“Sa mnom nije lako raditi, svjesna sam svog karaktera. Tvrdoglava sam i smatram da ako smo se nešto dogovorili, onda se to treba i poštovati. Ali, politika u Hrvatskoj tako ne funkcionira, pa niti društvo. Znali su da ću se ja čvrsto držati onoga što je zapisano u izbornom programu s kojim smo dobili izbore, a to nije bilo simpatično nekim ljudima koji su bili na vrhu vlasti”, izjavila je Mirela Holy u intervjuu za Novi list. Također kaže kako su je istraživali tri mjeseca prije nego je otkriven sporni mail zbog kojeg je dala ostavku, no ništa nisu našli jer je “dosadna kao opatica”.

Boja auta govori dosta o vama: crvena – samopouzdanje, crna – moć, žuta – sreća

Nutella u Austriji ipak kvalitetnija, pokazalo mađarsko istraživanje, jedino je Milka svugdje ista

Pogrebno poduzeće, veterinarske stanice, državni zatvori, servis za prodaju vatrogasnih aparata, obrt za izradu i prodaju ogrjevnog drveta… samo su neki kojima su odobrena sredstva drugog natječaja za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja koji je raspisao bivši ministar Tihomir Jakovina. Postoji jedan ‘mali’ problem, mjera je namijenjena sektoru svinjogojstva i peradarstva. Večernji

Nakon pola godine kašnjenja, restrukturiranje Jadroplova, Vlada već odobrila jamstvo za 6 milijuna dolara kredita

“Karnevalske kolone vode kukavice koji se nikada neće napiti do mjere da naprave nešto zaista nerazborito. Neka su neodoljivo blesavi i šašavi, ali svejedno paze da ne prijeđu granicu dobrog ukusa. Nikad ne zapale nekoga tko je stvarno opasan, tko ih može ozbiljno zaj….. Princem karnevala u našim selima će radije proglasiti nekakvog luzera, nekakvo bezazleno biće, homoseksualca, Srbina, novinara ili čak, u najsramotnijem dosad zabilježenom slučaju, dijete začeto umjetnom oplodnjom. O pokladama je naš dragi i bogobojazni katolički narod često i pokvareniji, zločestiji i gluplji nego u ostatku godine”, piše Ante Tomić. Jutarnji

Internetom se širi dirljiva poruka muškarca o tome zašto je brižan prema svojoj bivšoj supruzi, majci njegova dva sina. “Mojoj bivšoj supruzi danas je rođendan, pa sam se probudio ranije i odnio cvijeće, čestitke i poklon, kako bi joj klinci to mogli dati. Pomogao sam im i da joj naprave doručak. Po običaju, netko me pitao zašto dovraga još uvijek stalno radim stvari za nju. To me živcira. Pa ću vam objasniti. Ja odgajam dva mala muškarca. Primjer koji im ja dajem svojim odnosom prema njihovoj mami će uvelike oblikovati njihov način percipiranja žena i odnošenja s njima te percipiranja veza. Mislim da čak i više u mom slučaju, jer smo razvedeni. Stoga, ako nisi dobar primjer svojoj djeci, saberi se. Uzdigni se i budi primjer. Ovo je veće od tebe. Odgoji dobre muškarce. Odgoji snažne žene. Molim te. Svijet ih treba, sada više nego ikada.”

Maske od avokada odlične za kosu

Počevši od iduće godine, korisnici YouTubea više neće moći ‘preskakati’ kraće formate reklama kao što to sada čine. Reklame od 30 sekunde, koje sada nakon proteka šest sekundi nude “preskoči” gumb će se ukinuti, a zamijenit će ih reklame u trajanju od 15 i 20 sekundi koje će korisnici morati odgledati do kraja. N1, Fortune

Ništa 100% ne štiti od komaraca, ali miks eukaliptusa i limuna je najučinkovitiji

Na natječaj koji je bio raspisan za koncesiju plaže Zrće javila su se četiri ponuđača, a iako će odabrani koncesionar biti objavljen tek 7. ožujka, otkrilo se da najviše nudi Konzorcij Cocom oko novaljskog poduzetnika Josipa Šonje. Cocom je navodno ponudio godišnje fiksno plaćati milijun i 300 tisuća kuna naknade, 3,6 posto ukupnog godišnjeg prometa i u dva desetljeća u Zrće uložiti 98 milijuna kuna, od čega 25 već u prve dvije godine. Grad Novalja spreman je tužbom srušiti natječaj. RTL vijesti

