Svi znamo kako je skončao Ikar kada je zanemario upozorenja i približio se suncu. Sunce je u mnogim kulturama bilo nedodirljivo božanstvo. I djecu od malena upozoravaju da ne smiju gledati u sunce, zbog vrlo realne opasnosti oštećenja vida. Možda zbog svega toga nije ni čudo da su se od davnina ljudi na pozicijama moći povezivali sa tom najsjajnijom zvijezdom, primjerice Luj XIV. Zanimljiv tekst o gledanju u sunce donosi The Outline.

“Priča o Klemmu i Zrću nije samo priča o profiterima šatoraške revolucije. Ta priča je istodobno i priča o tome zašto ovakve županije kakve danas imamo neće nikad biti ukinute. One su za svaku klijentističku političku elitu otjelovljenje čistog sna. U njima decenijski kneževi mogu vladati svojim malim ‘primorjima’, eksploatirati po svojoj volji svoje male ‘kolonije’, a da pritom ni pred kim ne snose nikakvu odgovornost. Na Zrću će jedan zaslužni subnorovac, par birtaša i veletrgovci pićem idućih dvadeset godina crpiti oblutke, more i žalo. A domoroci u tom scenariju nisu predviđeni čak ni kao konobari. Eto vam hrvatskog ekonomskog modela u 21. stoljeću”, komentira Jurica Pavičić. Jutarnji

Ministarstvo državne imovine raspisalo je javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu RH, koji traje do 23. svibnja 2017. godine do 14 sati. Od 25 nekretnina, čija je ukupna početna cijena gotovo 47 milijuna kuna, najskuplja nekretnina je šuma kod Biograda na Moru koja se prodaje po cijeni od 25.682.485,40 kuna. N1

Dok svi pričaju o propasti Agrokora i utjecaju istog na ekonomiju, Ivica Ivanišević osvrnuo se na dio koncerna koji se tiče književnika – Tiska. “Kao potpuni nevježa u pitanjima biznisa, nemam pojma razmišlja li itko o prodaji ovoga lanca. No, čak i ako od prodaje knjiga ne dignu u potpunosti ruke – a mogli bi jer je zarada od njih upravo komična – sasvim sigurno će ih izgurati na marginu, otvarajući prostor nekoj lukrativnijoj robi. To znači da će nakladnici koji ionako dišu na škrge, ostati bez do danas jedinog pouzdanog partnera koji im je mogao jamčiti nacionalni plasman knjiga i urednu isplatu”, piše Ivanišević.

Futurism piše o Sabrini Pasterski, fascinantnoj ženi koja je u dobi od 14 godina izgradila avion, nakon čega je završila MIT, a trenutno čeka doktorat na Harvardu. Njeno istraživanje pokriva crne rupe, prirodu gravitacije, teoriju struna, kao i fenomenom gravitacije u kontekstu kvantne mehanike. Svoj napredak objaljuje na web stranici. Prijevod originalnog članka donosi Express.

Bogatstvo Rockefellera učinilo je obiteljsko ime sinonimom za moć, utjecaj i obilje. Danas je umro David Rockefeller, posljednji unuk Johna D. Rockefellera, prvog američkog milijardera i začetnika loze. Da je poživio, u lipnju bi proslavio 102. godine. Iza sebe ostavlja petero djece, desetero unučadi i desetero praunučadi. Novi list, Forbes

Blues, odnosno upotreba plavih nota potječe još iz Afrike, ali većinu koncentracije današnjeg poimanja tog žanra čini američki dio priče. I taj dio priče nevjerojatno je složen, mističan, razgranat na tisuće prašnjavih puteva i samotnih, pojedinačnih, nadasve subjektivnih projekcija. U prvom planu je Robert Johnson, a odmah iza njega spominju se Sonny Boy Williamson, Elmore James, Charley Patton, Mamie i Bessie Smith. Danas nema mnogo nastavljača žanra, povremeno bi trebali zahvaliti The White Stripesima, pa posljedično i The Black Keysima, što još uvijek u mainstream struji možemo čuti slide gitare, glas obojan propovjedačkim tonom i pjesmu o dobrim i lošim vremenima. ziher.hr

