25/01/2017 - Monitor.hr
25.01.2017. (23:38)

Trik majstori

Policija na prevaru daje izbjeglicama da potpisuju vlastiti izgon umjesto azila

Isusovačka služba za izbjeglice u jugoistočnoj Europi, Human Rights Watch, inicijative Are You Syrious? i Dobrodošli! upozoravaju na sve učestalije slučajeve gdje se tražiteljima azila na prevaru nudi da potpišu – suglasnost za vlastito protjerivanje. U policiji im bez prevodioca daju papire, a kad ih potpišu odvode ih na ničiju zemlju na hrvatsko-srpskom pograničnom području. Novi list

26.01.2017. (00:06)

Ćićarija: Nakon žilet žice, na granicu stavljen a i metalna kapija

25.01.2017. (23:54)

Kuna po kuna - palača

Skupljanje kovanica je težak posao

Većina ljudi je labilna i potpuno nedisciplinirana za ovakav oblik uštede. Može se skupiti 620 kuna mjesečno, ali da biste ‘uhvatili’ neki svoj ritam, potrebno je izdržati prvih nekoliko mjeseci štednje bez orobljavanja kasice. Drugi problem s kovanicama je logistički. Budući da ih je malo besmisleno držati po kući jedini izlaz je novac redovito nositi u banku, trpjeti mrske poglede i psovke nesretnika u redu iza vas. Jutarnji

25.01.2017. (23:44)

Tom Hanks dobio peglicu, auto mu poklonili poljski fanovi

25.01.2017. (23:31)

Crveni pijesak

Namibija – zemlja Himba, pustinjskog pijeska i divlje prirode

Namibija je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja svijeta, čiji se pustinjski krajolik dotiče s Atlantskim oceanom. To je zemlja u kojoj žive brojna plemena, između ostalih Bušmani i Himbe. Ovu divnu afričku zemlju posjetili su Branko Krčmar i Iva Mihalic Krčmar, osnivači portala Putoholičari. Kako su doživjeli Namibiju možete poslušati u emisiji Put pod noge [audio_icon].

25.01.2017. (23:09)

Veliki rast

Dug put Dow Jonesa do rekordnih 20.000 bodova

Najpoznatiji burzovni indeks Dow Jones Industrial Average, poznatiji kao Dow Jones ili samo Dow, počeo je pratiti najsnažnije korporativne dionice davne 1896. i od tada služi kao mjera “zdravlja” tržišta. Preživio je 22 predsjednika, 22 recesije i Veliku depresiju (1929.-1933.) te korekcije i takozvana bull i bear tržišta. U trenutnom bull tržištu (cijena dionica raste i ohrabruje se kupnja), drugom najdužem u povijesti, Dow je narastao više nego trostruko od 2009. i sada se nalazi na rekordnih 20.000 bodova. N1, Boston Globe

25.01.2017. (22:35)

Sa festivala u Tallinnu

‘Ljubav’ – cinični dokumentarac o ovisnosti

Festival DocPoint Tallinn je večeras otvoren projekcijom filma Ljubav estonske umjetnice Sandre Jõgeve koja prati kaotičnu životnu putanju mlade žene Veronike potonule u alkoholizam. “Kroz izbor jednostavnog naslova kojim je lako zalutati na stranputicu u verovanju da se radi o ljubavnoj priči, redateljica pravi ciničnu, finu jezičku sponu sa fenomenom ovisnosti i distorzijom slika koju ovaj sa sobom nosi”, piše Marina Richter. Monitor

25.01.2017. (22:29)

‘Ljubav’ – cinični dokumentarac o ovisnosti

Festival DocPoint Tallinn je večeras otvoren projekcijom filma ”Ljubav” estonske umetnice Sandre Jõgeve koja prati haotičnu životnu putanju mlade žene Veronike potonule u alkoholizam. Staza kojim se Jõgeva kreće u svome dokumentarcu ne vodi u dubinu ljudskih emocija poznatih pod pojmom ljubavi. Kroz izbor jednostavnog naslova kojim je lako zalutati na stranputicu u verovanju da se radi o ljubavnoj priči, ona pravi ciničnu, finu jezičku sponu sa fenomenom ovisnosti i distorzijom slika koju ovaj sa sobom nosi.

