25/09/2017 - Monitor.hr
26.09.2017. (00:22)

Iz coacheve bilježnice

Savjeti Gorana Blagusa: kako reći da ste jeftini / najpovoljniji

“Biti najjeftiniji ili najpovoljniji nužno ne privlači najviše klijenata, štoviše, zna proizvesti odbojnost određenog dijela tržišta. Razlog toga je u sumnji da se iza najniže cijene skriva loša kvaliteta usluge. Stoga treba reći: cijena usluge je u skladu s očekivanjima tržišta, prilagođena potrebama, najniža na tržištu, ali nikada nemojte reći da ste najjeftiniji”, piše Goran Blagus. Monitor

26.09.2017. (00:00)

Tehnika: kako reći da ste jeftini / najpovoljniji

Mnogo se bruji o premium usluzi, o najboljem odnosu cijene i kvalitete i kako sebe trebate prikazati u najboljem svijetlu. No, ponekad ste jednostavno najjeftiniji i to vam je velika tržišna prednost.

Biti najjeftiniji ili najpovoljniji nužno ne privlači najviše klijenata, štoviše, zna proizvesti odbojnost određenog dijela tržišta.

Razlog toga je u sumnji da se iza najniže cijene skriva loša kvaliteta usluge, da su tu neki skriveni motivi i set različitih zamki na koje nije najpametniji pasti.

No, ako sve ovo i dalje nije istina i kako stvarno imate uslugu ili proizvod po najnižoj cijeni i stvarno ste kvalitetni i stvarno se isplati investirati u vas, kako tržištu reći da kupi od vas i kako im izbiti element sumnjičavosti?

Cijena usluge je

…u skladu s očekivanjima tržišta
…u skladu s tržišnim okolnostima u kojima živimo
…prilagođena potrebama… (branše, ciljna skupine…)
…najniža na tržištu jer smo fokus stavili na… (navesti čega ste se “odrekli”, a da diže cijenu)

Primijetite kako nisam rekao da smo najjeftiniji, najpovoljniji niti nešto što NEMOJTE ikada izgovoriti – najbolji odnos cijene i kvalitete.

Nakon ovako formulirane prodajne prednosti, otvorit će vam se prilika da argumentirate i svoje druge benefite, tako da zaključenje prodaje više neće biti pod sumnjom “skrivene zamke”.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:



Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

25.09.2017. (23:46)

Kako će vozači reagirati na robote?

Autonomni tramvaj iduće godine vozi Zagrebom

Početkom 2018. na zagrebačkim ulicama mogao bi se naći prvi tramvaj koji će biti opremljen senzorima i umjetnom inteligencijom. Zadatak mu je da poput robota-pomagača asistira vozaču u sprečavanju sudara. Na projektu SafeTRAM surađuju Končar i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zagrebački fakultet poslovima s različitim tvrtkama na putu je da stvori europski R&D centar za robotiku i mjesto začetka neke buduće hrvatske robotske industrije. Poslovni

25.09.2017. (23:16)

Skriveno bogatstvo

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin

Krajem ove godine, a najkasnije tijekom 2018., u Slavoniji bi mogle niknuti nove istražne bušotine za naftu i plin, a budu li ugljikovodici u njima i pronađeni, oko 2020. godine će, moguće, krenuti eksploatacija u trajanju od 25 godina. Istovremeno, krajem ove godine očekuju se i novi natječaji za druga istražna polja u Slavoniji, ali i na Dinaridima, za koja će se moći javiti postojeći, ali i potencijalni novi koncesionari. Novi list

25.09.2017. (23:15)

Sretan rođendan Dmitrij Šostakovič

25.09.2017. (22:51)

7 europskih mjesta koja morate posjetiti ujesen

25.09.2017. (22:50)

Pismo iz Rijeke

Tea Tulić, mlada riječka književnica, ima novu knjigu o preživljavanju u kolektivu

Riječka književnica Tea Tulić jedna je od najprepoznatljivijih hrvatskih književnica mlađe generacije. Iza nje su dvije prozne knjige: debitantska Kosa posvuda i najnovija Maksimum jata u kojoj na dojmljiv način piše o kolektivnoj dinamici i pojedincima koji se unutar nje pozicioniraju na periferijama društva. Sudjelovala je i na albumu benda Japanski Premijeri. Intervju s njom donosi Vox Feminae.