“Sada bi trebali biti razuzdaniji, proždrljiviji i pijaniji nego inače. Zaboraviti na sve dobre, trijezne i građanski osjetljive odluke koje su donijeli početkom godine. Jer čemu obećanja ako ih nikada ne kršimo? Riječ karneval najvjerojatnije dolazi od latinskog ‘carne vali’ ili ‘zbogom, meso’, što se može dvojako tumačiti: nakon masnog utorka rastajemo se s prejedanjem (u srednjem vijeku u tom trenutku nestaju zimske zalihe i nastupa razdoblje u kojem se prilično teško prehraniti), no ‘meso’ se može odnositi i na ‘tijelo'”, piše Milana Vuković Runjić. Jutarnji

“Jasno je da u pozadini svega stoji kritika poljskog društva i nejednake podele moći i obespravljenost je tema filma koji brutalnost prema životinjama izjednačava sa političkim točkom koji nemilosrdno melje ljude pred sobom. Povremeno kao jedna kraća lekcija iz biologije o različitim vrstama, Holland preteruje sa dokumentarističko-didaktičkim intervencijama koje dovode do toga da većina onih koji su pogledali film, Pokot zovu eko-manipulativnom dramom”, piše Marina Richter, Monitorova dopisnica s filmskog festivala u Berlinu. Monitor

Prema novom Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, koji je upravo u javnoj raspravi, nakon 31. prosinca 2018. zabranit će se besplatno davanje laganih plastičnih vrećica za nošenje na mjestima prodaje robe ili proizvoda. Plastične vrećice neće se zabraniti, ali morat će se naplaćivati kako bi se podignula svijest javnosti o negativnom utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš. Lider

Promijenjeni su uvjeti za stručno osposobljavanje

“Unatoč krimić-dramaturgiji i povremenim truedetectivskim atmosferskim karakteristikama serije, cijela krimi-priča visi besposleno sa strane kao najobičniji MacGuffin, a ulogu prave misterije preuzimaju odnosi koje glavne junakinje imaju međusobno i sa svojim obiteljima. Drugi je problem serije to što su glavne junakinje, iako izvrsno portretirane – Reese Witherspoon, Nicole Kidman, Laura Dern i Shailene Woodley doista su razvalile svoje likove – pomalo klišeizirane”, piše Zrinka Pavlić o novoj HBO-ovoj seriji Male laži. T-Portal

“Hasanbegović je smjenom u HAVC-u poslao pobjedničku poruku u stilu starog parodijskog folk-hita: ‘Dobio i ovu sam bitku, al’ još vodim rat.’ Odgovorit ću naslovom TV serije: ‘Ne daj se, Nina’. HAVC nikad neće i ne smije biti HAWC. Tako nam Howarda Hawksa”, piše Ivica Ivanišević. Slobodna

Prvi dugometražni igrani film Agnieszke Holland od višestruko nagrađivanog In Darkness (2011), kanditata za Oskara za najbolji strani film, vrlo je teško smestiti u jasno definisanu kategoriju. Baziran na romanu ‘Prevezi svoj plug preko kostiju mrtvih’ Olge Tokarczuk, ko-scenaristkinje uz Hollandovu, on meša žanrovske, romantične i triler elemente sa tragikomičnima, balansirajući ih toliko proporcionalno da nijedan sam po sebi ne prevladava nad drugima. To je ustvari i najveća greška, zato što u njemu nema dovoljno misterije da bi bio misteriozan, ni dovoljno fokusa na zločin da bi postao jedna sočna krimi priča. I ljubavi koje se bude preterano su izvan fokusa da bi postale relevantne za radnju. Spoor ima pomalo od svega, kao jelo koje se smućka od ostataka onoga što se pronađe u kuhinji i kome fali samo jedan sastojak da bi postao “to”.

Centralna junakinja Spoora je profesorka engleskog jezika Duszejko (Agnieszka Mandat-Grabka), žena koja je penziju inžinjera niskogradnje prekinula iz dosade da bi radila pola radnog vremena nešto sasvim drugo. Ona je strastveno predata prirodi i zaštiti životinja usred sredine koja je opsednuta lovom. Mala zajednica u brdima na poljsko-češkoj granici čiji je član ne oseća apsolutno nikakvu empatiju prema drugim živim vrstama sem svojoj, pa čak i seoski sveštenik od misa pravi krvave orgije sa ubijenim životinjama pred altarom i horom dece koja peva lovačke pesme. Duszejko živi sama u zabiti okružena dvojicom komšija – dobrim prijateljem njenih godina po imenu Matoga (Wiktor Zborowski) i neprijateljem – krivolovcem koji svoju straćaru puni trofejima.

