Zabavne aplikacije koje treba isprobati

Srbija će od Europske unije dobiti dodatnih četiri milijuna eura za pomoć migrantima, najavio je u Beogradu europski povjerenik za humanitarnu pomoć Christos Stylianides. Povjerenik je pohvalio srbijansku vladu za upravljanje migrantskom krizom i obećao da će EU pružiti dodatnu pomoć za prehranu izbjeglica i migranata u prihvatnim centrima diljem Srbije. Srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin priopćio je da Srbija neće povećavati kapacitete prihvatnih centara sa sadašnjih oko 6.000 mjesta, ocijenivši da je taj smještaj najkvalitetniji na migrantskoj ruti. HRT

GSS pronašao zalutale dječake na Mosoru

Ludbreg: Nestali svi bicikli iz projekta EU darovani građanima

Nova odluka Ministarstva o cijeni smještaja i hrane u učeničkom domu – ukupna cijena u 2017. godini iznosi najviše do 1.260 kuna mjesečno, polovicu te cijene, dakle 630 kuna mjesečno po učeniku, sufinancirat će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne samo članovi vrha HDZ-a, nego i HDZ-ovi ministri u Vladi sve više daju do znanja da je premijerova odluka o kupnji Ine bila ishitrena, pa čak i pogrešna, piše Večernji, koji tvrdi da većina sugovornika iz vrha HDZ-a tu odluku drži strateško-komunikacijskom pogreškom premijera, koji je poslušao inicijativu potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je predložila i privatizaciju HEP-a, no smatraju da je priča o otkupu Ine prenagljena. Navodno je Vlada neformalno kontaktirala s MOL-om i govori se o cijeni Ininih dionica od 10 milijardi kuna.

5 zanimanja koja će nestati u budućnosti: knjižničar, tv voditelj…

Više od 66% učenika osmih razreda iz četiri sjeverne hrvatske županije želi pohađati visokoškolsko obrazovanje, dok u Gradu Zagrebu studirati želi čak 83% osmaša, pokazalo je istraživanje O učenju 2015./2016. Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Relativna većina učenika – 40% iz četiri sjeverne hrvatske županije, iskazuje želju za upisom strukovnih programa, a gimnaziju ih želi upisati manje od 25%. U Zagrebu je gimnaziju pak želio upisati gotovo svaki drugi osmaš, odnosno njih 46,9%. Značajno veći broj djevojčica želi studirati (76,2%) naspram 55,9% dječaka. Večernji

Ministar prometa i veza BiH Ismir Jusko izjavio je da očekuje da će Vijeće ministara BiH uskoro donijeti odluku kojom će izgradnja Pelješkog mosta biti odobrena. „Stručni tim iz BiH je s kolegama iz Hrvatske dogovarao i radio na mostu Pelješac. Dokument su potpisala oba izaslanstva“, rekao je Jusko, dodajući da sada, kad je postignut dogovor oko dimenzija, nema nikakvih prepreka da se odobri izgradnja mosta. T-Portal

20 gradova gdje je život najjeftiniji

Vrdoljak: Barišić postaje sve veći Plenkovićev problem

“Most je jedina stranka koja je usporediva s Komunističkom partijom Hrvatske, dakle čak ni sa Savezom komunista. Most djeluje kao ilegalna organizacija koja ima unutarnje i vanjske članove – ne zna se u Mostu ni tko je koga izabrao. Čak ni njihovi ministri nisu članovi Mosta”, komentirao je politički analitičar Žarko Puhovski, s kojim se djelomično složio i kolega Davor Gjenero. “Most pak još uvijek nije politička stranka u pravom smislu riječi. Zasad nema formiranu čak ni ideologiju i odluke se donose u vrlo uskom krugu. Zapravo, oni su tek počeli graditi stranku”, dodaje on. N1

Mrak Taritaš: U Zagrebu nas čeka žestok posao

“Nema ni mjesec dana od premijerove svečane objave da će Vlada otkupiti MOL-ov paket dionica Ine i vratiti kompaniju u hrvatske ruke, a sve već miriše na to da od Ine na kraju neće biti ništa. Očito je olako dao obećanje koje je jako teško ispuniti. No, kako je netko pametan jednom rekao, izgovorene su riječi kao razbijeno jaje. Poslije ih više ne možeš pokrpati. Plenković i njegovi suradnici zato se danas koprcaju pred javnošću pokušavajući naći neki izlaz iz brzopletog obećanja koje se od starta klimavo temeljilo na nerazrađenim računicama i nasumičnim idejama. Skočio hrabri zeko pa poslije viče hop”, piše Sanja Modrić. Novi list

Video: Čemu zapravo služi ladica ispod pećnice

Bilićev West Ham upisao novu pobjedu, Wayne Rooney postao najboljim strijelcem u povijesti Manchester Uniteda

“Plejadu sporednih likova upotpunjavaju poznata lica, od Julie Ormond do Dennisa Haysberta, a radnju redovito začinjavaju neobične reklame za proizvode budućnosti, koje dođu kao zabavne crtice unutar epizoda. Incorporated je dobroćudna serija, idealna za izgubiti se na sat vremena svakog tjedna, ali i jedna kojoj nedostaje ono nešto kako bi se odvojila od norme koju nam je mreža inače pružala. Ključa ovdje negdje jedna bolja, jača serija, ali zasad to još nije prikazala”, piše Serijala o seriji koju su, među ostalima, producirali Matt Damon i Ben Affleck.

Senzacionalni Split uspio pobijediti Cedevitu

U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori 9. veljače se otvara izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.. Na izložbi će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije – Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl Moll, Josef Hoffmann i dr. Izložba traje do 7. svibnja. Journal.hr

Sammir pokazao novinarima koliko će točno zarađivati u Dinamu: 20 tisuća eura mjesečno

Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma (HT) Davor Tomašković objasnio je kako je obavljena akvizicija Crnogorskog Telekoma tek prvi korak u HT-ovoj strategiji širenja u regiji. Konkretne daljnje korake nije mogao komentirati, ali je istaknuo da je njegova vizija da od HT-a učini „regionalnog lidera“. „Izgradili smo kredibilitet kod Deutsche Telekoma, transformirali smo kompaniju i pokazali da možemo i znamo upravljati“, rekao je Tomašković. T-Portal

„Inauguracija američkog predsjednika najobičniji ju spektakl, pa joj tako i valja pristupiti. U redu, politički analitičari neka budu u studiju, ali daj malo angažiraj tu Branku Slavicu da hoda po National Mallu i popriča s rajom koja je došla gledati Trumpa, s radnicima koji postavljaju tribine i ograde, s možebitnim prodavateljima suvenira i fast fooda. Ovakvi šprancerski prijenosi malo su – pogotovo u slučaju HTV-a – dosadni“, piše Zrinka Pavlić o prijenosu inauguracije Donalda Trumpa na domaćim televizijama.