25.09.2017. (22:20)

Bolje da su ostale u ladicama

Oxford Bags, modni trend potekao od buntovnih studenata

Studenti Oxforda 20ih godina prošlog stoljeća voljeli su nositi posebne široke hlače, nalik jahaćima, koje su završavale na koljenima, no uprava fakulteta zabranila je te hlače. Kao znak pobune studenti su odlučili nositi hlače i preko njih još jedne šire hlače. Tako se rodio trend – Oxford Bags ili vrlo široke i duge hlače koje su neko vrijeme bile u modi. O njima piše Atlas Obscura

25.09.2017. (21:47)

Mali Versaj

Pavičić: Cementni lavovi, odraz generacije

“Onaj tko je htio uvidjeti da je sa socijalističkim društvom gotovo nije trebao čitati smjernice politbiroa, ni duge komitetske referate. Trebao je samo pogledati okućnice Čiova, Kaštela, Premanture i Rogoznice na kojima su u nekom trenutku – ranih osamdesetih – počeli nicati cementni lavovi. Oni su bili politička poruka. Poručivali su da vlasnik ne haje za uniformni ukus vladajuće elite, da se više ne libi pokazati da je bogat, niti to kani skrivat. Hrvatski postkomunizam – ukratko – počeo je s cementnim lavovima. A na neki način može se reći da je s cementnim lavovima hrvatski postkomunizam i završio”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

25.09.2017. (21:19)

Poziv na akciju

Stvarnu promjenu donosi tek borba protiv indiferentnosti

“Prvobitni sisavci nemaju nikakva prava, nikakve težnje i nikakve slobode doli one da s uzdignuta dva prsta smiju na toalet ili na obližnji automat za kavu. Ako vam je grozna ta sintagma, a uistinu jest i pokazuje svu bešćutnost današnjeg svijeta, zasigurno vam puno groznija mora izgledati struktura prvobitnog sisavca koji je sveden na nikakvu moralnu odgovornost prema bilo kome i koji je pomnim planom korporativnog kapitalizma – indiferentan. Stvarna promjena dolazi samo i isključivo od onih koji odluče da se bore protiv svoje indiferentnosti”, piše Lupiga.

25.09.2017. (20:50)

Sberbank najavio povlačenje iz Europe

Sberbank planira napustiti niz europskih zemalja zbog ozbiljnih poteškoća u poslovanju koje proizlaze iz silnog regulatornog pritiska povezanoga sa sankcijama protiv Rusije. Uprava se želi koncentrirati na tržišta zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Najneuspješnijim tržištem za Sberbank imenovana je Hrvatska, što zbog novih pravila koje je nametnula vlada, što zbog kredita Agrokoru. N1

25.09.2017. (20:20)

Slatko gorki zalogaj

Industrija čokolade uništava šume na zapadu Afrike

Svjetska industrija čokolade kriva je za katastrofalno uništavanje prašuma u zapadnoj Africi, gdje se šume krče radi proizvodnje kakaa. Trgovci koji prodaju kakao Marsu, Nestleu, Mondelezu i drugim velikim kompanijama kupuju proizvode nelegalno uzgajane u zaštićenim dijelovima Obale Slonovače, gdje su površine pod prašumama smanjene za više od 80% od 1960. godine. CroEnergo.eu, Treehugger

25.09.2017. (19:48)

Džabe

Knjige Daše Drndić, Maše Kolanović i Antonije Novaković besplatno na internetu

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autorica. Novele Doppelgänger Daše Drndić aktualiziraju pitanje odnosa povijesti i pojedinca, roman Sloboština Barbie Maše Kolanović bavi se generacijom odraslom u devedesetima i zbirku kratkih priča Birali ste broj koji se ne koristi Antonije Novaković, koja govori o nemogućnosti komunikacije. T-Portal

25.09.2017. (19:17)

Umjetnost i preporod

Jim Carrey: Svi smo mi ludi slonovi

“Svi smo mi ludi slonovi. Svi mi koji osjećamo da ne idemo naprijed u životu kako želimo zbog toga što drugi ljudi žele. Ono što drugi žele je kao lanac koji lako možemo iščupati iz zemlje, ali to ne činimo jer brinemo što će drugi ljudi misliti. U tom smislu smo ludi slonovi”, kaže Jim Carrey opisujući jednu svoju sliku. Prije nekoliko godina glumac je počeo slikati, te se povukao iz javnosti kako bi se posvetio svojoj umjetnosti. Sada sprema svoju prvu izložbu i prodaje slike. Kaže da je to kao da svoju djecu daje na posvajanje. Intervju s Carreyjem u kojem priča o svojoj transformaciji donosi W magazine.