Onoliko koliko je popularna sa decom, Duszejko je nepopularna među lovcima koji su siti njenih pokušaja da ih sabotira u različitim sezonama lova, jasno definisanim po kalendarskim mesecima. Na samom početku filma, žena je još uvek sretna u okrilju svoje male “porodice” – živeći sama sa dva psa na koje gleda kao na svoju decu. Njihovim nestankom, počinje period tuge i pojačanog nerviranja oko neprekidnog pucanja na sve što se kreće, ali i mističnih dešavanja u široj okolini. Tragičan gubitak pasa u njoj samo još više pojačava napor da zaštiti životinje i različite prijave o “ubistvima” počinju da se nižu u lokalnoj policijskoj stanici. Naravno, niko je ne shvata ozbiljno i njeno ponašanje policajce što zabavlja, što dovodi do izbezumljenja.

Situacija počinje da se zakuvava smrću ozloglašenog komšije, čije je okrvavljeno telo pronađeno na podu u jedinoj sobi kolibe. Pozvana od strane Matoge da pomogne oko brige o mrtvacu, prema starim poljskim običajima i protivno pravilima o neintervenisanju pre dolaska policije, Duszejko u stanu pokojnika pronalazi fotografiju koja je na momenat šokira. Ovo otkriće će promaći starom momku koji je napolju zaokupiran traženjem mreže da bi pozvao policiju.

Lovci počinju jedan za drugim da umiru grozomornim zločinima i način na koji su ubijeni deluje do pred kraj filma jako mistično – publika je povedena da poveruje u to da je priroda uzela pravdu u svoje ruke. Jedno od tela kao da je pregaženo malim kopitima, iz drugoga masovno izlaze bube poznate samo iz te oblasti, treće su “sredile” divlje svinje, a veliki požar koji dokrajčuje crkvu sa sveštenikom u njoj, navodno izazvaju svrake skupljanjem svetlucavih predmeta u gnezdu kroz koje dolazi do prirodnog paljenja kroz sunčeve zrake. Sva ta brižljivo izrađena kostrukcija će se naravno srušiti i mistika će se pretvoriti u pravu krimi priču. Ona je međutim prožeta i nizom drugih dešavanja, pre svega višestrukim ljubavnim pričama, od kojih su dve srećne i jedna neuzvraćena. Dodatno uplitanje astrologije u tumačenje načina na koji će neko umreti/ ili je već umro dovodi do totalnog zatrpavanja materije.

Jasno je da u pozadini svega stoji kritika poljskog društva i nejednake podele moći i obespravljenost je tema Spoora koji brutalnost prema životinjama izjednačava sa političkim točkom koji nemilosrdno melje ljude pred sobom. Povremeno kao jedna kraća lekcija iz biologije o različitim vrstama, kao na primer o vrsti bube koja se nalazi isključivo u tim predelima, Holland preteruje sa dokumentarističko-didaktičkim intervencijama koje dovode do toga da većina onih koji su pogledali film, Spoor zovu eko-manipulativnom dramom. Sa druge strane, on bi mogao da postane miljenik publike jer će sigurno privući aktiviste, a šira bioskopska publika ga može prigrliti zbog svidljive produkcije. Njega je dobrim delom “lepo” gledati – sa totalima na srne, zečeve i ostalu divljač, divnim snimcima šuma pokrivenih snegom ili mahovinom uhvaćenih kamerom Jolante Dylewske.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

Uobičajeno je da majke svojoj djeci na faksu šalju pakete, no američki student Connor Cox nije primio uobičajen paket. Naime, njegova majka poslala mu je poštom smeće koje je ostavio u svojoj sobi nakon što je posljednji put bio kod kuće za praznike. Time ga je očito htjela naučiti lekciju. Buzzfeed

Meksikanac Jahdiel Rosas došao je u Hrvatsku kao volonter, a po struci je trener gimnastike. Dok je po gradu tražio teretanu u kojoj bi vježbao, u jednoj su mu ponudili posao. U Hrvatskoj mu se sviđa sve osim hrane i žena, s kojima nema što pričati iako su lijepe. Kaže da je to općenito problem današnjih cura da više brinu o vanjštini. T-Portal