Ured za ekonomiju i rad kantona Zürich svake godine objavljuje vodič za plaće svih profesija. Zanimljivo je to za usporedbu s plaćama kod nas. Primjerice, frizer u Švicarskoj zarađuje 2601 CHF (17.897 kn), pekar – 4051 CHF (28.015 kn), vozač autobusa – 4858 CHF (33.596 kn), a novinar – 5551 CHF (38.388 kn). Učitelj zarađuje 7398 CHF (51.162 kn), a glavni liječnik u bolnici u Zürichu – 12.824 CHF (88.686 kn). CroExpress

Remake Disneyjevog klasika Ljepotica i zvijer s Emmom Watson u glavnoj ulozi ovog je vikenda bio najgledaniji film u američkim kinima, gdje je zaradio 170 milijuna dolara. Film je oborio pet rekorda, između ostalih za najbolje domaće i svjetsko otvaranje za PG film i najbolji Disneyjev remake nakon Alise u zemlji čudesa. Tako je jedna Zvijer na box office ljestvici pobijedila druge dvije – King Konga i Wolverinea. Independent, BBC, Fox News

Je li seksistički prodavati ružičaste kućanske uređaje uz napomenu da su namijenjeni ženama?

Uskraćeni za izlaganje ekstremnim temperaturima, stresu i nelagodi naše tijelo gubi sposobnost prilagodbe. Naša biološka snaga, vještine i ključne funkcije propadaju jer im okoliš ne daje znak za pokretanje, piše Scott Carney u svojoj knjigi What Doesn’t Kill Us gdje istražuje koliko je široko prihvaćanje tehnologije utjecalo na čovjekovo zdravlje. “Ugoda za koju nije potreban trud učinila nas je debelima, lijenima i sve lošijeg zdravlja”, kaže on i nudi savjete, i to ne neke ekstremne – malo vježbanja, tuširanja mlakom vodom, smanjeno grijanje, malo aktivnosti prije doručka… Outside

Baš prošli tjedan, na Dan sv. Patricka Irac Johnny Ward završio je svoj veliki projekt – obišao je svih 197 država svijeta (posljednja bila Norveška). Kaže on da mu je trebalo 10 godina da obiđe sve države, a na svom je putovanju pišući blog OneStep4Ward zaradio milijun dolara. A nije krenuo s puno – odrastao je u siromašnoj obitelji, loš je s tehnologijom, ne zna pisati kod, dizajnirati niti programirati. U Hrvatskoj je obišao uglavnom obalu, s naglaskom na Split i Dubrovnik.

Svemirska fotografija tjedna: Tri zvijezde udaljavaju se jedna od druge

Kladionice ne prihvaćaju oklade o smrti, dok tvrtke za životno osiguranje rade upravo to. Pravno i kulturološki postoji jasna razlika između kockanja i osiguravanja, a ekonomski je razlika još manje vidljiva. I osoba koja se kladi i osoba koja se osigurava pristaju na razmjenu novca, ovisno o tome što im se priviđa u nekoj nepoznatoj budućnosti, piše BBC zanimljivo u svom tematu 5 stvari koje su stvorile modernu ekonomiju, gdje opisuju invencije, ideje i inovacije koje su stvorile današnji ekonomski svijet.

Jedan poseban filmski festival – filmova snimljenih dronom

Savjeti: Strategije za izdržljivost u vrijeme psihološkog zlostavljanja koje izokreće istinu

Hrvatska je dobila 120 milijuna kuna osigurano je iz fondova Europske unije za projekt decentralizacije, a novci će otići u Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinju i Vukovar u sklopu “programa fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije”. Svaki od gradova može dobiti do najviše 23 milijuna eura. Monitor

120 milijuna eura osigurano je iz fondova Europske unije za decentralizaciju RH – službeno se projekt zove Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, a konkretno će novci otići u Beli Manastir (uključujući Dardu), Benkovac, Knin, Petrinju i Vukovar.