Tinejdžerka silovala muškarca uz prijetnju nožem, prijeti joj doživotna kazna

Dolaskom jednog “zatvarača kafana” u Dinamo klub je krenuo riješiti se drugog. Nakon što se neprežaljeni ‘filho’ Sammir vratio na Maksimir iz Kine, Ivajlo Petev odlučio je na pripreme u Tursku krenuti bez Juniora Fernandesa, vjerojatno najplaćenijeg igrača Modrih. Fernandes godišnje zarađuje između 700 i 900 tisuća eura, a Petev ga više ne želi jer, kako kaže, otkako je on trener Dinama, Čileanac nije pokazao gotovo ništa. Index

Ponovno gledanje: Zašto je ‘Malcolm u sredini’ zapravo socijalističko remek-djelo

Hm, baš lijepo – ptica napravljena od CD-a

Zadarski arhitekt Nikola Bašić (autor Morskih orgulja i Pozdrava Suncu) predlaže ‘urbano uravnoteženje’ triju dalmatinskih gradova Zadra, Šibenika i Splita sa glavnim gradom, a projekt naziva Dalmapolis. Za svaki grad ima viziju urbanističkog unapređenja – rekonstrukciju fortifikacijskog sustava kanala Vrata Zadra, sustav javnog prometa Šibenska okomica i Splitorina, plan za razvoj luke. T-Portal

Pun kufer donosi popis mjesta u stranim zemljama u kojima su cijene toliko niske da i s prosječnim prihodima možete živjeti kao bogataš. Mnoge sigurno to potakne na razmišljanje o preseljenju. Neki od njih su Rio de Janeiro, Johannesburg, Lagos, Mumbai… No također treba imati na umu da neki od tih gradova imaju dosta problema s kriminalom.

Počele su demonstracije protiv novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, s prosvjedima već održanim u Australiji, kao i u Europi, dok se najveći prosvjedi očekuju u SAD-u. Guardian uživo prati prosvjede i pišu kako je već ujutro po američkom vremenu bila gužva u prometu i na mjestima prosvjeda. Ovdje fotografije.

Ako ste nabasali na nepoznatu domenu, radije potražite članak na tu temu pretraživanjem. Naime, lažni portali često koriste imena domena poznatih medijskih kuća, npr. abc.co.com umjesto abc.com. Ako sumnjate u istinitost vijesti, provjerite impressum ili rubriku ‘o nama’, jer će relevantni izvori informacija transparentno prikazati uredničku strukturu portala. Plan B

“Nino Raspudić se ponaša poput kolumnističkog mjesečara: piše, a spava. To bi objasnilo zašto ponavlja otrcanu priču o manjini koja ugrožava većinu. I zato tiho, nećemo mu smetati jer san mu je potreban: samo tamo se, oslobođena faktografije, može pojaviti noćna mora Jugoslavije. Osim toga, znamo da autor ionako nemirno sanja: jednom prilikom je, vidjeli smo, usnuo u domovini, a probudio se u regiji. Ovog je puta, eto, usnuo u regiji. Pričekajmo da se probudi”, piše Boris Postnikov. Novosti

NASA je pokrenula projekt simulacije života na putovanju na Mars – šestero istraživača ušlo je u četvrtak u geodetsku kupolu na vulkanu Mauna Loa na Hawajima gdje će provesti osam mjeseci, bez izlaženja u vanjski svijet. Cilj misije HI-SEAS je utvrditi kako bi se ljudi mogli ponašati za dugotrajnog putovanja na Mars, kakvi bi se psihološki problemi mogli pojaviti itd., mada, moglo bi biti i higijenskih problema – imaju pravo na tek 6 minuta tuširanja tjedno! Mashable, Phys.org

Odlična poruka protiv homofobije i ostalih fobija na majici

Nokia je na tržište izbacila novi model smartphonea, Nokiju 6, a prvog dana prodaje zaprimljeno je preko milijun narudžbi za ovaj telefon dok su svi koji su pušteni na tržište prodani nakon samo jedne minute. Doduše, riječ je zasad o isključivo kineskom tržištu jer se samo ondje prodaje (eno i proizvođačev sajt je na kineskom). Cijena uređaja je oko 1800 kuna, što je jeftinije od konkurencije. Nokia 6 ima 5,5-inčni ekran, čitač otiska prsta, 8-jezgreni procesor Qualcomm Snapdragon 430, 4GB radne memorije, kameru od 16 megapiksela s autofokusom. Radi na Androidu 7.0 Nougat. Riječ je o prvoj Nokiji nakon godinu dana. Express, RT

Skijanje u Hrvatskoj: Sljemensko je skijalište već u punom pogonu, idućeg vikenda punim će kapacitetom proraditi i skijalište Platak, a otvara se i jedna skijaška staza na mrkopaljskom skijalištu Čelimbaša

Ove godine bit će popularan životni stil lagom, švedski način života čiji je temelj umjerenost i koji se bazira na pronalasku životne ravnoteže u svemu što radimo te uživanju u malim stvarima, piše T-Portal. Da bi se bilo lagom, treba biti ekološki osviješten, racionalno raspolagati novcem, živjeti u minimalistički uređenom prostoru i – u trgovinu nositi platnenu vrećicu [zubo].

