“Film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan koliko se iz hvalospeva može iščitati”, komentira Marko Stojiljković novi film Lady Bird, prvi film glumice i scenaristkinje Grete Gerwig. Monitor.hr
Svake godine se pojavi barem jedan film koji požanje sve same pozitivne kritike i tako oko sebe stvori odium. Ponekad je to zasluženo jer je reč o zaista revolucionarnom filmskom delu, a ponekad nam ostaje da se pitamo šta smo mi to propustili, pa ne vidimo veličinu i genijalnost tog dela. Ove godine to mesto zauzima samostalni rediteljski debi glumice i scenaristkinje Grete Gerwig, autobiografska priča o odrastanju imena Lady Bird i pozicionira se između dve krajnosti: film je univerzalno dopadljiv, zrači iskrenošću uprkos klišeima (a nije li i odrastanje kao takvo šablon), dobar, ali ne baš toliko izuzetan koliko se iz hvalospeva može iščitati.
Naslov filma je ujedno i ime koje je sama sebi dala njegova junakinja krštenog imena Christine (Saoirse Ronan je pravi izbor za ulogu), buntovna maturantica katoličke škole u suburbanom Sacramentu početkom ovog milenija. Ona svoje ime, svoj život, svoju školu i svoje mesto bitisanja smatra suviše običnim, dosadnim, provincijalnim i represivnim. Nije li, uostalom, to i suština srednjoškolskog života. Čak iako nismo negirali / skrivali ime iza nadimka, nismo li svi imali potrebe da budemo negde drugde i radimo nešto drugo? Nismo li svi imali potrebu da roditeljima zalepimo jedan sočan “fuck you”?
Ono što se dešava u kući je zapravo i najbolji deo filma. Određena doza međugeneracijskog nerazumevanja se podrazumeva za odrastanje, ali ovde je to podignuto na viši nivo. Otac (Tracy Letts) suočen sa gubitkom posla i depresijom figurira kao “dobar policajac”, a majka (Laurie Metcalf) koja je radi duple smene u bonici je nervozna i preuzima ulogu “lošeg”. Stariji usvojeni brat (Rodrigues) i njegova devojka (Scott) su entitet za sebe. Finansijski pritisak se oseća ne samo u poređenju sa boljestojećim društvom iz škole, nego i na dnevnom nivou, a posebno u kontekstu toga što Lady Bird želi studirati na nekom “hype” mestu poput New Yorka (vreme je post-9/11 što takođe ima svoje reperkusije) ili makar okolice. Ljubav koja svakako postoji se zna izgubiti u šumu dnevnog preživljavanja i mladoj osobi na pragu zrelosti je ponekad manje potrebna od razumevanja koje ne dobija.
I sa školskim planom se nekako možemo identificirati. Škola je crkvena, što se oseća po određenom setu pravila i “korporativnoj kulturi”, ali nije onoliko represivna koliko to filmovi vole predstavljati – časne i popovi nisu skotovi, zapravo znaju biti i komični likovi (svesno ili ne) i trude se razumeti mlađe generacije i njihovo buntovništvo iako ga ne mogu podržati. Uostalom, i razlozi za pohađanje takve škole u slučaju Lady Bird nisu ni snobovski ni religiozni, već prosto sigurnosni – roditelji ne žele da njihova kći ide u državnu školu gde se dileri bodu noževima. Ipak, takva kakva je, škola nije dovoljno inspirativna sredina da bi Lady Bird na bilo koji način realizirala (konkretizirala možda) svoje kreativne potencijale.
Sa druge strane, ona u svom školskom (socijalnom) životu takođe prolazi kroz “kućice” koje mora “overiti”, prijateljstvo sa “nepopularnom” curom (odlična Beanie Feldstein), pokušaj upada u popularno društvo sa sve alfa-kučkom (Rush), prvi, dobri i smotani dečko (Hedges), a posle njega i drugi, buntovnički nastrojeni lagano egocentrični (Chalamet) i pritom naučiti važne životne lekcije. Ovaj segment radnje, vrlo epizodično konstruiran i bez nekog pravog ritma, zapravo je u svojoj tipskosti najslabiji, pokušavajući da tek sa nekim detaljem (poput izbora muzike i rasprava o suštini mobilnih telefona, odnosno jesu li oni pre svega “lokatori”) iskoči iz mnogo puta viđenih standarda filmova o odrastanju.
Ono što se filmu ni u kom slučaju ne može zameriti je vrhunski “casting”. Saoirse Ronan je mlada glumica ogromnog raspona i prirodne začudnosti kojoj leže takvi, “quirky”, ali opet normalni likovi. Ne samo da po godinama i fizionomiji odgovara (sa 23 godine još uvek prolazi kao tinejdžerka, a svejedno nije “rizična” klinka), već je sposobna saživeti se sa likom i ući u njegovu dubinu. Pohvalan je i izbor dvoje veterana teatra, Tracyja Lettsa i Laurie Metcalf koji briljantno rekreiraju dinamiku kuće i familije.