Film se otvara sekvencom u kojoj Veronika predstavlja ”ljubav svog života” Freda, oronulu priliku pijanog muškarca koji oklembešene glave, obavijen mamurlukom, mlitavo sedi na krevetu. Dok priča o njemu, Veronika Fredovu glavu okreće kao da se igra sa mehaničkom lutkom. Polu-predano i pasivno-agresivno, ona ga ispituje o osećanjima prema njoj, da bi momenat kasnije pala u prvi u nizu svojih impulsivno-eksplozivnih reakcija. Već u narednoj sceni vidimo je pri prvom sudskom procesu povodom opasnog nasrtaja nožem na istog tog čoveka svog života. Kamera snima izricanje presude kojom joj se umesto četiri godine zatvora, dodeljuje pet godina uslovne slobode. Olakšanje povodom blage presude deli i žrtva koja kameri objavljuje zadovoljstvo presudom zato što ”niko ne treba da bude kažnjen zbog gluposti”. Pred samo suđenje upoznajemo i treću ključnu figuru filma – Veronikinog najboljeg prijatelja, vazdušastog homoseksualnog umetnika Raiva koji tokom čitavog trajanja filma stoički ignoriše njene britke komentare i ispade. On postaje sastavni deo disfunkcionalne veze dva alkoholičara kao vrsta stalno prezentne senke. Gledalac se sa ta dva zakoračaja u životne okolnosti glavne protagonistkinje polako uvlači u krug jedne od nekoliko poremećenih veza u kojima sve konce vuče isključivo Veronika.

Veronikin svet je iskrivljen tinejdžerskim očekivanjima od života kao večite, uzbudljive žurke i njen narcisistički poremećaj ličnosti dijagnosticiran od strane lekara, ali ne i terapeutiran, hvata u mrežu ljude iz neposredne sredine, beskompromisno i bez kajanja. U alkoholnom isparenju, njena sposobnost poimanja stvarnosti i sopstvenih osećanja tone u brlog iskrivljenog sistema vrednosti u kome se kao jedini oblik ”ljubavi” pojavljuje želja za nadmirivanjem sopstvenih samodestruktivnih potreba. Jõgeva zauzima neutralan filmski stav prema ženi na rubu alkoholnog ludila koju u sinopsisu opisuje kao “nekada obećavajuću studentkinju umetnosti koja prezire običan život, pa dozvoljava da joj opijanje I stajling popunjavaju prazninu”. U tom stavu se nalazi i prednost filma koji ne koristi govor klinički čistog razuma. Kamera Igora Ruusa hvata nefiltrirane situacije i sirove dijaloge, čineći uslugu i dokumentranom stilu i gledaočevoj percepciji realnosti. U sagi o Veronici ne postoji tužna priča kao alibi za nezrelo ponašanje, niti je sam siže zainteresovan da sebe prikaže kao žrtvu čak i kada – u par navrata, hladno i reflektirano izlaže svoje viđenje odnosa u roditeljskoj kući.


Otvorenost sa kojom priča o motivima za svoj način života su koliko šokantno detinjasti i egocentrični, toliko i jaka spona sa drugačijom vrstom realnosti od one sa kojom gledalaštvo uglavnom ima posla. Razmaženost, eksplicitnost i lenjost, ali i neosporan umetnički talenat koji se ponekada probudi iz pijane razdraganosti, nerazdvojiv su deo njene ličnosti. “Ne pada mi napamet da radim ni dana. To je muškarčeva obaveza. Ako se zdroćkam, ići ću pod nož”, izgovoriće sa jednakom nonšalantnošću kao i to da se podrazumeva da njenu maloletnu ćerku podižu baba i deda.

Kratak nalet elana Veroniku vodi nazad na umetničku akademiju na kojoj posle duže pauze završava studije. Pruža joj se prilika i da izloži svoju instalaciju u crkvi Svetog Nikolaia u Tallinnu. Njen pokušaj trežnjenja nije samoinicijativan zbog pretnje od odlaska u zatvor, jer je jedna od stavki za preinačivanje zatvorske kazne u uslovnu, bila potpuna apstinencija od pića. Film je neće ispratiti do te stanice i završava se kod poziva na sledeće ročište zbog konstantnog oglušavanja o pravila uslovne slobode.