Dakle, odabrano je pet pilot područja za testiranje novog pristupa i početak procesa decentralizacije a indikativa maksimalna predviđena alokacija po gradu iznosi oko 23 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda.

Predstavnici jedinica za intervencijski plan predstavili su sljedeći korak koji očekuje sva pilot područja, a to je provedba intervencijskih planova s naglaskom na pozive na dostavu projektnih prijedloga.

Aktivnosti i rezultati oba predstavljena projekta doprinijeli su uspostavi metodološkog, strateškog i institucionalnog okvira te dovršetku svih pripremnih aktivnosti na središnjoj i lokalnoj razini za početak provedbe Programa čiji je cilj poboljšati cjelokupnu gospodarsku sliku i povećati atraktivnost življenja stanovništva u odabranim pilot područjima.

Howard Strickling i Eddie Mannix iz MGM-a od 1930.-ih do 1960.-ih bavili su se – zataškavanjem potencijalnih skandala holivudskih zvijezda. Nekad su njih dvojica čuvali zvijezde od njih samih, kao kad su organizirali cijelu posadu hitne pomoći za Spencera Tracyja, kojeg se često moralo spašavati kad bi se podnapio, ili kad je Marlene Dietrich trebala pomoć kad je pronašla leš Johna Gilberta. S druge strane su njihova zlodjela kad bi nekome uništavali reputaciju jer nije htio po njihovom… Atlas Obscura piše o ovom, a ovdje je E.J. Flemingova knjiga o fikserima.

“Ne očekujte ovde nekakvu anti-kapitalističku tiradu ili satiru pohlepe kao prenaglašene ambicije koja leži u korenu biznisa kao takvog. Kao što je teško na platnu napraviti uspešnu izjavu protiv rata i nasilja, tako je teško izneti slučaj protiv biznisa generalno. Rat, nasilje i akcija, odnosno ambicija i zgrtanje novca su naprosto filmični”, piše Monitorov kritičar Marko Stojiljković o filmu ‘The Founder’, koji govori o čovjeku koji je preuzeo McDonald’s i izgradio ogromnu tvrtku; daje mu vrlo dobru ocjenu (8 od 10). Monitor

Ma kakav stav danas zauzeli o McDonald’su, bilo da se radi o hrani ili o korporativnoj kulturi i poslovanju, treba imati na umu da je upravo ova firma s razlogom sinonim za “fast food”. McDonald’s je bio prvi u barem tri segmenta. S njim počinje “fast food” kao takav i to zbog genijalnog sistema za brzometno serviranje hrane ništa lošijeg kvaliteta nego što se mogla naći na sličnim štandovima. McDonald’s je takođe prva prava franšiza u poslu brze hrane koja je postala sveprisutna u celoj Americi, pametno se fokusirajući na jednu sasvim drugu pojavu koja je tada eksplodirala – predgrađa i način života koji uz njih ide. Na kraju krajeva, McDonald’s je prvi “američki hamburger” koji je izašao van granica te zemlje i ostao uniforman ma gde se prodavao, a prodaje se u preko sto zemalja sveta.

Danas je korporacija McDonald’s među najvećim poslodavcima u Americi i u svetu i među najvećim korporacijama po profitu, iako u svojoj osnovnoj grani posla ima ogromnu konkurenciju. Istina, hrana je upitnog kvaliteta i može ostaviti posledice na zdravlje, a ni brzina više nije tolika komparativna prednost. Ali je svejedno i dalje sinonim za “fast food”. Kako je samo jedan štand koji su držala dva brata izrastao u ogroman brand? Odgovor na to pitanje naći ćete u filmu ‘The Founder’.

Naslovni osnivač nije nijedan od braće McDonald, nego Ray Kroc (Keaton) kojeg upoznajemo kao vlasnika malog biznisa za distribuciju miksera za milkshake. Njegove potencijalne mušterije koje obilazi po Srednjem Zapadu uglavnom smatraju da su im njegovi miskeri nepotrebni ili preskupi, te stoga rizična ulaganja, sve dok jednog dana jedan restoran u Kaliforniji ne poruči šest, zapravo osam komada odjednom. Ray odlazi da upozna vlasnike i ima šta za videti: potpuno nov koncept serviranja hrane u roku od nekoliko minuta u papirnim vrećicama. Braća McDonald, introvertni Dick (Offerman) i prijazni Mac (Lynch) ga čak povedu na “turneju” po kuhinji da vidi kakav su sistem smislili.