25.09.2017. (18:50)

Kao da ne postoje

Markovina: Zašto ne ignoriramo ideje radikala?

“Militantne katoličke grupacije uspjele su proizvesti atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi zbog nemorala nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri, treba li zabraniti kazališnu predstavu ili plakat za predstavu, a antisrpstvo inicijative za promjenom izbornog zakona se gotovo i ne skriva. Između nove klerikalne i stare proustaške desnice nema formalnih dodira, ali se one nalaze na istom zadatku uvođenja jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanja umjetničkih sloboda. Zdravo i moderno društvo o takvim idejama ne polemizira, nego ih primjereno ismije i jednostavno preskoči”, piše Dragan Markovina. Telegram

25.09.2017. (18:19)

Ili pustili da vodi?

‘Nitko’ je najpopularniji političar, no biste li stvarno glasali za njega?

“Hrvatska se prvi put u dvadeset i osam godina svog demokratskog višestranačkog sustava suočava sa svojevrsnom krizom političkog vodstva u kojoj je od onih na vlasti popularniji doslovce ‘nitko’, dok oporba praktički i nema lidera.To je put u političku i društvenu apatiju koja se već osjeća od pada zainteresiranosti za izlazak na izbore do novog migracijskog vala uglavnom mlađih i radno aktivnih”, komentira Boško Picula. T-Portal

25.09.2017. (17:39)

10 namirnica koje morate jesti (i piti) ako sjedite većinu dana

25.09.2017. (17:20)

Pao zastor

Komentar: Beskrajna noć kazališta

“Noć kazališta pomaknuta je s 18. na 25. studeni. Dakle, ogroman organizacijski manevar i reorganizacija masovne međunarodne manifestacije dogodit će se zbog prigovora jedne braniteljske udruge kojoj smetaju kazališne komedije i srpski autori. Pritom, dakako, kina će tog dana normalno raditi, sportska događanja će se održavati, a nasmiješeni ljudi na ulici neće se (valjda) kazneno goniti. Dakle, nije zaštićen ‘pijetet’ žrtava, samo se kazališnim djelatnicima i javnosti pokazalo tko je u ovoj državi gazda”, piše Booksa.

25.09.2017. (16:30)

Snovi dide sa Šolte

Bilježnica Robija K.: Sestra Mjuriel i sveti Leopold

“Onda je moj dida pridignijo se prema mojoj mami i utiho je rekao: Ako ja jednog dana slučajno krepucnen, ako me oni kurbin sin od infrakta, ono đubre ustaško, slučajno zdimi nasmrt, ne smite me ni slučajno pokopat na groblju! Mama je zinila: Nego di? Dida je rekao: Negošte me stavit u staklenu vitrinu i izložit nasrid kužine u kući na Šolti! Jel to kjaro? Mama je iskobečila oči: Molin?! Dida je rekao: Zato da mogu kontrolirat situaciju! Ako ću možda umrit, ne znači da ću vas prestat držat na oku!”, piše Robi K. Peščanik

25.09.2017. (15:34)

Znanost otključava tajne ovisnosti: Učimo sve više o žudnji koja hrani samouništavajuće navike i o tome kako se možemo riješiti tih navika

25.09.2017. (15:25)

Grafički roman: ‘Theft! A History of Music’ dvoje profesora o 2.000 godina posuđivanja/krađe u glazbi, od Platona do rapa

25.09.2017. (15:11)

‘Transparent’ – prvi show s punom frontalnom golišavom scenom transspolne osobe

25.09.2017. (15:06)

Video: Beba grbavi kit pije majčino mlijeko

25.09.2017. (14:43)

Saint PR

St Moritz – grad koji je svijetu prodao planine

Vlažne rujanske večeri 1864. u švicarskom mjestašcu St Moritz nekoliko gostiju iz Engleske sjedilo je u hotelu Engadiner Kulm i kukalo zbog povratka u maglovitu londonsku zimu, što je hotelijer Johannes Badrutt vidio kao zlatnu priliku – predložio im je da na zimu dođu u St Moritz i obećao im sunčano vrijeme. Oklada je bila da će im platiti put i smještaj za cijelu zimu, ako se vrijeme pokaže lošim. Englezi su se vratili sredinom prosinca, prešavši konjskom zapregom prijevoj Julier na 2.248 metara nadmorske visine, odjeveni u krzno, no kad su se spustili u dolinu Engadiner nebo se raščistilo, a njihov domaćin Badrutt dočekao ih je u košulji zarolanih rukava. Englezi su ostali do ožujka, platili smještaj i raširili priču o “šampanjskoj klimi” – suhoj i sunčanoj s puno snijega. Tako se rodio zimski turizam u Švicarskoj… BBC