Pristup dokumentarnom postupku u filmu je obeležen umetničkom i životnom filozofijom rediteljke Sandre Jõgeve, jedne od najkontroverzniji umetnica Estonije, između ostalog poznate po vrlo specifičnom, otvorenom odnosu prema sado-mazo igrama. ”Sva ljudska bića su istovremeno sadisti, mazohisti, egzebicionisti i voajeri. Samo je ravnoteža drugačija”, jedna je od njenih deviza prema kojoj funkcioniše i film ”Ljubav” sa svojom kobinacijom nemog snimateljskog voajerizma sadističke žene i njene mazohističke okoline.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

25.01.2017. (22:10)

Odličan projekt

U knjižnicama uče beskućnike kako koristiti računalo

Knjižničarka Sanja Bunić pokrenula je hvalevrijedan projekt u Knjižnicama grada Zagreba – Knjigom do krova. U sklopu njega organizira radionice u kojima beskućnike uči raditi na računalu, kako bi se njime mogli služiti u potrazi za poslom. Također organiziraju druženja s beskućnicima, doniraju knjige prihvatilištima, a puno pozornosti posvećuju rušenju predrasuda o beskućnicima. 24sata

25.01.2017. (21:53)

Skup sport

Godina studiranja u Hrvatskoj košta 30.834 kune

Istraživanje koje je proveo Institut za razvoj obrazovanja (IRO), na temelju prosječnih semestralnih troškova studenata u 2014. godini pokazuje da student potroši iznos od 15.417 kuna. Od toga su 2693 kune išle na izdatke za studij, dok se glavnina (preko 80 posto!), odnosno 12.724 kune, odnosila na troškove života – stanarinu, režije, prijevoz… Slijedom toga, ispada kako godina studiranja u Hrvatskoj košta 30.834 kune, trogodišnji studij 92.502 kune, a petogodišnji 154.170 kuna ili otprilike 20.000 eura. Slobodna

25.01.2017. (21:12)

Život u divljini

Ispovijest samohranog oca koji s troje djece živi na Velebitu

“Dogovor s ravnateljicom i Županijom je bio da prihvatim da ću ja voziti djecu dok se ne riješi prijevoz, koji po zakonu oni za djecu moraju osigurati. Za to je bila dogovorena naknada od oko 3200 kuna mjesečno. Dosad sam dobio samo 2000 kuna, iako mjesečno za gorivo trošim 500 eura. No, to čak i nije najveći problem. Fizički sam iscrpljen, a nadležne službe me ignoriraju”, kaže Alen Baričević (29), samohrani otac troje djece, koji je prije pet mjeseci preselio na Velebit, u kuću svojih predaka. Baričević u jednom smjeru do škole ima 38 kilometara, a u jednom školskom danu tu dionicu svojim Nissanom mora prijeći četiri puta. Jutarnji

25.01.2017. (20:31)

Cro pop

HDZ postojan, SDP pada, Živi zid postao treća politička opcija

Hrvatska, smatra 57% ispitanika, ide u lošem smjeru, a 47% ispitanika ne podupire Vladine politike, pokazuje istraživanje Crobarometar. HDZ završava siječanj gotovo identično kao i prošli mjesec, podupire ga 33,6% ispitanika, SDP pak već 4. mjesec pada i sada je na 22,4% birača. Živi zid je 3. politička opcija s potporom od 9,5% ispitanika, a MOST ima 8,8%. Predsjednica i premijer i dalje su političari koji na građane ostavljaju najpozitivniji dojam. Dnevnik.hr

25.01.2017. (20:02)

50 u 3

Na tri kata Klovićevih dvora Dimitrije Popović sažeo pedeset godina rada

Dimitrije Popović svoja djela pokušao je sažeti i pri ekskluzivnom obilasku izložbe koja se danas za javnost otvara u zagrebačkim Klovićevim dvorima, piše Večernji. Retrospektiva naziva “Misterij metamorfoza” prikazat će gotovo 340 eksponata na tri etaže galerije. Predstavit će tako Popovića kao slikara, kipara, grafičara, dizajnera, literatu i čitav niz njegovih djela koja su nastala u raznim segmentima njegovog rada. Ovo je dosad najcjelovitije predstavljanje Popovićevog stvaralaštva od 1966. do 2016. godine.

25.01.2017. (19:09)

Kraća vožnja, manja cijena

ZET potvrdio: Za tjedan dana jeftiniji tramvaj i bus

Od prvoga veljače ZET, uz postojeću kartu od 10 kuna i trajanja 90 minuta, uvodi i polusatnu kartu po cijeni od četiri kune, potvrdili su iz ZET-a. Gradonačelnik Milan Bandić ranije je najavio kako je cilj uspostaviti pravedniji sustav kako bi, oni koji se kraće voze, manje i plaćali, te istaknuo kako se ne radi o predizbornom potezu. Poslovni

25.01.2017. (18:52)

Šef opsjenara

Komentar: Mesićev problem nije politički nego karakterni

“Stjepan Mesić pati od ozbiljnih karakternih problema u svom javnom ponašanju. On je veliki poglavica svih hrvatskih političkih opsejnara. Spreman je reći ili obećati gotovo sve, samo da bi se nekom svidio, i da bi na temelju tog sviđanja, i tako uspostavljenih kontakata izvukao neku političku ili drukčiju korist. Mesić je, dakle, među emigracijom pjevao Juru i Bobana, da bi iseljenike uvjerio kako je on jedan od njih. Isto tako je početkom devedesetih u Novoj Gradiški osporavao Jasenovac, jer je računao da će učvrstiti potporu lokalnih hadezeovaca”, piše Telegram.