20:00 Mahnitost (6.9), HTV2
20:07 Ljubavni život domobrana (6.9), HTV1
20:30 Odmetnici (5.9), HTV3
22:00 Lovac na glave (5.5), NovaTV
22:05 Šest dana, sedam noći (5.8), RTL
22:09 Zagonetno ubojstvo na Manhattanu (7.4), HTV1
00:00 Sve za lovu (5.3), NovaTV
00:05 Izdaja (6.1), RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Na YouTubeu je objavljen jedan od ranijih filmova Jean Luc Godarda, prvi s narativom. Film Une Femme Coquette traje tek 9 minuta, a Godard ga je snimio sa 24 godine, po kratkoj priči Guya De Maupassanta. Samo pet godina nakon ovog filma, snimio je Breathless. Indie Wire

Samoostvarujuća proročanstva su vrlo zanimljiv fenomen koji može utjecati na svakodnevni život. Kada sljedeći put u horoskopu pročitate da će vam danas biti loš dan, prije nego što se potpuno obeshrabrite, sjetite se koliko snažan utjecaj imaju vaša očekivanja. Misli i uvjerenja koje imamo mogu dovesti do toga da se drugi ljudi ponašaju upravo u skladu sa njima, piše Kultiviši se (tekst je starijeg datuma ali je zanimljiv).

Većina teritorija Nizozemske nalazi se ili na morskoj razini ili tek jedan metar iznad i zato je globalno zatopljenje pitanje opstanka za tu zemlju. Godinama se bore s rastućom razinom mora povišenjem svojih nasipa i njihovim proširivanjem, no unatoč tome skloni su poplavama. Jedna od država koje bi mogle nestati za 100 godina je i Ujedinjeno Kraljevstvo, zbog Brexita. Express

Fotograf Akhil Suhas putovao je 6 mjeseci po Novom Zelandu obučen u kostim Gandalfa. Jer tko bi bio bolji vodič kroz Međuzemlje od mudrog i hrabrog čarobnjaka. Svoju avanturu objavio je u seriji odličnih fotografija na Instagramu, pod nazivom Gandalf the Guide. BoredPanda.com

“Više okrenut samom procesu nastajanja umetničkih dela, kao što je to recimo bio slučaj u The Big Night, Tucci se zarobio u međuprostoru upečatljive dokumentarnosti i slabo dorađene radnje. U problematičnom nastojanju da prikaže nekoliko nedelja leta 1964, tokom Lordovog poziranja za portret u umetnikovom pariškom studiju, filmu Finalni portret fali jedan bitan element koji bio pojasnio zbog čega pisac tako strpljivo pušta da se Giacometti prema njemu odnosi nemarno nonšalantno”, piše Marina Richter, Monitorova dopisnica s Berlinalea. Monitor

Šesti rediteljski poduhvat Stanleya Tuccija koji je pokazan u takmičarskom programu Berlinala je biopic o švajcarskom umetniku Albertu Giacomettiju, baziran na memoarima američkog pisca i kritičara umetnosti Jamesa Lorda. U ulogu Giacomettija, sa velikom lakoćom uskače Geoffrey Rush, ovogodišnji dobitnik Berlinale Camere za duboki trag koji je ostavio na filmsku umetnost. Ne samo optički potpuno približen Giacomettiju – sa uvučenim obrazima, markantnim nosem i neukrotivom kosom – on u film unosi i najtananije karakterne osobine umetnika koji je živeo neurednim, haotičnim životom prožetim neverovatnom kreativnom energijom. On je najjača potpora filmu sa puno mana koji i pored (uglavnom) dobrog glumačkog tima, impresivnog produkcijskog dizajna Jamesa Merifielda i muzike Evana Lurija, tapka u mestu.