The Harbin Ice and Snow Festival održava se svake zime, počevši od 1985. godine u sjevernom kineskom gradu Harbinu. Za potrebe festivala izgradi se cijeli grad od komada leda koji ukrašen LED svjetlima stvara čaroban prizor. Festival traje do veljače. Buzzfeed

“Vjerojatno ćemo teško ikada znati koliko se propusta i ozbiljnih problema događa u postojećim informacijskim sustavima bolnica… Što će se dogoditi kad (ne ako, kad) jednog dana zbilja iscure osjetljivi podaci o pacijentima?”, osvrće se Monitorov IT stručnjak Radoslav Dejanović na nedavnu informaciju o padu informatičkog sustava zagrebačke Traumatološke bolnice, koji je bio predstavljen kao hakerski napad, dok on procjenjuje kako je vjerojatnije da je “netko od osoblja popušio ransomware”, a informacija plasirana kao napad hackera u svrhu političkog potkusurivanja. Monitor

Smiješne životinje na Snapchatu

Hakeri napali Traumatologiju, vrišti naslov; Liječnici ostali bez rendgenskih slika i podataka o pacijentima, nariče drugi. Pacijenti ostali bez snimaka lomova, s tugom nas obavještava treći.

Ljudi su s razlogom ogorčeni jer ti zli hackeri ne prezaju ni od čega, pa tako ni od brisanja tužnih rendgenskih snimaka lomova unesrećenih ljudi, sveudilj se zlobno smijući u svojim mračnim podrumskim prostorijama iz kojih ne izlaze jer su, očito je to, toliko moralno deformirani da su postali i fizički deformirani. Dapače, sigurno su to isti oni koji su nedavno napali MVP, sve redom zlikovci koji rade da nas ne bude!

Srbi, Srbi sto posto, a ako ne to, onda su to petokolonaška mladež UDBA-e, KOS-a, CK SKH ili možda čak i Rusi što čuče pred monitorom s votkom u ruci i šubarom na glavi!

Prije nego otrčimo uplatiti crnu misu za ateističke duše koje će ionako sigurno završiti u paklu, zastanimo i analizirajmo informacije koje su nam o tom događaju ponudili mediji:
– tvrdnju kako je riječ o hackerskom napadu;
– informaciju da je riječ o zarazi virusom;
– podatak o nestanku radioloških snimaka;
– informaciju o tome da je riječ o napadu na stari server;
– priču o vraćanju podataka iz backupa.

Pročitate li sve gore navedene novinarske vijesti, uočit ćete (ako ste dovoljno informatički obrazovani – zapravo, svatko bi danas trebao biti toliko informatički obrazovan da može razaznati logičku pogrešku) kako novine barataju s dva načelno različita (iako ne isključiva) događaja: jedan je hackerski napad na računalo, a drugi je zaraza virusom. Jedno od to dvoje učinilo je štetu.

Istina je, jedna od tehnika provaljivanja u računalni sustav je i podmetanje zloćudne aplikacije na računalo nekog korisnika unutar ciljanog sustava: to je jedan od najsigurnijih, pa i najlakših načina za otvaranje pristupa u ciljanu infrastrukturu, ali istovremeno i jedan od najvidljivijih, te jedan od načina koji se najlakše otkrivaju.

No, jednako tako moramo imati na umu da je daleko najčešća infekcija ona posve neplanirana, kad netko klikne na nešto na što ne bi trebao kliknuti; to je zaista u praksi najčešći način zaraze i događa se svima, bili oni ciljana meta ili ne: Internetom “kruži” malware koji cijelo vrijeme naslijepo pokušava zaraziti sve što stigne, ne birajući nikog posebno.

Valja nam stoga zaključiti kako do informatičke krize o kojoj pišu mediji gotovo sigurno nije došlo zbog nečije ciljane rabote, već zbog nemarnosti nekog (ili nekih) djelatnika u bolnici, njihove needuciranosti i općenite neosposobljenosti za rukovanje računalima.

Ne trebamo se tome smijati niti se tome čuditi, velika većina populacije nije ništa bolja. Nažalost, jedna od najefikasnijih metoda sigurnosne zaštite informacijskog sustava – edukacija korisnika – često je i najviše zanemarena. Razloga tu može biti mnogo: edukacija košta, ljudi nisu zainteresirani, neki među nama nisu niti intelektualno kapacitirani za shvaćanje tih relativno kompleksnih i apstraktnih koncepata zaštite računalnih sustava.

No, najčešći problem nisu intelektualni kapaciteti, već volja i financijska sredstva. Sigurnost košta. I to je jednostavno tako: sigurnost košta. Najmanje koštaju antivirusna rješenja koja relativno dobro štite računala od digitalnih napasti, ali i za njih valja planirati sredstva. Tko želi i više od toga, mora biti spreman platiti više: održavanje vatrozida, sigurnosne provjere informatičke infrastrukture, proaktivni nadzor… sve su to stvari koje progresivno koštaju sve više i više kako IT infrastruktura postaje kompleksnija.

Bolnice tu ne bi smjele pristajati na kompromis: zaštita korisničkih podataka jedan je od stupova bolničkog informatičkog sustava i tu kompromisa ne smije biti: podaci o pacijentima apsolutno i bespogovorno moraju biti primjereno zaštićeni.

To nas dovodi do problema: kako je bolnica mogla dozvoliti da infekcija nekog računala dovede do gubitka podataka o pacijentima? Pouzdanu informaciju o tome što se točno dogodilo iz novina nismo dobili, ali pretpostavit ću da je riječ o napadu cryptolocker softvera koji je zakodirao rendgenske snimke i tražio otkupninu za njih.

U toj je priči ključni moment ovaj: kako se moglo dogoditi da zaraženo računalo lako dođe do tih podataka? Moguće zato što se podaci čuvaju kao običan Windows share negdje na serveru, umjesto da budu pospremljeni u bolničkoj bazi podataka. A to nije ispravan način rada.

No, to može biti jeftin način rada, posljedica činjenice da bolnica nije bila spremna uložiti dovoljnu količinu novca u vlastiti IT sustav, pa se izvođač potrudio napraviti “dovoljno dobro” rješenje? Možda bolnica nije kriva jer je morala pristati na najjeftiniju od pristiglih ponuda, pa je loša implementacija zapravo dio plana za postizanje što je moguće niže cijene radi dobivanja natječaja? Najzad, možda je riječ o kombinaciji te dvije stvari, pa bolnica nije bila u stanju definirati svoje zahtjeve u natječajnoj dokumentaciji i tako natjerala ponuđače na “optimizaciju” svojih ponuda kako bi zadovoljili ultimativni uvjet: najjeftiniju ponudu?