25.01.2017. (18:34)

Pozitivni primjeri

Hrvatske zero waste općine pokazuju da se može, Prelog prednjači s 60%

Koncept zero waste ciljeva i mjera je moguć i provediv te donosi mnogobrojne koristi gradovima i općinama, što potvrđuju vrhunski rezultati sedam hrvatskih jednica lokalne samouprave koje su prošle godine stekle status najboljih europskih praksi koje okuplja Zero Waste Europe mreža. Grad Prelog prednjači s 60% odvojeno prikupljenog otpada, a kumulativni rezultati bili bi još bolji kada bi se izuzele dvije općine (Belica i Dekanovec) na koje je tek krajem godine proširena usluga tako da je ona sada dostupna dostupna više od 27.000 stanovnika, priopćila je Zelena Akcija. H-alter

25.01.2017. (17:53)

Propuštena prilika

Plin u Splitu koristi samo 18 potrošača

“Usluge tvrtke ‘EVN Hrvatska Plin’ trenutačno koristi 18 splitskih potrošača, 10 poslovnih i osam privatnih. Njihova iskustva, kao i statistički podaci, potvrđuju da godišnje uštede oko 6000 kuna i više, ovisno o kvadraturi kuće ili stana. Osim što im je isplativije, korisnici su vrlo zadovoljni kvalitetom”, kazao je Werner Casagrande, član Upravnog vijeća koncesionarske tvrtke. Prema njegovim riječima, plinska infrastruktura će se širiti prema Poljudu i Stinicama, a počet će se graditi i u Kaštelima i Trogiru. Slobodna

25.01.2017. (17:32)

Prema očekivanjima

Sto dana Vlade: Marić radio, Petrov mutio, Plenković se junačio

“U petak 27. siječnja bit će stoti radni dan Andreja Plenkovića u Uredu predsjednika Vlade. Koalicijska vlada HDZ-a i Mosta u prvih sto dana nije nas impresionirala. Čini se kako je i ova vlada na vlast došla polupripremljena. Jedina velika stvar koju je učinila bila je porezna reforma. Ali Plenković zasluge za tu reformu, u dobrom dijelu, ne može pripisati sebi i svojoj novoj vladi. Zapravo, imao je veliku sreću jer ju je ministar financija Zdravko Marić počeo pripremati još u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića”, piše za Tportal Marko Špoljar.

25.01.2017. (17:30)

Dobrović: Nećemo mijenjati Zakon o privatizaciji INA-e

25.01.2017. (17:21)

Usain Bolt ostao bez jedne od svojih devet zlatnih medalja s OI nakon što je Nesta Carter, član štafete 4x100m s Ol u Pekingu 2008, pao na doping testu

25.01.2017. (17:10)

Za sreću

Otkud praznovjerje kucanja u drvo tri puta?

Nekadašnji pogani su vjerovali kako u drveću žive duhovi, a kucanje po drvetu je dobar način privlačenja njihove pažnje te pomoći. Također, običaj je da se ne kuca samo jednom – to bi bilo nepristojno. Uvijek se kuca tri puta, a prvo kucanje je za privlačenje pozornosti, drugi put za traženje pomoći, a treći put za zahvalu. Express

25.01.2017. (16:55)

'Čak i smrt ima raznovrsne margine alternativnosti'

Alternativna činjenica

“Alternativna činjenica može biti alternativni naziv za puku laž kojoj se pribjegava u kognitivnoj disonanciji, a u ozbiljnih ljudi neprecizan naziv za parcijalnu činjenicu koja je u interpretaciji suprotstavljena inoj parcijalnoj činjenici”, piše Inoslav Bešker inspiriran Trumpovom izjavom.