25.09.2017. (14:19)

The Unconvenient Truth

Skriveno Bruxellesovo istraživanje: Piratstvo ne narušava legalnu prodaju

S izuzetkom nedavnih blockbustera, nema dokaza koji podržavaju ideja da online piratstvo smanjuje zaradu radova zaštićenih autorskim pravom, stoji u studiji koju je Europska komisija naručila i platila, ali nije htjela objaviti. Istraživanje koje je napravila nizozemska tvrtka završeno je i dokument dostavljen Bruxellesu u svibnju 2015., Bruxelles ga je platio 360.000 eura, no zadržao ga je u tajnosti, da bi ga sad objavila Julia Reda, njemačka eurozastupnica iz piratske stranke (ovdje izvještaj).

25.09.2017. (13:26)

Na akciji!

Sociolog: Seks je postao jeftin, a brak je konzumerizam

Seks nije više toliko “skup” kao nekad, u smislu vremena, truda i rizika, piše teksaški sociolog Mark Regnerus u svojoj novoj knjizi Cheap Sex. Smatra on kako današnje odnose definira seksualna ekonomija, teorija koja veze vidi kao tržište. Kontracepcija je učinila seks manje riskantnim, platforme za upoznavanje učinile su odnose dostupnijima, a ako to ne upali uvijek postoji pornografija. Ovo je “izazvalo veliko usporavanje razvoja predanih veza, pogotovo braka… Međuovisnost je izblijedjela, ostala je samo nezavisnost”, Ljudi su slobodniji, ali i daleko ranjiviji nego što mnogi žele priznati, piše Regnerus, a današnji brak u Americi opisuje kao “elitni, individualistični, dobrovoljni sporazum orijentiran na konzumaciju”. The Atlantic

25.09.2017. (13:11)

Komentar iz Monitorove ankete o odgodi održavanja Europske noći kazališta jer se poklapala s danom sjećanja na Vukovar i Škabrnju: Ne vidim razloga zašto bi se jedan kulturni događaj kosio sa sjećanjem na žrtve Vukovara, prije bi dao dodatnu svečanu notu obilježavanju

25.09.2017. (12:48)

Policajke iz ženskog zatvora u Požegi: Bolni su rastanci majki i djece

25.09.2017. (12:25)

Opa, sva su djeca ista!

Promjena: HIPP će u Hrvatskoj prodavati istu kašicu kao i u Njemačkoj

Proizvođač dječje hrane HIPP objavio je da će u Hrvatskoj “ponovno plasirati” svoju kašicu, nakon što je utvrđeno da u istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, pod istim imenom prodaju stvar pod istim imenom, ali značajno drugačijeg sastava i niže kvalitete, objavio je Guardian. Hrvatska agencija za hranu analizirala je niz proizvoda velikih proizvođača i utvrdili da se u istočnoj Europi prodaju proizvodi znatno niže kvalitete, a HIPP prvi mijenja politiku i u Hrvatskoj će prodavati istu kašicu s rižom i mrkvom kao i u Njemačkoj, dakle s istom količinom povrća i omega-3 masnih kiselina.

25.09.2017. (12:12)

Ne vide mu se rebarca

Anonimni hrvatski pjesnik objavio novu zbirku: Još poezija nij’ propala dok mi živimo!

“Ja ništa ne potpisujem. Ne tražim autorski honorar. Ne primam novčane nagrade. Ne javljam se Ministarstvu kulture radi potpore za poticanje književnog stvaralaštva. Jer, što ćemo, anonima zna koštati!”, kaže u intervjuu T-Portalu hrvatski pjesnik Sven Adam Ewin koji objavljuje pod pseudonimom još od 2011. i dan-danas nitko ne zna tko je zapravo – “ni najbliži ne znaju za mene”. Inače, izašla mu je zbirka Poeme – Preobrazba i Sentimentalno putovanje čija će promocija biti ovih dana, a on će, kaže, navratiti inkognito, sjesti u zadnji red i uživati u anonimi (a svi ostali iz zadnjeg reda dogovore se da se odjednom ustanu i odu da ovaj ostane jedini [zubo]). Anoniman jest, ali Facebook ima.