Kako god bilo, ovaj incident pokazuje da IT sustav bolnice jednostavno nije dobar: osjetljivi podaci morali bi biti izolirani u sustavu, dohvatljivi samo kroz strogo definirane procedure koje onemogućuju nedovoljno kontroliran pristup podacima; da je sustav izveden na takav način, ransomware ne bi mogao lako dohvatiti i zatim enkriptirati (ili jednostavno obrisati) podatke o pacijentima, posebice generički malware koji ne može odsimulirati inerakciju sa sustavom umjesto korisnika kako bi se dočepao neke datoteke.

Izvesti tako nešto čak nije niti komplicirano: jednostavno je potrebno uvesti pristup podacima isključivo kroz interakciju s bolničkim softverom, te objasniti osoblju da ne, ne mogu imati sve dostupno sa svih računala na najjednostavniji mogući način: za podatke te i te valja odraditi proceduru tu i tu, i onda će sustav ponuditi traženu informaciju. Standardi za to već postoje.

Priča je spašena vraćanjem datoteka iz sigurnosne pohrane, (hrv: backup). Što je zapravo jako dobro, barem znamo da bolnica ima definiranu politiku izrade sigurnosnih kopija, a sad znamo i da backup radi ispravno. Podaci se iz backupa vraćaju kad su uništeni, oštećeni, ili… kad ransomware enkriptira podatke na serveru.

No, je li i vama upala u oko izjava o “starom serveru”? Je li stari server stari i isluženi server, koji čuči negdje u mraku i čeka neumitni otpis? Ili je stari server zapravo stari server koji i dalje vrti neke servise koji ne postoje na novom serveru? Zašto onda dva servera? Što se događa sa servisima, zašto nisu objedinjeni? Je li riječ o dva paralelna sustava? To ne bi bilo čudno jer se u procesu migracije sa stare na novu infrastrukturu gotovo redovito određeno vrijeme provodi s oba sustava u funkciji, a poznavajući nas općenito, ne bi me čudilo ni da ta tranzicija traje već nekoliko godina.

Takve stvari nisu neuobičajene tamo gdje je država vlasnik: migracije se otežu mjesecima, pa i godinama, jer je sustav krut i konzervativan i teško ga je natjerati da s nečeg starog prijeđe na nešto novo, a ponekad i nedostatak novca zna odgoditi, pa i zaustaviti migraciju na novi sustav. No, najčešće je riječ o konzervativizmu, strahu od promjena i nespremnosti na učenje novih stvari.

Tako je i ovaj “stari server” mogao zapeti u nekom limbu tranzicije i tako ostati unedogled, sve dok ga hardverski kvar ne oslobodi mižer’je.

I tako otprilike izgleda slika incidenta koju su stvorili mediji: nepoznati i vrlo zloćudni hackeri namjerno su, srca kamena, obrisali podatke o pacijentima.

Je li to istina?

Analizom informacija iz medija možemo doći do drugačijeg, puno vjerojatnijeg zaključka: netko od osoblja je popušio ransomware koji je zatim enkriptirao podatke o pacijentima jer sigurnost IT sustava bolnice nije na dovoljnoj razini, zatim se našao netko tko je spasio stvar vrativšli slike iz backupa, a da se ne bismo jako osramotili prebacit ćemo priču na tamo neke hackere koji su napali bolnicu jer im je jako stalo obrisati podatke nekih tamo nepoznatih, nesretnih ljudi. Ovaj je scenario, sjetimo se, vrlo sličan scenariju koji se nedavno dogodio u MVP.

No, je li i to istina?

Raspitah se, i gle – moj anonimni insajderski izvor tvrdi kako se nešto uistinu dogodilo, jer je sustav “pao”. Očekivati od djelatnika dovoljno informatičkih znanja da zaključe kako je i zašto pao bilo bi pretjerano, no potvrđeno mi je kako se događaj opisan u novinama uistinu dogodio, barem u smislu da je funkcionalnost sustava bila ozbiljno poremećena.

No, daleko je zanimljivija informacija o vremenu događaja, a koju novine nisu prenijele: navedeni potencijalni napad ransomwarea na bolnički sustav dogodio se negdje u listopadu prošle godine, tri mjeseca prije isplivavanja informacije u novinama.

Način na koji su to novine obradile, predstavljajući tu priču kao vijest, sugerira da, tkogod je “iscurio” informacije prema novinarima, imao je jasnu namjeru predstaviti događaj kao nešto što se dogodilo prije samo nekoliko dana.

Za to mogu biti dva razloga: jedan bi razlog bio da je tajanstvenom “curitelju” bilo stalo do toga da informacija izađe van iz bolnice, pa je novinarima zatajio vrijeme kad se to dogodilo jer postoji uvjerenje kako novine neće objaviti ništa što je starije od nekoliko dana (iako je ovaj događaj – očito, rekao bih – sasvim dobar materijal za ništa manje ozbiljan i potencijalno možda i razorniji oblik obrade informacije u obliku kolumne).

Drugi bi razlog bio pažljivo tempiranje brižljivo čuvane kompromitirajuće informacije, drugim riječima: političko potkusurivanje. Hacker u ovoj priči nije netko tko je upao u informacijski sustav, hacker je naš tajanstveni informator koji za svoj ili tuđi interes radi socijalni hack plasirajući priču s namjerom izazivanja odgovarajućeg efekta u vrijeme koje njemu ili njegovom nalogodavcu odgovara.

No, naš je politički hacker u ovoj priči ipak drugorazredna tema. Prvorazredna tema je da se ipak nešto dogodilo, iako zapravo ne znamo što točno. Pouzdano znamo (jer je provjereno iz više izvora) samo da se nešto s informacijskim sustavom bolnice dogodilo, sve drugo su nagađanja. Tako je i ransomware u nedostatku čvršće utemeljenih informacija u domeni špekulacije, iako vrlo vjerojatne, jer se i priča o nestajanju pa vraćanju podataka može nasloniti na upravo takav scenario: netko se unutar bolničkog sustava zarazio i zbog svojih visokih privilegija (još jedna pretpostavka, jer ne možemo znati kakav je sustav privilegija u IT sustavu bolnice) omogućio pristup podacima pacijenata.