Najveća slabost Finalnog portreta, sem sporovozne dinamike koja se bazira na nizu stalnoponavljajućih narativnih elemenata, je u ekstremno različitom kvalitetu glumačkih snaga, odnosno u građenju karakternosti dve glavne ličnosti. Geoffrey Rush je standardno izvanredan u ulozi ekscentričnig, dekadentnog umetnika koji dane provodi u seriji rituala od identičnog ručka u istom bistrou koji započinje ispijanjem dve čaše crvenog vina i dve šolje kafe naiskap, do svakodnevnih susreta sa mladom prostitutkom i novom muzom Caroline (Clemence Poesy) naočigled svoje žene i nekadašnje inspiracije Annette (Sylvie Testud). Ovo je jedna od najjače izgrađenih karakternih uloga u kojoj Testud verodostojno dočarava ženu nagriženu ljubomorom i tugom i koja u pokušaju da održi sopstveno dostojanstvo, neguje nestrastvenu aferu sa takođe znatno mlađim ljubavnikom (Takatsunu Mukai). Iako distanciran i diskretno u pozadini, fokus na odnos bračnoj para je svetla tačka Finalnog portreta kome ne bi štetilo više emotivnih momenata koji bi osvetlili intrigantne detalje iz Giacomettijevog života. U epizodnoj, ali upečatljivoj ulozi Albertovog brata, nalazi se izvanredan Tony Shalhoub čije tumačenje Diegovog lika potpuno odgovara znanim biografskim podatcima o familiji Giacometti.

https://www.youtube.com/watch?v=2j75HGZcqXg

Više okrenut samom procesu nastajanja umetničkih dela, kao što je to recimo bio slučaj u The Big Night (1996) u kome se spremanje italijanskih specijaliteta pretvorilo u uputstvo za kuvanje, Tucci se zarobio u međuprostoru upečatljive dokumentarnosti i slabo dorađene radnje.

Posle deset godina pauze od Blind Datea, tanke dramedije koja je brzo pala u zaborav, Tucci se vraća režiji u problematičnom nastojanju da prikaže nekoliko nedelja leta 1964, tokom Lordovog poziranja za portret u umetnikovom pariskom studiju. Iako baziran na istinitim događajima, filmu fali jedan bitan element koji bio pojasnio zbog čega pisac tako strpljivo pušta da se Giacometti prema njemu odnosi nemarno nonšalantno, menjajući mu planove prema ćefu. Naposletku, to i jeste centralna radnja filma. Pozvavši ga da pozira za portret, Giacometti tvrdi da će čitava stvar trajati svega nekoliko sati, da bi se poziranje produžilo na još dva dana, jednu nedelju pa odmah i još jednu, večito odlažuju Lordov pokušaj da se vrati kući u New York. Iako ovakav razvoj događaja stoji u skladu sa umetnikovom često citiranom tvrdnjom da nije moguće dovršiti jedan portret, ta potpuna subordinacija bez jasnog objašnjenja stoji kao nedovršena rečenica. Ego (naslikao me je čuveni vajar/slikar/grafičar), prijateljstvo (ono nije uvek glatko) ili nešto drugo? Od toga je mogla da nastane mnogo bolja analiza napora kroz koji modeli prolaze, što je jako slabo dotaknuta tema. Takođe, ispeglana i suzdržana pojava Armija Hammera u ulozi Jamesa Lorda je iritantno dekorativna i bezkarakterna. Hammer je u Berlinu prezentan sa još jednim filmom – odličnom Call Me By Your Name Luce Guadagnina (program Panorame) – u kome njegova dekorativnost makar ima poentu, zato što se nalazi u centru jedne nesvakidašnje ljubavne priče.

Pored pobrojanih nedostataka, film ima i neosporne kvalitete. Pre svega u domenu produkcijskog dizajna koji je oživeo Giacomettijev pariski studio, ne izostavljajući ni najmanji detalj. Uz to, pomenuti procesi nastajanja skulptura, odnosno portreta, su mali užitci koji gledaoca na momenat oslobađaju sporovoznosti kojom teče radnja.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

Predsjednik uprave Podravke Zvornimir Mršić čeka odluku Nadzornog odbora tvrtke, koji bi sljedeći tjedan trebao odlučiti ostaje li on na toj poziciji i u narednom razdoblju ili će biti smijenjen. U intervjuu za N1 rekao je kako se nada da će NO donijeti odluku ‘koja će biti u korist Podravke’. “Ako ja moram otići po političkoj liniji imenovanje nove uprave će isto biti po toj liniji. Čemu onda rezultat? Gdje je kraj? Volio bih da se raspravlja o rezultatima mog tima i koji je plan, što nudimo i koja je naša vizija”, rekao je Mršić. Pojasnio je i kako sebe ne smatra ‘uhljebom’, već čovjekom koji je karijeru izgradio u Podravci.