Kroc dobija ideju za franšizu, braća pristaju samo ako to ne bude narušavalo njihov koncept i filozofiju, zbog čega sastavljaju vrlo pedantan ugovor. Ispostavlja se da je Kroc ne samo sjajan prodavac tuđe ideje, već je u stanju da razmišlja van ustaljenih šablona, da traži mogućnost za kombinaciju i da je ambiciozan više nego što braća mogu ispratiti. Uskoro će doći do nesuglasica, partnerstvo će pući i (spoiler, ha ha) imperija će izrasti.

Ne očekujte ovde nekakvu anti-kapitalističku tiradu ili satiru pohlepe kao prenaglašene ambicije koja leži u korenu biznisa kao takvog. Razlog za to je jednostavan i analogan paradoksu anti-ratnog filma. Kao što je teško na platnu napraviti uspešnu izjavu protiv rata i nasilja, tako je teško izneti slučaj protiv biznisa generalno. Rat, nasilje i akcija, odnosno ambicija i zgrtanje novca su naprosto filmični, dok su, recimo, skromnost i poštenje ako ne dosadni, a onda makar prilično nedogađajni. Uspešni anti-ratni i anti-biznis filmovi su retki i zato se često koriste kao primer.

Opet, ‘The Founder’ nije nikakav hvalospev kapitalizma i ljudske pohlepe, kako se to na pojavnom nivou može uočiti, a Ray Kroc, ma koliko ga sa žarom i prirodnom simpatijom igrao u poslednjih nekoliko godina preporođeni Michael Keaton, nije uopšte pozitivan lik. Vođen preciznim scenariom Roberta Siegela (‘The Wrestler’) koji vrca od britkih dijaloga kako u trouglu između braće i Kroca, tako i u odnosu Kroca sa ženom (Dern) i sekretaricom (Kneeland), reditelj John Lee Hancock (‘Saving Mr. Banks’) vrlo vešto i diskretno uvodi Krocovu mračnu stranu. Kako radnja odmiče, ‘The Founder’ postaje simulacija okršaja dva modela kapitalizma: starog, konzervativnog, domaćinskog modela i novog na tragu neoliberalizma (film se završava upravo sa izjavom predsednika Ronalda Reagana zašto voli McDonald’s i smatra ga kvintesencijalno američkim). Zaključak je da smena modela možda nije etična, ali je savršeno logična kao nadogradnja ako je pogonsko gorivo ambicija, odnosno pohlepa.

Film ima svoje nedostatke u pogledu ritma koji se mogu povezati sa klasičnom strukturom od tri čina. Nakon vrlo dinamičnog prvog dela koji kulminira u flashback sceni na teniskom terenu u kojoj braća slažu nacrtani model kuhinje i treniraju radnike kako da se efikasno kreću, film pada u tempu. Možda je to logično imajući u vidu da se radi o izgradnji franšize, ali svejedno umrtvljuje radnju. U istom tempu, Siegel i Hancock razrađuju još jedan nivo priče, privatni, udaljavanje od kućevne prve žene čija je podrška ograničena i čija je ambicija viđanje sa prijateljima iz kluba, a koju Laura Dern igra sa savršenom merom, i zaljubljivanje, odnosno zavođenje Joan (Cardellini), žene njegovog poslovnog partnera. Taj ljubavni obrat nije izveden naročito spretno, ali je značajan u izgradnji Krocovog karaktera.