Sreća u nesreći, ako se tako mogu izraziti, je što u slučaju ransomware napada dolazi do oštećenja, ali (najčešće) ne i krađe podataka: rendgenske snimke su enkriptirane na licu mjesta i nije poslana kopija podataka o pacijentima trećoj strani.

Tome je najčešće tako jer autorima ransomware programa uzimanje tuđih podataka nije zanimljivo: što će s njima? Prodavati ih na mračnom Internetu? Pokušati naći konkurenciju koja bi bila zainteresirana za kupnju ukradenih datoteka radi industrijske špijunaže? Prodavati datoteke nerazumljivog sadržaja na kilograme? Staviti ih na Njuškalo?

Ransomware počiva na daleko perfidnijem načelu: upravo vlasniku podataka su obično ti podaci najvredniji: ukradete nekome par godina knjigovodstva i možete si s tim više ili manje obrisati digitalnu pozadinu; kad mu enkriptirate podatke i ucijenite ga da plati otkupninu u zamjenu za ključ ili investira nezanemarivu količinu novca i vremena za ponovno skupljanje svih podataka i rekonstrukciju vlastitog knjigovodstva unazad par godina… šanse za monetiziranje zle rabote naglo skaču. Ti podaci ionako su važni samo vlasniku, a ako su mu zbilja važni on će i platiti da ih se ponovo dočepa.

Najzad, vraćanje podataka iz backupa je upravo ono što se najčešće čini (iako samo po sebi nije dokaz da je riječ o baš tom tipu napada) na napadnutim sustavima koji su dobro održavani: downtime i vraćanje podataka, pa makar i nešto starijih, često ispadnu vremenski i financijski povoljnije rješenje od popuštanja pritisku kriminalca. Da ne spominjem apsolutnu nemogućnost bolnice da ikome išta plati u Bitcoinima na iole legalan način.

Zbog svega toga vjerujem kako u ovom slučaju nije bilo curenja podataka o pacijentima, što bi bio daleko veći problem od pukog enkriptiranja njihovih snimaka.

I to nas dovodi do srži problema: bez djelovanja našeg političkog hackera, ovo je mogao biti samo jedan od nepoznatog broja sigurnosnih propusta u hrvatskim bolnicama koji su prošli mimo znanja javnosti – i vjerojatno ćemo teško ikada znati koliko se propusta i ozbiljnih problema događa u postojećim informacijskim sustavima koji su daleko od idealnog jer umjesto jedinstvenog, sigurnog, stručno napravljenog i profesionalno održavanog bolničkog sustava imamo šaroliko društvo starih i novih aplikacija koje rade sa starim i novim bazama podataka, koji možda znaju a možda ne znaju (ili čak niti ne žele) pričati jedni s drugima, posljedično tome gomiletinu dupliciranih podataka, vrlo neefikasan sustav (ako ga uopće možemo promatrati kao cjelinu) i noćnu moru za održavanje.

Što će se dogoditi kad (ne “ako”, “kad”!) jednog dana zbilja iscure osjetljivi podaci o pacijentima? Ti podaci moraju biti sanctum sanctorum sustava, nešto što nikad, ali baš nikad ne smije biti ugroženo. Mogu li heterogeni skupovi raznolikih rješenja garantirati apsolutnu zaštitu tih podataka?

Osobno, sumnjam. Ne zato što tvrtke koje rade softver smatram nesposobnim ili zato što liječnike smatram neodgovornim, već zato što sama kompleksnost i kaotičnost cijelog sustava naprosto zaziva nesreću.

Trebamo jedinstven, izvrsno napravljen i još bolje čuvan sustav podataka o pacijentima, iz kojeg bolnice zatim po potrebi dohvaćaju i u njega pospremaju podatke. Trebamo rješenje koje će biti iznad zavađenih ravnatelja, iznad političkih igara i napravljeno ne prema mišljenjima visokih aktera, već prema pravilima struke.

Da li bi takav sustav mogao zaustaviti sve moguće napade? Ne, iz jednostavnog razloga što ne postoji 100% zaštićen, apsolutno neprobojan sustav. No, i takav nesavršen ali puno profesionalnije osmišljen sustav učinio bi ransomware napade daleko, daleko težim – kao, uostalom, i mnoge druge zakulisne igre.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

Poljska redateljica Dorota Kobiela snima poseban film o poznatom slikaru Vincentu van Goghu – Loving Vincent. Ono što film čini drukčijim od drugih biografskih filmova jest činjenica da je cijeli film naslikan, rekreira slikarove najpoznatije slike. Video pokazuje kako je sniman. Film izlazi ove godine. Metafilter

“Od ovog trenutka vrijedit će ‘prvo Amerika’. Slijedit ćemo dva jednostavna pravila: kupuj američko, zapošljavaj Amerikanca”, rekao je Trump jučer na svojoj inauguracij i izazvao oduševljenje okupljenih, a Reuters primjećuje ironiju trenutka. Mnogi od okupljenih nosili su poznate Trumpove crvene šilterice s natpisom “Make America Great Again”, a koje su proizvedene – u Kini, Vijetnamu i Bangladešu. Nisu baš ni jeftine za jeftinu robu – 20 dolara komad.

Dva muškarca i dvije žene spašeni su tijekom noći na subotu iz ruševina hotela Rigopiano koji je u srijedu zatrpala lavina. U petak je već spašeno četvero djece i jedna žena, čime su sva djeca iz hotela spašena. Ukupan broj poginulih zasad je četiri, a za petnaestoro ljudi i dalje se traga. Spasitelji kažu da čuju glasove iz hotela (ovdje fotografije s lica mjesta). Lavina koja je zatrpala hotel Rigopiano pokrenula se nakon četiri uzastopna potresa u središtu Italije u srijedu. BBC ima odličan prikaz područja i usporedne fotografije hotela ljeti i sada.