“Jača strana filma je apsolutno sjajna, vrlo osećajna uloga Daniele Vege. Redatelj Sebastian Lelio je imao hrabrosti da za glavnu ulogu zaista izabere transrodnu osobu, bez ikakvog ranijeg glumačkog iskustva, a Vega se smatra favoritom za nagrade na festivalskom ciklusu od Berlina nadalje. Nju možemo bez problema kupiti kao fantastičnu ženu, iako Una mujer fantastica teško možemo smatrati fantastičnim filmom”, piše Monitorov Marko Stojiljković s Berlinalea. Monitor

Može se reći da Marina (Vega) živi ugodnim životom. Dnevnu rutinu konobarskog posla razbija pevanjem u noćnom klubu, a njen nešto stariji i izuzetno bogati, sveže razvedeni verenik Orlando (Reyes) joj pruža emotivnu i materijalnu sigurnost. Vidimo ih kako slave godišnjicu i kako se Orlando stresira oko toga gde je zaturio vaučere za zajedničko putovanje. Marinina sreća se menja kad Orlandu preko noći pozli. Iako ga Marina hitno vozi u bolnicu, nema mu spasa. Ispostavlja se da Marina nije ostala samo bez svoje velike ljubavi i finansijske sigurnosti, već je postala predmetom istrage i uplitanja u najintimnije aspekte života, a Orlandova familija jedva čeka da joj oduzme sve što su njih dvoje delili i zabranjuju joj dolazak na sahranu.

Marina je, naime, transrodna osoba i kao takva je suočena sa predrasudama na svakom koraku. Orlandova familija ne shvata kako je “normalan”, oženjen muškarac i otac dvoje dece preko noći postao frik zaljubljen u “himeru”, kako je oni zovu. Orlandov lekar “sabira dva i dva” tako što njegove modrice usled pada dovodi u vezu sa njenom seksualnom orijentacijom i društvenim statusom. Čak je i policajka koja pokazuje dozu saosećanja podvrgava ponižavajućem pregledu jer takva su pravila.

Transrodne osobe su navikle na nasilje i Marina je svesna da je njena veza sa Orlandom nalikovala bajci. Nju, međutim, najviše pogađaju dve stvari. Prvo, želi priznanje da je normalna osoba od krvi i mesa kao i svaka druga i da stoga uživa jednaka prava. Iz toga sledi i to da ona traži da joj se prizna belodana činjenica da je ona volela svog verenika, da ga nije zavodila, prisiljavala ili šta sve ne, već da su njih dvoje bili u odnosima svojom voljom, kao dvoje odraslih i slobodnih ljudi.

Pre četiri godine, Sebastian Lelio se pojavio u Berlinu sa ultimativnom feminističkom dramom o ženskoj slobodi i pravu na nju, Gloria, koja je svojoj glavnoj glumici donela Srebrnog Medveda. Lelio ni pre toga nije bio nepoznat na festivalskom ciklusu, njegovi filmovi su igrali u Cannesu, San Sebastianu, Locarnu, Torontu i osvajali poneku nagradu na manjim festivalima. Ma koliko njegova rana, prilično mračna faza bila snažna, ipak mu je Gloria sa svojom nedogađajnošću iz koje se pojavljuje gomila bitnih detalja i posvećenošću temi žene i njenog života donela najveću slavu i globalnu arthouse distribuciju.

Čini se da sa Una mujer fantastica Lelio pokušava da podigne uloge. Kao i u Gloriji, i ovde su izuzetno bitni detalji iz svakodnevnog života, klasne razlike, sitna zadovoljstva i opsesije (recimo ona sa Orlandovim zaboravljenim ključem koja otvara neobičan, iako ne sasvim uspeli hitchcockovski pod-zaplet). Kao i u slučaju Glorije, i Marinine želje su sasvim normalne, ali ih društvo smatra u najmanju ruku ekscentričnim. Gloria se se borila za slobodu da živi kako hoće sa svojih 60-ak godina i da nikome ne polaže račune za to, Marina se bori da prvo bude priznata kao ljudsko biće, onda i kao žena.

https://www.youtube.com/watch?v=LJcwcsRpPBE

Ali izgleda da podizanje uloga ovde nije urodilo plodom. Glorijina priča je profitirala od svakodnevnosti i gotovo nevidljivog luka, sa Marininom to nije slučaj. Lelio sa jedne strane pokušava da naglasi njenu normalnost kroz svakodnevnost, ali ipak ima potrebe dati i jaku, nimalo suptilnu izjavu, što film svodi na nivo tipičnog festivalskog aktivističkog filma za podizanje svesti.