25.01.2017. (16:30)

Farbanje

Klasna ‘osjetljivost’ europskog establišmenta

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio da će se Komisija, u kontekstu borbe protiv nejednakosti i siromaštva, zalagati za uvođenje minimalne plaće u svim članicama EU. Iako se na prvu čini hvalevrijednom inicijativom, par aspekata ju ipak svodi na činjenicu da ju promovira dužnosnik koji je kao luksemburški premijer upravo poticao tu nejednakost pretvarajući svoju državicu u poreznu oazu za europske kompanije. Naime, od 28 članica EU samo njih 6 u svojim zakonskim okvirima ne poznaje institut minimalne plaće. Bilten

25.01.2017. (16:15)

Bulj: Zaustavite izgradnju plinske elektrane na Cetini! Uništit će pitku vodu, floru i faunu, količina ispušnih plinova bila bi zastrašujuća, a sve se namjerno prešućuje

25.01.2017. (16:15)

Zbog rukometne groznice uvode se novi letovi za Pariz

25.01.2017. (16:13)

Grad Osijek planira izmjenu komunalnog reda kojom će se zabraniti držanje pasa na lancu, vlasnici koji svoga ljubimca ipak zavežu, platit će novčanu kaznu

25.01.2017. (16:12)

Molimo bez karakterističnih znakova na travnjaku!

Hajduk bi po Dalmaciji gradio nogometne terene europskim novcem

Splitski Hajduk pokrenuo je zanimljivu inicijativu s ciljem unapređenja sportske infrastrukture na području Dalmacije, postavši prvi hrvatski klub koji za ovu namjenu namjerava iskoristiti sredstva iz europskih fondova. Pokrenuo je projekt koji bi trebao rezultirati sportskim terenima i drugim sadržajima u gradovima, općinama i naseljima veličine do pet tisuća stanovnika. Novac za ovu namjenu predviđen je u Programu ruralnog razvitka Republike Hrvatske 2014-2020. godine, a on godišnje ima na raspolaganju 330 milijuna eura. T-Portal

25.01.2017. (16:05)

Pogled oko sebe

To više nije samo dojam – Hrvatska je zemlja siromaštva

“Nikada u Zagrebu nije bilo toliko Second hand shopova, za koje je u današnjem kontekstu posve jasno da nisu tu zbog neke sveprisutne ‘vintage’ mode, već kao posljedica očaja i neimaštine. Osim toga, i oni, bez obzira na jeftinoću i moguću kvalitetu svoje ponude, zjape prazni”, piše Tatjana Gromača. Lupiga

25.01.2017. (15:33)

Pismo udruge zadarskih majki poslanih rukometašima, a koje je spomenuo izbornik Babić: Igrajte s toliko strasti i ljubavi prema domovini s koliko su oni ostavljali svoje živote na zemlji hrvatskoj

25.01.2017. (15:22)

Zagreb: U Noći muzeja besplatno ZET-ovim turističkim tramvajem, ostali se plaćaju

25.01.2017. (14:53)

Fret Zeppelin – sistem učenja sviranja gitare sa žaruljicama koje pokazuju kamo točno idu prsti

25.01.2017. (14:52)

Tužno i impresivno: Životinje pronađene zaleđene

25.01.2017. (14:48)

Igra u prostoru

Novi ured Nanobita posveta je video igrama

Agencija za projektiranje, produkt dizajn i arhitekturu Brigada uredila je novi ured Nanobita, vrlo uspješne zagrebačke tvrtke za razvoj igrica za smartphone. Ured u Radničkoj ulici, na dvije etaže i 1633 kvadrata, osim prostora za rad, ima različite trgove za druženje te sobe za igru i odmor. Osnovni kreativni koncept bila je posveta igricama kao desetoj umjetnosti. Na primjer, stolići koji su u stvari one cijevi iz Super Marija, kuhinjska polica u obliku zmije iz Snakea, ormarići u kuhinji koji izgledaju kao blokovi iz Arkanoid igrice. Veći dio namještaja je pritom custom made, piše Telegram.

25.01.2017. (14:23)

Nova Trumpova vlast naredila Agenciji za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency) da ukloni podstranicu s klimatskim promjenama sa sajta

25.01.2017. (14:20)

Zaobilazni krug

Na proljeće kreću radovi na rotoru prema Rebru

Dugonajavljivana rekonstrukcija rotora u Zagrebu koji spaja Bukovačku, Petrovu i ulicu Prilesje u Maksimiru počinje ovog proljeća. Prema projektu, iz sadašnjeg kružnog toka neće se moći izaći desno prema Bukovačkoj sjever i dalje prema Rebru niti će se u kružni moći uključiti iz Prilesja. Do Rebra će se iz Maksimira dolaziti preko Prilesja, na dodatnom traku koji će biti sagrađen. Jutarnji

25.01.2017. (14:18)

Savjetnica Donalda Trumpa samo spomenula frazu "alternativne činjenice" pa drastično skočila prodaja George Orwellovog romana ‘1984’ otkud složenica dolazi

25.01.2017. (14:09)

Znamo (ili barem možemo guglati) koja ja brzina svjetlosti, a koja je brzina mraka?