Jutros u 7 najhladnije u Hrvatskoj bilo je u Slatini gdje je izmjereno -20,4°C, a Slavonija je općenito bila najhladnija: u Đakovu je bilo -19,6°C, u Osijeku -19,1°C, u Vinkovcima -18°C… U Varaždinu je bilo -17, Karlovcu -12, u Zagrebu -10 °C. Najviša je vrijednost izmjerena na Palagruži (8 °C). Prognoza za iduće dane – vedro i hladno. Jutarnji

“Kada se Slaven Letica i Ivana Šojat udruže u borbi protiv javnoga sramoćenja, kada složno ustanu protiv hejtera i trolova, to je otprilike kao da se Goebbels upusti u bitku protiv rasističke propagande. Tako se i moglo desiti da u opširnoj analizi Letica samoga sebe prebije ko trola u kupusu”, piše Viktor Ivančić, komentirajući tekst na Dnevno.hr. Novosti

11:10 Kultovi životinja: Majmun, HTV2
11:29 Pola ure kulture, HTV4
11:25 Kitzbuehel – spust, HTV2
11:25 Veliki potres: Početak kraja (4,6), RTL
12:30 Besmrtno oružje (6,1), Nova TV
13:10 5 poslije 12, HTV4
13:55 Khumba (5,8), RTL
14:05 Voliš li pse? (5,9), Nova TV
14:23 Umorstva u Midsomeru (7,3), HTV2
14:25 Cromwell (6,9), HTV3
14:33 Čuvari neba: Priča o uzletištu Calshot, HTV1
15:05 Intervju tjedna – Nikica Valentić, HTV4
15:55 SP u rukometu: Norveška – Makedonija, RTL
16:25 Turistička klasa – kontinentalni turizam, HTV4
16:55 Košarka, PH: Split – Cedevita, HTV2
17:10 Moja lažna žena (6,4), Nova TV
18:42 FIFA, Sepp Blatter i ja (7,4), HTV2
20:00 Dietrich i Garbo – Anđeo i Božanstvena, HTV2
20:05 Zemlja daleke prošlosti (7,3), RTL
20:07 Dnevnici jedne dadilje (6,2), HTV1
20:10 Ptice nebeske – Geometri (9,0), HTV3
20:54 Smrt na Matterhornu, HTV2
21:00 Otmica metroa 123 (6,4), Nova TV
21:20 Špijun iz susjedstva (5,4), RTL
21:25 Fawlty towers, HTV3
21:46 Carstvo poroka (8,4), HTV2
22:28 Profesionalac (6,5), HTV1
22:31 Život u ratno doba (6,5), HTV3
22:55 Put osvete (5,5), Nova TV
00:00 Od Austina do Bostona (7,1), HTV1
00:35 Mein Kampf (5,2), HTV3
00:50 Jedva punoljetna (3,2), Nova TV
01:09 Bijesni (7,4), HTV1
02:15 Velika godina (6,2), Nova TV
02:54 Raketa (7,3), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Najmanje 16 osoba, većinom djece, poginulo je sinoć na sjeveru Italije u nesreći mađarskog autobusa koji je prevozio djecu, učitelje i roditelje. Većina žrtava ima između 14 i 16 godina. 39 osoba je ozlijeđeno. Do nesreće je došlo u trenutku kad je autobus udario u stup i zapalio se kod izlaza s autoceste kod Verone. Francuski vozač autobusa mogao bi biti među žrtvama kao i njegova obitelj. Reuters

Hrvatsko muzejsko društvo već jedanaest godina provodi manifestaciju Noć muzeja, koja je u potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja, a s ciljem da se potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost, kreativnost, a promoviranjem baštine i njenog utjecaja na suvremene tendencije, promiču važnost interakcije muzeja s okruženjem, stvaranje nove publike i održivi razvoj muzeja i zajednice.

Dvanaestu Noć muzeja koja će se održati 27. sječnja 2017. od 18.-01. sati iza ponoći, obilježit će tema “Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo”, kojom se želi ukazati na važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja najširoj javnosti, materijalne i nematerijalne kulturne baštine, koju brojni muzeji i druge ustanove baštine u svojim zbirkama, ali i iznimnog utjecaja koji je imala glazba i glazbeni stvaraoci kroz povijest do najsuvremenijeg doba.

Ideja manifestacije je da se kroz različita događanja u Noći muzeja, prezentira javnosti brojne zbirke posvećene glazbi i glazbenim stvaraocima, velikim skladateljima , dirigentima, pedagozima i izvođačima u najširem smislu, ali i utjecaje koje su pojedine glazbene pojavnosti imale kroz povijest, a posebice danas na društvo u cjelini. Na spomen velikana klasične glazbe Mozarta, Beethovena ili Haydna,teško je reći tko za njih nije čuo ili njihovu glazbu nije slušao… Kad je riječ o klasicima hrvatske glazbe, o hrvatskim glazbenim velikanima na spomen samo Dore Pejačević, Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca i Borisa Papandopula itd. ostavština za hrvatsku kulturu je iznimna, a suvremeni hrvatski stvaraoci i izvođači upotpunjuju listu velikana.

Međutim „..trag, primjerice Elvisa, Hendrixa, Lennona, Strummera i Cobaina u društvu i ( popularnoj) kulturi našeg civilizacijskog kruga u posljednjih pola stoljeća toliko je dubok da s pravom možemo reći kako oni doista jesu glazbom, stihovima, pojavom i stavovima promijenili svijet, a posebice mikrosvjetove u kojima svatko od nas provodi svoju svakodnevnicu“.. ( Dragaš, Aleksandar: Jutarnji list, 22.05. 2010.,Glazbenici i kritičari pišu o velikanima popularne glazbe: Dan kada je umro moj heroj“)

Nedavni odlazak Davida Bowiea, glazbenika i multimedijskog umjetnika, koji je između ostaloga i glumio lik Nikole Tesle u zadnjem Nolanovom filmu „Prestiž“, kao i posveta Tesli i Bowijeu na zadnjem mega IN MUSIC festivalu u Zagrebu, govori o međusobnim utjecajima znanosti, povijesti, umjetnosti i društva… ili posveta In Music festivala i Noći muzeja je inovativnosti i pozitivnom aspektu ljudskog stvaralaštva, te idejama koje mijenjaju svijet i čine ga ( glazba) ljepšim i boljim. Svjedoci smo i i gotovo se može reći, sudionici u ljetnim glazbenim festivalima koji postaju najunosniji / globalni/hrvatski kulturno –turistički izvozni proizvod.