‘The Founder’ je svakako solidan, čak i dobar film u celini i po većini komponenti. Ono o čemu se da raspravljati je pitanje očekivanja koja zavise od naših individualnih shvatanja i stavova po pitanju ambicije, upornosti, biznisa i kapitalizma. Možda je to mogla da bude oštrija satira, materijal ostavlja tu mogućnost, ali to bi onda bio sasvim drugi film koji bi možda patio od teške ruke ili neke druge boljke. To bi nekome više odgovaralo, a nekome ne. Uostalom, kao i hamburgeri, pomfrit i milkshake iz McDonald’sa. (8/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Ajme kako slatko! – 2-godišnji blizanci usred noći ustaju iz kolijevki i igraju se, snimili ih roditelji nadzornom kamerom [video_icon]

Nije baš uvijek super biti slavna osoba: Justin Bieber ruča dok ga s udaljenosti od dva koraka gleda horda fanova [foto]

Norveška je najsretnije mjesto na svijetu, zamijenivši tako susjednu Dansku, stoji u novom UN-ovom izvještaju World Happiness Report (ovdje, 5MB, [pdf]). Ovaj parametar mjeri “subjektivnu dobrobit”, koliko su ljudi sretni, i zašto. Na listi iza Norveške i Danske slijede Island, Švicarska i Finska. Posljednja, na 155. mjestu je Srednjoafrička Republika. Hrvatska je 78., točno ispod Jamajke [zubo]. BBC

Jutarnji piše o stanovnicima Bola koji su u strahu od toga da privatnik ne preuzme plažu Zlatni rat za koju je županija raspisala natječaj za koncesiju za idućih 15 godina. Od 2004. plažom upravlja općinsko komunalno poduzeće Grabov rat za što plaćaju 1,1 milijun kuna godišnje, a upravo tada, prije 13 godina bili su organizirali prosvjede kojima su spriječili da Županija koncesiju dodijeli bivšim nogometaša Igoru Štimcu ili Mirku Luliću. “Zlatni rat je stvorio turizam u Bolu i cijelo mjesto je do danas ovisno o toj plaži. Bez nje smo nitko i ništa”, kaže predsjednik Vijeća općine Doro Adulmar.

Ministar Tolušić na svom je Facebooku (ovdje) objavio faksimil ugovora jednog velikog stranog trgovačkog lanca s hrvatskim poljoprivrednim proizvođačem gdje trgovac “ucjenjuje” proizvođača s gotovo 80% rabata. Kaže Tolušić da se upravo zbog “ovakvih pametnjakovića” uvodi Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi, a dodaje da “pojedini lobiji” trude spriječiti donošenje ovog Zakona.

U siječnju ove godine u Hrvatskoj je umrla 6.441 osoba, što je više nego u bilo kojem mjesecu od 1990. dosad, čak 42% više nego lanjskoga siječnja i 35% više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina. Stručnjaci visoku smrtnost pripisuju jakoj hladnoći te jakoj gripi. Jutarnji

13:22 Vječna snaga ljubavi (6,9), HTV2
13:27 Po otočnom vremenu: Capri, Ischia i Procida – Napuljski zaljev, HTV1
13:50 Hrvatsko proljeće: Šezdesete, HTV3
13:54 Bonton: Ispravljanje drugih, HTV1
15:31 Sjaj zapadnih zvijezda, HTV3
18:05 Bonton: Bez muke nema juhe, HTV1
20:01 Labirint, HTV1
20:11 Knjiga ili život – Damir Karakaš, HTV3
20:38 Dva crnca na tjedan, HTV1
21:10 Turistička klasa, HTV3
21:35 Šala nije na liniji 310, HTV1
22:16 Invazija tjelokradica (7,8), HTV3
23:30 Kronike zločina, RTL
23:40 Iznad zakona (5,8), Nova TV
00:06 FIFA, Sepp Blatter i ja, HTV2
01:04 Domovina (9,3), HTV1
01:35 Veza bez obveza (6,6), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Ministarstvo znanosti krenulo je u promjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a u povjerenstvu koje će predložiti izmjene zakona gotovo pa i nema znanstvenika s područja STEM-a, odnosno prirodnih znanosti i tehnologije. Povjerenstvo je sastavljeno najvećim dijelom od znanstvenika s područja humanističkih znanosti, djelatnika MZO-a, te niza pravnika, a nema niti jednog predstavnika s Instituta Ruđer Bošković, PMF-a, FER-a, FESB-a ili riječkog Medicinskog fakulteta, primjećuje Novi list.