25.01.2017. (13:43)

Nasmijte se, snima nas NASA!

Nove NASA-ine fotografije Zemlje – 4 puta jača rezolucija

NASA je objavila prve fotografije koje je napravio njen novi satelit GOES-16, a koji snima pet puta brže od sadašnje generacije GOES-a s prostornom rezolucijom 4 puna jačom, što će meteorolozima omogućiti da vide manje objekte u Zemljinoj atmosferi kao i atmosferske pojave. Satelit može snimati određena područja i tako pratiti uragane, požare, vulkanske erupcije… Ovdje fotografije koje je dosad snimio, poput oblaka prašine zapadno od Sahare, oblaka nad Argentinom, Mjeseca… NASA, Phys.org

25.01.2017. (13:17)

Babe only

Vinkovčanka doktorirala na MIT-u, Hrvatska joj odbila projekt jer je – premlada

Hrvatska zaklada za znanost odbila je projekt Vinkovčanke Tee Žakule, doktorandice s jednog od najprestižnijh sveučilišta svijeta, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u (evo njen podsajt, iz nekog razloga spominju da svira gajde [zubo] ), uz, kako ona smatra, neobična objašnjenja. Zaklada je novac dijelila za istraživanje na područuju klimatskih promjena, a ona prijavila projekt s područja naprednog upravljanja u zgradama. Prvi razlog odbijanja je da nema dovoljno usavršavanja, a ona pet godna bila na najboljem svjetskom sveučilištu. Drugi razlog je da nije urednica časopisa i da nije organizirala konferencije, dok je treći razlog odbijanja bio da se povezala sa stranim znanstvenim institucijama, a ne domaćim. N1

25.01.2017. (13:13)

(Duhovita) povijest loših hrvatsko-mađarskih odnosa

25.01.2017. (12:58)

Predsjednica Grabar-Kitarović na konferenciji o energetici upozorila na problem "zakočenosti sustava i nemogućnosti donošenja odluka… To je stvorilo klimu u društvu koja nas dovodi do propuštenih prilika. Trebamo se prestati bojati raditi svoj posao i donositi odluke"

25.01.2017. (12:47)

Jednosmjerna karta

Dr. Šterc: Iz Hrvatske se od 2011. iseljava 40.000 građana godišnje

Od 2011. do 2016. iz Hrvatske se u prosjeku godišnje iseljavalo 40.000 ljudi što znači da ih se u pet godina iselilo 200.000, procjena je demografa dr. Stjepana Šterca, dok službenih brojki nema jer nijedna institucija ne vodi brojke budući da ne postoji registar stanovništva, nego samo popis stanovništva. Podaci se vode posredno i ne poklapaju se – podaci njemačkog statističkog ureda iz 2015. pokazali su da se u tu zemlju uselilo više od 50 tisuća hrvatskih državljana, dok su podaci DZS-a pokazivali da se te godine iz Hrvatske iselio 29.651 građanin. Večernji

25.01.2017. (12:27)

Mirjani Lučić-Baroni Australian Open bit će drugo polufinale na Grand Slam turnirima, i to punih 18 godina nakon prvog; zaradila 900.000 australskih dolara, odnosno oko 4,7 milijuna kuna; polufinale protiv Serene Williams bit će njihov prvi meč nakon 19 godina

25.01.2017. (11:58)

Svima želim (bar) 30 tisuća eura...

Paušalno oporezivanje: Granica dignuta na 230.000 kuna

Poreznom reformom uvedena su nova pravila paušalnog oporezivanja dohotka za obrtnike i poljoprivrednike, a najvažnija je promjena da je granica ukupnog godišnjeg primitka za paušalno oporezivanje dignuta s 149.500 na 230.000 kuna godišnje (19.166 kuna mjesečno). Tko uđe u ovo plaća 4.140 kuna paušalnog poreza godišnje, kao i doprinose na osnovicu od 3.095,60 kuna mjesečno. Ne trebaju voditi cjelokupno knjigovodstvo već samo knjigu prometa iz koje je vidljivo koje su račune izdali i kako su naplaćeni. T-Portal

25.01.2017. (11:51)

Eno Zagrepčane plaši skupina od 10-ak u crveno maskiranih osoba, prvo su obilazili Sesvete, jučer Špansko i Malešnicu, navodno ispituju teren za provale