Tijekom proteklih događanja u Noći muzeja glazba je uvijek bila dio muzejskih programa kao i svi oblici glazbenog izričaja, kako klasična glazba i svi glazbeni stilovi, tako i suvremena glazba i najugledniji glazbeni stvaraoci i izvođači etno, rock, elektronske, metal i druge vrste suvremene/popularne glazbe).

Već duže vrijeme se govori o osnivanju Muzeja glazbe, pa je Noć muzeja svojevrstan prilog tim nastojanjima. Organizatori Noći muzeja pozvat će na suradnju i partnerstvo Muzičku akademiju u Zagrebu i sve druge baštinske, znastvene i pedagoške ustanove, organizatore festivala i predstavnike hrvatske klubske scene te teoretičare i novinare koji se bave glazbom.

Popis muzeja:

B
Bednja
Dvor Trakošćan

Beli Manastir
Centar za kulturu Grada Belog Manastira

Betina
Muzej betinske drvene brodogradnje

Biograd na Moru
Zavičajni muzej Biograd

Bjelovar
Državni arhiv u Bjelovaru
Gradski muzej Bjelovar

Brdovec
Muzej Brdovec

Brodski Stupnik
Zavičajna zbirka Stari Slatinik

Buje
Etnografski muzej Buje-Museo etnografico di Buie

Buzet
Zavičajni muzej Buzet

C
Cres
Creski muzej

Č
Čakovec
Muzej Međimurja Čakovec

D
Delnice
Stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka u Kaštelu Zrinskih

Desinić
MHZ – Dvor Veliki Tabor

Drenovci
Muzej Cvelferije

Drniš
Gradski muzej Drniš

Dubrovnik
Atelijer Pulitika
Dubrovački muzeji
Galerija Dulčić Masle Pulitika
Prirodoslovni muzej Dubrovnik
Umjetnička galerija Dubrovnik

Dugo Selo
Pučko otvoreno učilište Dugo Selo

Dugopolje
Narodna knjižnica u Dugopolju

Đ
Đakovo
Muzej Đakovštine

Đurđevac
Muzej Grada Đurđevca

G
Generalski Stol
Udruga Kovan

Glina
Društvo Terra banalis

Gornja Stubica
MHZ – Muzej seljačkih buna

Gospić
Memorijalni centar “Nikola Tesla” Smiljan
Muzej Like Gospić

H
Hrvatska Kostajnica
TZG Hrvatska Kostajnica

Hvar
muzej hvarske baštine

I
Ilok
Muzej grada Iloka

J
Jastrebarsko
Gradski muzej i galerija Jastrebarsko

Jelsa
Muzej općine Jelsa

K
Karlovac
Gimnazija Karlovac
Gradski muzej Karlovac
JU AQUATIKA-slatkovodni akvarij Karlovac

Kaštela
Muzej Grada Kaštela

Klanjec
MHZ – Galerija Antuna Augustinčića

Kloštar Ivanić
Udruga Bolji Kloštar

Knin
Kninski muzej

Kraljevica
Putovima Frankopana – PC Kraljevica

Krapina
Muzej krapinskih neandertalaca
POU Krapina, Galerija grada Krapine

Križevci
Gradski muzej Križevci

Kumrovec
MHZ – Muzej “Staro selo” Kumerovec

Kutina
Muzej Moslavine Kutina

L
Lobor
Općina Lobor

M
Makarska
Gradska Galerija Antun Gojak

Mali Lošinj
Lošinjski muzej
Muzej Apoksiomena

Marčana
Muzejsko-galerijski prostor Grubić

Metković
Arheološki muzej Narona
Prirodoslovni muzej Metković

N
Našice
Zavičajni muzej Našice

Novi Vinodolski
Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski

O
Ogulin
Centar za posjet. Ivanina kuća bajke
POU Ogulin, Zavičajni muzej

Omiš
Izložba 50. godina Festivala dalmatinskih klapa Omiš
Povijesni muzej Poljica – Gata

Opatija
Hrvatski muzej turizma

Osijek
Muzej likovnih umjetnosti

Otočac
Muzej Gacke

Ozalj
Zavičajni muzej Ozalj

P
Pakrac
Muzej grada Pakraca

Pazin
Državni arhiv u Pazinu
Etnografski muzej Istre

Petrinja
Galerija Krsto Hegedušić

Poreč
Zavičajni muzej Poreštine – Museo del territorio parentino

Požega
Gradski muzej Požega

Pregrada
Muzej “dr. Zlatko Dragutin Tudjina”

Prelog
Muzej Croata insulanus Grada Preloga

Pula
arheoloski muzej istre
Povijesni i pomorski muzej Istre
Sveučilišna knjižnica u Puli

R
Rab
Pučko otvoreno učilište Rab

Radoboj
Muzej Radboa

Rijeka
Astronomski centar Rijeka
društvo arhitekata rijeka feat. sekcija mladih
Klub mladih Rijeka
Muzej grada Rijeke
Pomorski i povijesni muzej Hrv. prim. Ri
Prirodoslovni muzej Rijeka
Sveučilišna knjižnica Rijeka

Rovinj
Zavičajni muzej grada Rovinja-Museo Civico della Città di Rovigno

Ružić
Crkva Presvetog Otkupitelja – grobnica obitelji Meštrović

S
Sinj
Muzej Sinjske alke

Sisak
Gradska galerija Striegl
Gradski muzej Sisak

Slavonski Brod
DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU
Galerija umjetnina Slavonski Brod
Muzej Brodskog Posavlja

Solin
Arheološki lokalitet Salona
Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin

Split
ARHEOLOŠKI MUZEJ U SPLITU
Etnografski muzej Split
Galerija Meštrović
Galerija umjetnina
Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split
Hrvatski pomorski muzej Split
KLUB ZONA
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt
Splitgraphic međunarodni bijenale grafike
Stara gradska vijećnica
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU
Zvjezdano selo Mosor