Lelio čak odustaje od svoje potpisne diskrecije u dva ključna momenta i poseže za “on the nose” simbolikom. Prvi je izbor pesme koju Marina peva sama u autu sećajući se Orlanda (čiji se duh takođe pojavljuje na ključnim mestima kao svojevrsni vodič). Druga je jedna kasnija scena sa ogledalom strateški postavljenim preko genitalija u kojem gledamo odraz Marininog lika. Jasno nam je šta nam Lelio želi reći u oba slučaja, šta uostalom govori kroz ceo film, tako da ovo deluje kao “nabijanje”.

Ono što se, međutim, može ispostaviti kao jača strana filma je apsolutno sjajna, vrlo osećajna uloga Daniele Vege. Lelio je imao hrabrosti da za glavnu ulogu zaista izabere transrodnu osobu, bez ikakvog ranijeg glumačkog iskustva, a Vega se smatra favoritom za nagrade na festivalskom ciklusu od Berlina nadalje. Nju možemo bez problema kupiti kao fantastičnu ženu, iako Una mujer fantastica teško možemo smatrati fantastičnim filmom. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Donedavni čelnik Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar gostujući u Nedjeljom u dva rekao je kako je nalaz revizije tendenziciozan, neprincipijelan, cenzorski i zastrašujući. “Morao sam dati ostavku jer ću se jednog dana probuditi s konjskom glavom u krevetu ili će mi netko nešto podmednuti u auto. Država gubi kontrolu nad procesima – dozvoljava da huškačka politika ide dalje.Državna revizija govori glasom autoriteta. Hrvatsko-audiovizualno vijeće odlučuje o sredstvima. Postoji mehanizam nadgledanja troškova. Revizija je pobrkala lončiće i zato je Europa strašno uznemirena”, rekao je Hribar. HRT

“Mirela Holy materijal koji je pripremila stigne još popraviti dok nije otišao u tisak. Čemu, recimo, prikrivanje identiteta Zorana Milanovića ili Marijane Petir? Hoćemo precizno znati što je to sve Milanović radio sa svojim bratom, kako se gostio u restoranu ‘Tač’ i slično. Reci nam s kim je bila Marijana Petir, a ne da moramo odgonetati koji je to oženjeni muškarac, otac dvoje maloljetne djece. Želimo da nam točno kažeš koji je to političar koga pljesnuo po guzici, opsovao nekome mater, posudio sto kuna, pa ih nije vratio, napio se i onda u parku bljuvao po prolaznicima, na svečanoj večeri mljackao otvorenih usta.. Sve, sve nam reci, Mirela”, piše Dražen Ciglenečki o najavljenoj knjizi Mirele Holy ‘Vražica nosi Pradu, a bogovi konfekciju’. Novi list

Američki predsjednik Donald Trump na sinoćnjem je mitingu na Floridi lažno sugerirao da se u petak u Švedskoj dogodio nekakav teroristički napad povezan s izbjeglicama. Nakon što je najavio da Bijela Kuća planira ograničiti imigraciju, Trump je nabrojao europske zemlje i gradove kod kojih se, kaže, dobro vide opasnosti primanja izbjeglica, piše Huffington Post. “Pogledajte što se događa u Njemačkoj. Pogledajte što se sinoć dogodilo u Švedskoj. Da, Švedskoj. Biste li vjerovali? Primili su velik broj izbjeglica i sad imaju probleme koje nisu mogli zamisliti. Pogledajte što se događa u Bruxellessu. U Parizu i u Nici”, rekao je Trump. Telegram,

Mnistar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić od svojih je ranijih radova na hrvatskom jeziku sastavio najmanje pet od deset poglavlja doktorata objavljenog na njemačkom jeziku. Novosti su došle u posjed originalnog Barišićeva magistarskog rada, kao i knjige iz 1992. godine koja je nastala iz njegove doktorske disertacije i niza članaka koji će bez izmjena biti pretvoreni u poglavlja doktorata pod nazivom ‘Welt und Ethos. Hegels Stellung zum Untergang des Abendlandes’. Uspoređujući rečene radove, izračunali su da je Barišićeva disertacija sačinjena od najmanje 62 posto stranica koje je prethodno objavljivao kao samostalne znanstvene članke ili dio magisterija na hrvatskom jeziku.