25.01.2017. (11:48)

Ozljede u reprezentaciji: Utakmicu u petak protiv Norveške Šebetić neće moći igrati, Stepančić ima problema, a oko Duvnjaka je sva sila aparata

25.01.2017. (11:38)

Podravka uputila službenu neobvezujuću ponudu za preuzimanje Mlinara, nudi između 400 i 500 milijuna kuna; Mlinarov šef Mato Škojo kaže da mu svake godine dolaze ponude i da se on sad bavi sljedećim 3-godišnjim razdobljem u poslovanju

25.01.2017. (11:08)

Mirjana Lučić-Baroni u polufinalu Australian Opena

Hrvatska tenisačica Mirjana Lučić-Baroni plasirala se u polufinale Australian Opena nakon što je u Melbourneu svladala petu tenisačicu svijeta Čehinju Karolinu Pliškovu sa 6-4, 3-6, 6-4. Za plasman u svoje prvo pojedinačno Grand Slam finale 34-godišnjakinja će se boriti protiv Amerikanke Serene Williams koja je u četvrtfinalu nadigrala Britanku Johannu Kontu sa 6-2, 6-3. Igraju sutra, u četvrtak, oko 6 sati ujutro. Sportske novosti

25.01.2017. (10:53)

Zlatna sredina , kažu korumpirani

U Hrvatskoj lani više korupcije nego 2015., pali među najgore u EU

Hrvatska je za 2016. godinu s 49 bodova na 55. mjestu po korumpiranosti od 176 zemalja svijeta, po godišnjem indeksu Transparencyija, a prema 2015. godini Hrvatska je nešto više korumpirana (tada imala 51 bod i bila na 50. mjestu). TI opisuje Hrvatsku i Mađarsku kao “novo lice korupcije” u EU. Za porast percepcije korupcije u Hrvatskoj i Mađarskoj okrivljuju udar na civilno društvo i ostale neovisne institucije u te dvije zemlje. Dvije trećine zemalja imalo je manje od 50 bodova na ljestvici od 0 do 100 na kojoj su zemlje s najviše bodova najmanje korumpirane. Danska, Novi Zeland i Finska najmanje su korumpirane zemlje s 90, 90 i 89 bodova, a najkorumpiranije zemlje Sjeverna Koreja (12 bodova), Južni Sudan (11 bodova) i Somalija (10 bodova). Poslovni

25.01.2017. (10:12)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

10:17 Sabor – prijenos, HTV4
12:37 Pogled sa Zavižana, HTV3
13:24 Veliko putovanje po Škotskoj: Prenoćišta, HTV1
13:29 Dama s kamelijama (6,3), HTV2
13:50 Hrvatsko vodeno blago: Velebit, HTV3
13:53 Bonton: Kako dobiti pozornost konobara, HTV1
14:44 Zločinci u odijelima (8,7), HTV3
15:30 Lov (8,3), HTV3
17:21 Dvorci Loire: Saumur, HTV3
18:05 Bonton: Kako se riješiti beskonačnih poziva, HTV1
20:10 Univerzum uma: Zagonetke zamjedbe, HTV3
20:40 A forum – Barbara Matejčić, HTV3
20:42 Pola ure kulture, HTV1
21:08 Druga strana, HTV4
21:15 R.I.P.D. agenti za počivale u miru (5,6), RTL
21:30 Animatik, HTV3
23:08 Osobni rat (7,0), HTV3
23:28 Surinam – prašumski vidar u susretu sa šamanom, HTV1
23:30 Kockanje (5,6), Nova TV
00:15 Kronike zločina, RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

25.01.2017. (09:36)

Plave oči

Stručnjaci: Prijeti globalna epidemija sljepoće zbog digitalnih aparata

LED zasloni digitalnih naprava (pametnih telefona, tableta, kompjutera i igraćih konzola) zrače svjetlo s velikim udjelom kratke valne duljine, i to zračenje zbog svoje snage može oštetiti oči, čak dovesti i do sljepoće. Djeca su zbog svojih kraćih ruku još u većoj mjeri od odraslih izložena tom zračenju. Stručnjaci preporučuju sljedeće pravilo: nakon svakih 20 minuta zurenja u digitalni zaslon treba usmjeriti pogled u daljinu od oko 6 metara, na 20 sekundi ili više, kako bi se očni mišić mogao opustiti. Daily Mail

25.01.2017. (09:08)