25.09.2017. (11:55)

Oguglali na stvarnost

Novo na Chromeu – učitavanje sajtova kroz virtualnu stvarnost

Google Chrome uveo je odličnu mogućnost – pregledavanje web stranica u virtualnom okružju. Dakle, sajt se učita u Chromeu, verzija 61, preko mobilnog uređaja koji treba uključiti u konzolu Daydream View. Dosad je VR radio samo na web stranicama koje su imale posebno priređeni sadržaj, a najnovija inačica rad u virtualnoj stvarnosti omogućuje na bilo kakvoj web stranici. Kažu iz Googlea da je ovo sad samo testna faza, da dolazi još novotarija. Engadget

25.09.2017. (10:42)

Hrvatski zid

10 najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki

T-Portal je pobrojao 10 najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki, a koje su preživjele krizu, iako ni sad stanje nije bajno, što se vidi na nemogućnosti Viadukta da izgradi most za Čiovo i činjenici da kronično nedostaju radnici. Najveća građevinska tvrtka trenutno je Dalekovod koji je lani imao 900 milijuna kuna prihoda, od čega 78% otpada na vanjska tržišta, većinom na Norvešku i Ukrajinu. Drugi najveći je Kamgrad koji je lani imao 815 milijuna kuna, većinom u Hrvatskoj, ali kreću prebacivati poslove van. Treća je zagrebačka Tehnika koju vlasnički kontroliraju menadžment i zaposlenici, a lani su imali 580 milijuna kuna prihoda, četvrti je GP Krk koji je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika, peta Zagreb montaža, slijede Strabag, Gradnja Osijek, Osijek koteks, Ing-Grad, Radnik Križevci.

25.09.2017. (10:22)

Kukanje

Što uspjeh AfD-a znači za Njemačku i Europu

BBC analizira iznenađujuće visoki rezultat desničarske stranke AfD na izborima u Njemačkoj – 12,6% glasova, sad su treća najjača stranka – i ocjenjuju kako je ovo bilo glasanje protiv Angele Merkel i njene politike dobrodošlice prema izbjeglicama. Podaci govore da su za AfD većinom glasali ljudi koji inače ne glasaju, a sad su glasali “protiv svih ostalih stranaka”, dakle odnos AfD-a i glasača je slab i označava je više opozicija prema drugim strankama nego podrška ovoj stranci desnice, kako analizira Guardian. Općenito stranke desnice ove su godine na izborima u Europi ostvarile jednako dobro ili čak i bolje rezultate nego na lanjskim izborima, u vrijeme anti-imigrantske histerije, drugo, desničarske populističke stranke radikaliziraju se i transformiraju u populističke radikalno desne stranke, a zanimljivo je da kako rastu desničarske stranke tako opadaju ljevičarske. Inače, burzama se nije svidio reultat njemačkih izbora pa su jutros pali i indeksi i euro, a već danas klub zastupnika stranke napustila je članica Frauke Petry.

25.09.2017. (09:23)

Moj TV podsjetnik

Šest programa ponedjeljkom

11:16 Treća dob – učenje u kasnijim godinama, HTV1
13:10 Shane (7,3), HTV3
13:18 Buket (6,0), HTV2
15:58 Detektiv Murdoch (8,1), HTV1
16:42 Zauvijek skladatelj: Rajko Dujmić, HTV2
18:00 Veličanstvena priroda: Čileanski otok krajnosti – Madre de Dios, HTV3
19:30 Potraga, RTL
20:03 Čuvar dvorca (5,4), HTV1
21:00 Hrvatski premijeri osobno: Josip Manolić, HTV1
21:00 Utroje sa žigolom (6,2), HTV2
21:05 Knjiga ili život: Ciganin, ali najljepši, HTV3
22:15 RTL Direkt, RTL
22:45 Zulu (7,8), HTV3
23:21 Posljednji intervju sa Slavkom Goldsteinom, HTV1
23:35 Crno svitanje (3,9), Nova TV
23:57 Ni krivi ni dužni (7,9), HTV2
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

25.09.2017. (09:03)