“Željka Markić je osoba koja je najprije targetirala LGBT populaciju, organizirala referendum kojim se ograničavaju prava pripadnika ove populacije, a kasnije zagovarala različite ideje koje imaju za cilj isključiti, odnosno ograničiti prava drugima i drugačijima. Drugi i drugačiji, ponavljamo, za nju su po svemu sudeći svi koji ne dijele svjetonazor desnog krila Crkve, iza koje se Željka Markić krije kad propovijeda svoj ekstremizam. Sad se, evo, Željka prihvatila i srpske manjine, jer mržnji je malo ostati samo kod LGBT populacije”, komentira Ladislav Tomičić. Novi list

Bojan Bugarin, savjetnik ministra pravosuđa Ante Šprlje, prijavio se na natječaj za suca Upravnog suda u Zagrebu. DSV ga je izabrao, na Upravnom je sudu trebao raditi od 1. prosinca prošle godine, što je učinio, ali se nakon svega četiri (4) dana – uključujući vikend – vratio na savjetničko mjesto u Ministarstvu. Formalnim prelaskom na Upravni sud, Bugarin je povisio prihode i osigurao stalan posao u Zagrebu nakon završetka savjetničkog mandata. Premda je DSV-u rekao da je ‘spreman odmah započeti s radom na tom sudu’, piše Slobodna.

Čak 99,6 posto svih novih mobitela su na iOS-u ili Androidu

“Saznao sam to kad i svi hrvatski građani. Onda su nam u 14 sati, pola sata prije glasovanja u Saboru, na Klubu zastupnika HDZ-a i službeno rekli da je Bačić naš kandidat. Izrazio sam tada nezadovoljstvo načinom odabira. Nisu mi važna imena nego me smeta taj obrazac prema kojem se hrvatska politika vodi, evo, već 25 godina. Netko će reći što se ja tu bunim budući da se oduvijek tako radilo, ali jednostavno ne želim u tome sudjelovati. Sve je to neozbiljno, rekao je Hasanbegović pojašnjavajući zašto je odbio sudjelovati u glasovanju o glavnom ravnatelju HRT-a. Novi list

Na dance festivalu u Melbournu se masovno predozirali drogom

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavljuje da bi prijedlog zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom trebao biti poslan Vladi u prvom tromjesečju: U supermarketima mora biti 50 posto domaćih proizvoda

Amerikanka Norma McCorvey poznata pod pseudonimom “Jane Roe” u presudi “Roe protiv Wadea” kojom je Vrhovni sud 1973. legalizirao pobačaj, preminula je od zatajenja srca u staračkom domu u teksaškom gradu Katyiju u dobi od 69 godina, kazao je novinar Joshua Prager. McCorvey je svoje ime otkrila tek 1980-ih kada je dopustila pobornicima prava na pobačaj da ga koriste. Kasnije je promijenila mišljenje i nastupala u ime protivnika pobačaja. U članku Slučajna aktivistica objavljenom u magazinu Vanity Fair u veljači 2013. Prager je napisao kako McCorvey nije imala namjeru boriti se za prava žena. Samohrana i siromašna ona je željela pobaciti nakon što je treći puta ostala trudna. McCorvey na kraju nije pobacila. Slobodna, HRT, Washington Post

Iračke zračne snage bacaju milijune letaka na zapadni dio grada Mosula najavljujući stanovništvu da neposredno predstoji kopnena ofenziva kako bi se izbacila Islamska država iz njihovih četvrti. Islamski militanti su u biti pod opsadom u zapadnom Mosulu, zajedno s kako se procjenjuje 650.000 civila, nakon što su ih snage iza kojih stoji SAD koje su opkolile grad izbacile iz istočnog dijela u prvoj fazi ofenzive završene prošli mjesec. Letci “sadrže upute stanovnicima da se pripreme da dočekaju iračke snage koje dolaze kako bi oslobodile njihova područja te da upozore pripadnike Daesha (Islamske države) da polože oružje i predaju se”, reklo je u priopćenju ministarstvo. Index, CNN

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović opisala je razgovor s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom kao “vrlo konstruktivan i srdačan”, dodavši da su “prošli niz bilateralnih pitanja, a posebno se zadržali i na gospodarstvu”. “Pokrenula sam i pitanje rafinerije u Bosanskom Brodu i dogovorili smo da ćemo s obje strane poduzeti mjere kako bi se riješilo zagađenje zraka. Posebno smo razgovarali o jugoistoku Europe, BiH, Srbiji. Dogovorili smo sljedeće korake suradnje”, rekla je Grabar Kitrović. Večernji

Bauk: U godini HDZ-ova mandata iselilo se više mladih nego u mandatu naše Vlade