Dužni, a nismo dobili ni kunu

Hrvatsku najviše zadužila Milanovićeva vlada – 18 tisuća kuna po stanovniku

Hrvatski javni dug iznosi 290 milijardi kuna što bi značilo da je svaki hrvatski građanin dužan 65.785 kuna, pri čemu je rapidno rastao u godinama krize, da bi se posljednje dvije godine stabilizirao. Gledano od 2000. godine naovamo Hrvatsku je najviše zadužila Milanovićeva vlada – za 18.882 kunu po stanovniku, slijedi Vlada Jadranke Kosor sa 17.012 kuna po stanovniku. Sanaderova vlada svakog je građanina Hrvatske zadužila za 13.610 kuna, a Račanova 8.541 kuna. Jutarnji

25.01.2017. (08:41)

Malo ispod oblaka

Marko Mamić – od Garešnice preko Švicarske do rukometne reprezentacije

Sportske donose kratku biografiju Marka Mamića (rođen 1994.), rukometnog reprezentativca koji se proslavio sinoć protiv Španjolske nizom golova u prvom poluvremenu. Dva metra visoki momak iz Garešnice igrao je u Kutini, a kad su ga zvali u Zagreb odbio je poziv i otišao u Švicarsku u Kadetten Schaffhausen kako bi imao veću minutažu. Otamo odlazi u francuski Dunkerque, a iduće će sezone prijeći u Kielce, aktualnog europskog prvaka. Igrao je za kadetsku reprezentaciju koja je 2013. osvojila srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Mađarskoj i bio drugi strijelac…

25.01.2017. (08:26)

Gore ne može

‘Zoolanderu 2’ čak devet nominacija za Zlatne maline

Američka komedija Zoolander 2 osvojila je devet nominacija za Zlatnu malinu, nagradu za najgore filmove, i to u kategorijama najgoreg filma, najgoreg glumca i redatelja (Ben Stiller), najgore glumice (Kristen Wiig), najgoreg sporednog glumca (Will Ferrell i Owen Wilson), najgore glumačke kombinacije i najgoreg filmskog nastavka. U kategoriji najgoreg filma bore se još Batman protiv Supermana: Zora pravde, Djedica pušten s lanca, Bogovi Egipta, Dan nezavisnosti: Nova prijetnja te politički dokumentarac Hillary’s America: The Secret History of the Democratic Party. Ovdje svi nominirani. Rolling Stone

25.01.2017. (08:09)

Low-cost svemir

Izabrano pet finalista za Googleovu nagradu za put na Mjesec

Pet timova izabrano je među 16 natjecatelja za posljednju fazu Googleove nagrade Lunar X – međunarodnog natjecanja za slanje prve privatne svemirske letjelice na Mjesec, dakle bez pomoći države i po low-cost uvjetima. Da bi pobijedio u natjecanju, jedan od ovih pet finalista mora poslati letjelicu na Mjesec, najkasnije do 31. prosinca ove godine, i onda još istraživati Mjesečevu površinu tako što vozilo mora prijeći barem 500 metara te slati fotografije i uživo prenositi video s Mjeseca. Timovi koji su prošli u finale su SpaceIL, Moon Express, Synergy Moon, Team Indus i Hakuto, iz SAD-a, Indije, Japana i jedan međunarodni tim, svaki će dobiti 200.000 dolara nagrade, onaj tim koji prvi sleti na Mjesec bit će nagrađen s 20 milijuna dolara, a drugi 5 milijuna. The Verge, Wikipedia

25.01.2017. (08:05)

Online foto-izložba: Lijepi crno-bijeli portreti hrvatskih glazbenika i filmaša, snimio Ivan Posavec

25.01.2017. (07:15)

Izbjeglice protjerane iz Hrvatske teško optužuju hrvatske policajce za nasilje, ministar Orepić demantira i kaže kako mnogi od izbjeglica kalkuliraju i ne traže azilnu zaštitu u RH kako ne bi bili evidentirani

25.01.2017. (07:00)

Sponzorirana vijest

G-Sense: Konačno tableta za žensko zadovoljstvo

Mozart je jednom napisao da se muškarac i žena u trenucima orgazma uzdižu do božanstvenosti. G-Sense vas vodi bliže tom jedinstvenom intenzitetu bliskosti sa voljenom osobom te potiče u vama strast i osjetljivost na svaki njegov dodir. Otkrijte novu ekstazu uz G-Sense, prirodni preparat za žene, koji je od sada dostupan u svim boljim ljekarnama ili na www.g-sense.hr uz brzu i diskretnu dostavu. Pogledajte nedavno objavljenu televizijsku reportažu o G-Sensu