Večernji povodom poskupljenja cestarina (5 + 10 posto) računa cijenu puta na relaciji Zagreb-Split. Autobusom je 95 kuna (najjeftinijim busom) i 5,5 sati vožnje. Vlakom je 208 kuna i 6 sati vožnje. Autom, preko Plitvica je 223 kuna i 6 sati, automobilom autocestom je 468 kuna i stiže za 3 i pol sata, dok zrakoplovom put košta 355 kuna, a leti se 45 minuta.

Hrvatski reprezentativac Dario Šarić istaknuo se sinoć u utakmici Philadelphia 76-ersa koji su s 105:99 pobijedili vodeći sastav skupine Atlantic Boston Celticse. Šarić je sa 23 koša za 32 minute provedene u igri bio najbolji u redovima Sixersa, sakupio je i šest skokova te četiri asistencije i dvije osvojene lopte te je pogađao ključne koševe u samoj završnici. Ovdje video-isječak utakmice, ovdje Šarićeve igre (“Dario has it goin’ on”, “beautifully delivered”, kaže voditelj…). Sportske novosti, CBS Sports

Zbog optužbi za ratni zločin u splitskom istražnom zatvoru završio je umirovljeni kapetan bojnog broda bivše JNA Čedomir Borojević, ranije uhićen na graničnom prijelazu Karasovići, zbog hrvatskih optužbi da je naredio topnični napad na Šibenik u rujnu 1991.

HRT-ova Sunčica Findak obradila je temu školskih izostanaka u Hrvatskoj – lani su učenici u osnovnim i srednjim školama izostali čak 32 milijuna sati, odnosno svaki osnovnoškolac prosječno 48 školskih sati, a srednjoškolac 100. Dio krivnje se vidi u roditeljima koji opravdavaju ono što nije za opravdati, npr. kad dijete ispričaju od nastave da ne dobije lošu ocjenu. U Velikoj Britaniji ako dijete izostaje bez opravdanog razloga roditelj može dobiti roditeljski nalog, obvezu polaganja nastave o roditeljstvu, kaznu od 2.500 funti ili čak 3 mjeseca zatvora.

Što za jedan Sberbank znači 1,5 milijardi eura Agrokorova duga? Nije ruska banka financirala Agrokor Agrokora radi. Kreditirali su ga zbog influentnog značaja za hrvatsku ekonomiju jer su njihovi interesi strateški usmjereni na cijeli set gospodarskih sfera, među kojima je trgovina valjda trinaesto prase… Ruski su primarni interes uvijek bili geostrateški i politički utjecaj te tržište energenata. A ni koncesije nad izvorima vode i zemljištem te upravljanje prehrambenom industrijom nisu baš zanemariv resurs, osvrće se Večernji.

Švicarski tenisač Roger Federer u finalu Indian Wellsa sa 6:4, 7:5 svladao je sunarodnjaka Stanislasa Wawrinku i osvojio svoj 25. naslov na turnirima Masters serije, od čega je pet pokala podigao upravo ovdje. 35-godišnji Švicarac tako proživljava svoju drugu mladost, nakon što je u siječnju slavio na Australian Openu, gdje je u polufinalu također preskočio Wawrinku. Index

Stres je glavni uzročnik emocionalnih tegoba koje mogu narušiti i vaše fizičko zdravlje. Čak 77 posto osoba osjeća psihofizičke simptome koji su izravna posljedica stresa. Amantilla je prirodni, biljni tekući ekstrakt koji otopljen u čaši vode gotovo trenutno uklanja tjeskobu, donosi osjećaj smirenosti te potiče dubok i kvalitetan san. Velika prednost Amantille je što, za razliku od drugih suplemenata i tableta za smirenje, ne izaziva ovisnost. Amantilla relax je dostupna u svim boljim ljekarnama, a više možete saznati i na amantilla.hr