neovisne Hrvatske i međunarodno priznate Hrvatske. Zahvala i vizionarskoj državničkoj politici prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u izrazito nepovoljnim i kompliciranim međunarodnim odnosima iznašao sa svojim suradnicima prije više od 25 godina pravi način da dođemo do međunarodog priznanja tadašnjih 12 članica Europske zajednice”, izjavio je premijer Plenković u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.. Jutarnji, T-Portal, Index
“Deficit uvijek netko mora platiti. U zdravstvu je sada osnovno kako s ovom količinom novca u proračunu uspjeti zadržati zdravstvenu zaštitu na istoj razini i planirati tako da deficit bude što manji. Jedno od rješenja vidimo u objedinjenoj nabavi svih lijekova, generika i skupih i svih drugih lijekova, kako bismo postigli nižu cijenu i određenu uštedu. Zatim radimo na tome da se određivanje referentne cijene lijekova premjesti iz HZZO-a u Agenciju za lijekove (HALMED), čime bi se HZZO-u otvorio prostor da s dobavljačima može pregovarati o dodatnom smanjenju cijena. To je, primjerice, napravila Slovenija i postigla određene uštede. Također planiramo ići s objedinjenom nabavkom opreme, te pojačati kontrole izvršenosti rada”, kaže ministar zdravlja Milan Kujundžić o mogućoj sanaciji zdravstva. Slobodna
Prvi vlak koji je iz glavnoga grada Srbije krenuo prema Kosovskoj Mitrovici nakon 18 godina, ukrašen natpisima na nekoliko jezika Kosovo je Srbija zaustavljen je u Raškoj, jer je pruga navodno bila minirana. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić tvrdi da je time osobno omeo plan kosovskih vlasti da vlak zaustave na graničnom prijelazu Jarinje i počnu sukob. Kosovska policija pregledala je prugu i tvrdi da nikakvog eksploziva nije bilo.”Taj je vlak zaustavljen jer krši Zakon o željeznici, a ulazak na kosovski teritorij nije mu dozvoljen jer je za cilj imao provokaciju i sukob”, izjavio je kosovski premijer Isa Mustafa. HRT
“Humor je jedino što nam preostaje u borbi s bolesnicima koji nas stalno uvjeravaju kako je život muka, kako je težak, kako treba stezati pojas, kako treba gladovati… Netočno, gospodo bolesnici. Jedino što treba stegnuti su guzovi da nam ga vi ne zavlačite i zubi kako bismo vas smjestili u povijest. Poslije rođenja, jedino što je izvjesno je smrt. Prema tome, život treba provesti u zadovoljstvu. Proživjeti ga časno i humano i svakog trenutka. Sve ostalo je život za nekog drugog i za njegovu pohlepu, kompleks, jad i ljudsko ništavilo”, kaže Nikola Kojo, glavni glumac i redatelj hit komedije Stado. Slobodna
“Gledajući, prema svom običaj, reporterku u gležanj ili plutajući pogledom po praznini, Bandić se postavio uobičajeno bahato: utrka je koštala deset posto od onoga što Zagreb dobiva Kraljicom, u vrijeme adventa Zagreb je zabilježio 43 posto više dolazaka i tako dalje i tomu slično. Uvjeravam vas, 90 posto Zagrepčana ovo podupire, a sve ostalo je via facti, dodao je Banderas. Via facti, provjerili smo, znači ‘samo od sebe, samo po sebi’, dakle rečenica je uglavnom besmislena, no dobro. Na pitanje nije li tih sedam milijuna kuna koje je grad dao za utrku moglo otići za ozbiljne projekte, vrtiće i slično, Bandić je odgovorio: ‘Dobro, vi sad možete tu pilati koliko hoćete'”, piše Boris Rašeta. Novosti
Najnoviji dokument Europske komisije pokazuje da će samo u ovoj godini za održavanje svog javnog duga Hrvatska morati izdati obveznice, trezorske zapise ili podići kredite u ukupnoj vrijednosti 17,2 posto BDP-a, odnosno svega onoga što će stvoriti u godinu dana, što je oko 58 milijardi kuna. Statistika Komisije pokazuje da je teret servisiranja duga, izražen u udjelu u BDP-u, u Hrvatskoj najveći od svih članica EU koje nisu u eurozoni. Primjerice, Bugarska treba tek 6,9 posto BDP-a kako bi servisirala javni dug, a Slovenija 12,5 posto. Novi list