Kako se čini i kako je zapravo

Pet kontraintuitivnih načina za poboljšavanje koncentracije

BBC prenosi pet znanstveno dokazanih načina za bolju koncentraciju, i to kontraintuitivnih načina. Dakle:
U jednom trenutku u radnom danu istrošimo se i tada misli odlutaju daleko od razmišljanja o poslu i upravo to sanjarenje omogući mozgu da nastavi funkcionirati kad se vratimo poslu
Ostati fokusiran na nešto teško zahtijeva snagu volje, a dobar način povećanja rezervi volje je – smijeh, dakle gledanje smiješnih videa s interneta dobro je za posao
Buka i gužva dobri su za koncentraciju, a ne tišina, red i mir, jer se mozak u slučaju mnoštva ometala mora fokusirati na najvažniji zadatak
Uzimanje redovitih pauza pomaže, jedino što nije sigurno koliko često, kakvih i na koliko dugo, no ne bi trebalo raditi duže od 90 minuta u komadu, nakon čega valja uzeti pauzu od 15 minuta
Kad je nužno biti fokusiran na dugi period manje je više – najuspješnija strategija je fokusirati se na određeno vrijeme i onda pauzirati na kratko te se opet koncentrirati; ljudi koji pokušavaju biti u poslu svo vrijeme češće griješe

25.09.2017. (08:42)

Kemija među nama

U hrani za Hrvatsku više aditiva nego u istoj toj hrani za zapadnu Europu

Novi list piše o aditivima u hrani kojih u istim proizvodima za Hrvatsku ima više nego u proizvodima za zapadnu Europu, ili ih na zapadu uopće nema. Npr. hrenovke Wudy za hrvatsko tržište sadrže polifosfate, difosfate i pirofosfate (označene s E450 i E452), koji su dodani kako bi popravili činjenicu da u hrenovkama za hrvatsko tržište praktički nema mesa, dok u ovim hrenovkama za njemačko tržište tih aditiva nema. Nutella i Milka na policama u Njemačkoj sadrže obrano mlijeko u prahu, a kod nas jeftiniju sirutku u prahu i aditiv E476, jeftiniju zamjenu za kakao…

25.09.2017. (08:34)

A da se ne zove Ivica...

Todorić: Kako je moguće da ista osoba piše Lex Agrokor i vodi tvrtku

Situacija s vlasti i Todorićem u najmanju je ruku mučna, pogotovo sad kad bivši šef Agrokora zauzima poziciju za moguć sudski proces, ali iz novog teksta na njegovom blogu vrijedi prenijeti dva pitanja, upućena Vladi: “Kako je moguće da su Lex Agrokor pisali, po vlastitom priznanju, Ante Ramljak i njegovi prijatelji i suradnici? Kako je moguće da ista osoba sudjeluje u kreaciji Lex Agrokora i sama si dizajnira ovlasti i onda sama sebe postavi da primjenjuje taj zakon?”. Vlada šuti.

25.09.2017. (08:11)

Vratit ćemo se na kruh u mast

Maslac jako poskupio, zašto?

Maslac je u ovo doba lani, u prosjeku, koštao 16 do 18 kuna, često ga je bilo na akcijama za 11 kuna, da bi u međuvremenu poskupio, dosegnuvši astronomskih dvadesetak, do čak 24 kune za 250 grama, a do Božića će biti i skuplji. Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju “velikom krizom”, na europskom veleprodajnom tržištu unazad godine dana poskupio je čak 190 posto, s 2.500 dolara po toni na 7.300 dolara. Razlozi: manjak mlijeka na tržištu, uzrokovan ruskim embargom iz 2014. godine, ukidanje mljekarskih kvota godinu kasnije, povećana potrošnja u Kini, SAD-u i arapskim državama, istraživanje liječnika i nutricionista koji su utvrdili da maslac ipak nije nezdrav… Novi list

25.09.2017. (06:00)

Sponzorirana vijest

Pilex – najbolji preparat protiv hemoroida na svijetu

Svatko tko se borio sa simptomima upale hemoroida jako dobro zna koliko to može biti bolno i neugodno. Međutim, danas je život bez hemoroida postao stvarnost i to zahvaljujući potpuno prirodnom Pilex preparatu. Simptomi se u najvećoj mjeri ublažavaju već nakon 72 sata, a potpuno povlačenje svih hemoroidalnih simptoma u više od devedeset posto korisnika je moguće već nakon sedam dana. Pilex kapsule se uzimaju s vodom ili jogurtom, što znači da nema nikakvog kontakta s bolnim područjem. Dostupan je u svim ljekarnama.