Supetar
Muzej otoka Brača

Sveti Ivan Zelina
Muzej Sveti Ivan Zelina

Š
Šenkovec
Udruga Ivana Perkovca – za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine

Šibenik
Muzej grada Šibenika

Štrigova
Etnografska zbirka Lovrec

T
Trilj
Muzej triljskog kraja

Trogir
Muzej grada Trogira

U
Umag
Muzej grada Umaga- Museo Civico di Umago

V
Valpovo
Muzej Valpovštine

Varaždin
Gradski muzej Varaždin
Muzej hrvatskog vatrogastva

Varaždinske Toplice
Zavičajni muzej Varaždinske Toplice

Velika Gorica
Muzej Turopolja

Virje
Općina Virje

Virovitica
Gradski muzej Virovitica

Vis
Zbirka i lokalitet Issa

Vodice
Memorijalni centar Faust Vrančić

Vrbovec
Pučko otvoreno učilište Vrbovec

Vukovar
Muzej vučedolske kulture

Z
Zabok
Gradska Galerija Zabok

Zadar
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru
Muzej antičkog stakla u Zadru

Zagreb
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Arheološki muzej u Zagrebu
Centar za kulturu Trešnjevka
Edukativni centar “Bogatstvo svijeta gljiva”
Etnografski muzej
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Galerija Klovićevi dvori
HAZU – Knjižnica
HAZU Gliptoteka
Hrvatski državni arhiv
Hrvatski muzej arhitekture HAZU
Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU
Hrvatski muzej naivne umjetnosti
Hrvatski povijesni muzej
HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVNIH UMJETNIKA
HT muzej
Kabinet grafike HAZU
Klinika za psihijatriju Vrapče
Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu
MMC Dražen Petrović
Muzej bl. Alojzija Stepinca
Muzej grada Zagreba
Muzej Mimara
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb – Arhiv Tošo Dabac
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb – Zbirka Richter
Oris Kuća arhitekture
Posudionica i radionica narodnih nošnji
Strossmayerova gal. starih majstora HAZU
Tiflološki muzej
Umjetnički paviljon u Zagrebu
Zagrebačka pivovara
Zagrebački holding
Zaklada Mijo Kovačić

BiH
Gorica, BiH
Hrvatska franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomučenika Gorica

Idući petak 27. siječnja održava se Noć muzeja 2017., dvanaesto izdanje besplatnog večernjeg ulaza u hrvatske muzeje koje je dosad imalo 2,5 milijuna posjetitelja. Ove godine tema je ‘Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo’, a cilj je staviti naglasak na važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja materijalne i nematerijalne glazbene baštine. Ovdje popis muzeja.

Blago njima: Popis hrvatskih škola uključenih u STEM projekt Croatian Makers Nenada Bakića

Ljudi za bračnog partnera biraju nekog tko ima slične genetske markere i stoga slične osobine poput visine, težine, pa i inteligencije, pokazalo je istraživanje na 24 tisuće europskih parova kod kojih su pronađena velika statistička poklapanja među osobinama partnera. Selektivno biranje partnera utječe na to da se određene osobine prenose u iduće generacije. Usto, pokazalo se da ljudi biraju partnere prema sličnim interesima, sličnom kvocijentu inteligencije, političkim preferencijama itd. Phys.org, Science

Novi američki predsjednik Trump jučer je navečer, svog prvog dana u Bijeloj kući, potpisao izvršnu uredbu kojom se ograničava dijelove Obamacarea. Novom se uredbom ne mijenja zakon, ali bi svejedno mogla imati veliki utjecaj jer upućuje vlasti da Obamin zakon o zdravstvenom osiguranju, kojim je osigurano 20 milijuna ljudi, interpretira što je labavije moguće, a kako bi se smanjilo financijski pritisak na osiguravatelje, pojedince, pružatelje zdravstvenih usluga i druge. Uredba naglašava da agencije mogu “odreći se, odgoditi, dopuštati isključenja ili odgađati implementaciju bilo kojeg propisa ili zahtjeva” Obamacarea “maksimalno koliko to zakon dopušta”. Ovo je prvi korak, cilj je – opozvati Obamacare. Washington Post

Više od 200 osoba uhićeno je u Washingtonu kada su se na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa prosvjednici sukobili s policijom. Iako je većina prosvjeda bila mirna, dio prosvjednika, odjevenih u crno, razbijao je izloge u središtu grada, sukobio se s policijom, a neki su, u znak protivljenja, blokirali promet (video). Policija je uzvratila gumenim mecima i suzavcem. Prosvjedi protiv Trumpa održani su i u New Yorku, Seattleu, Dallasu, Chicagu i Portlandu, kao i u Londonu i Tokiju, dok je u Moskvi u čast novom predsjedniku organiziran – skup potpore. Za danas je najavljen veliki prosvjed protiv Trumpa na Ženskom maršu. Yahoo

Profesorica Čehulin Vukadinović: S Trumpom ulazimo u jedan novi svijet međunarodnih odnosa gdje će jačati nacionalne države. Transatlansko partnerstvo će preživjeti ali ne na način da Amerika plaća gospodarski razvoj Europe i sigurnost europskih članica NATO-a

“Uopće nije stvar u Rozgi, nego u rozgama. Cijela se popularna kultura porozgila, što je tragično za djevojčice i žene. Jedan od razloga što volim Adele je u tome što nemam pojma kako joj izgleda dekolte. Odlično je da ima sjajan glas i da sama piše pjesme u kojima postoji nešto autentično, ali kao tata, zadovoljio bih se i samo da nije tragično razgolićena statua. Sretan sam što postoji barem jedna planetarno uspješna pjevačica koja nije twerkala do vrhova top-lista”, piše Bruno Šimleša. Jutarnji

Steknite međunarodno priznat certifikat koji vam može olakšati zaposlenje u renomiranim svjetskim tvrtkama za samo 99 kuna. Online tečaj engleskog jezika sadrži priznate BLC4U tečajeve koje je osmislio British Language Centre, Međunarodni ispitni centar u Londonu, koji održava najprestižnije jezične ispite. U ponudi je šest razina tečajeva, a svaka od njih traje šest mjeseci. Ponuda dana…