Najvažnije od svega, Lady Bird zrači iskrenošću dalje od prostih autobiografskih detalja svoje autorice. Da, ona je odrasla u Sacramentu i tvrdi da ju je gluma tek elementarno privlačila pre studija, ali Lady Bird je svejedno njen pravi alter-ego, a ne samo pseudonim ili arhetip osamnaestogodišnjakinje. Uostalom, dalo se to iščitati i iz njenih scenarija za filmove Joea Swanberga i njenog kreativnog i životnog partnera Noaha Baumbacha. Svakako se može povući linija intelektualnog razvoja između brucošice Christine sa kraja filma i autorice, poznate indie glumice. Koristeći se tipičnim indie-stilom, Greta Gerwig uspeva da napravi univerzalno dopadljiv film koji sigurno neće izazvati revoluciju, ali koji zrači iskrenošću, bez preterane sentimentalnosti.
Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.
Rezervaciju i plaćanje smještaja na Airbnb-u do sada je mogao vršiti samo jedan korisnik u ime cijele grupe, a potom bi ostali članovi podmirivali svoj dio troška smještaja po dogovoru unutar grupe, a izvan same platforme Airbnb. No sada je sajt uveo novu značajku – Split Pay koja dozvoljava da svatko plati za sebe. Jutarnji, TechCrunch
Dizajn: Luksuzna vila na zapadnim obroncima Medvednice
“Iskaznica za kurve”, tako mnoge prostitutke u Njemačkoj zovu dokument koji sada moraju imati kod sebe. On je jedan od ključnih elemenata novog njemačkog Zakona o prostituciji, a koji je sporan ženama koje se time bave. One misle kako nije sigurno davati podatke jer bi mogle izgubiti roditeljsko pravo za svoju djecu ili imati kasnije problema sa zapošljavanjem. Deutsche Welle
Izruči li Hrvatska Turskoj Nurettina Orala, Kurda koji uživa politički azil u Švicarskoj, Hrvatska će biti odgovorna za povredu prava i članovi njegove obitelji i on mogu podići tužbu na Europskom sudu za ljudska prava. Sličan slučaj dogodio se prije pet godina, sa Turkinjom Vicdan Özerdem, no Oral je u lošijoj poziciji budući da je odluku o dopustivosti njegovog izručenja potvrdio Vrhovni sud. Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije kaže da je odluka Vrhovnog suda suprotna praksi koja se primjenjuje nakon slučaja Özerdem, a prema kojoj se od tada ne izručuje osobe kojima prijeti progon i mučenje. Novi list
Zašto je Milinovićev istup skandalozan?
Stari tekst, ali vrijedi se podsjetiti: Plagijati na regionalnoj glazbenoj sceni
Putopjesnikinja Maja Klarić dosad je obišla brojne svjetske zemlje, ali ne u tipičnom turističkom aranžmanu. Početkom veljače pak odlazi u Japan gdje će s dečkom Goranom Blaževićem, također putopiscem, prehodati 1.200 kilometara dugo zen-budištičko hodočašće The 88 temples of Shikoku. S Goranom je već poduzela nekoliko zajedničkih hodačkih putovanja od kojih je najvažnije Camino de Santiago u Španjolskoj 2010. godine gdje se i rodila ljubav, ne samo njihova već i prema putovanjima pješice. Njihove korake možete pratiti na njihovim Facebook stranicama (Maja i Goran). Šibenik.in
Kregar: Milinović je pokazao kakva smo mi sprdnja od društva, a njegove izjave uvreda su za sve ljude
Wim Hof je nevjerojatan čovjek. Uz pomoć meditacije i vježbi disanja može kontrolirati vlastiti živčani sustav. Zbog toga Hof ne osjeća hladnoću. Jedan od njegovih najvećih podviga je uspon na Everest samo u – kratkim hlačicama, no na kraju ga je od osvajanja vrha spriječila ozljeda noge. Hof uči i druge kako nadvladati tijelo umom. Video…
Kriptovaluta ripple često se naziva nasljednikom bitcoina, a 2017. postigla je rast za čak 36.018 posto. Drugim riječima, ako ste 1. siječnja 2017. u bitcoin uložili 1000 dolara, na kraju godine to ulaganje popelo bi se na 13.180 dolara. Tolika investicija u ripple, pak, iznosila bi krajem 2017. vrtoglavih 360.018 dolara. Jutarnji piše o još 9 uspješnih kriptovaluta.
“Nikako ne valja prihvaćati da su Balkan, balkanski i Balkanac oznake za drugorazredne ili čak i trećerazredne Europljane. Te su oznake i razlog za ponos te ih treba prihvaćati s nadmoćnim mirom, a ne biti uvrijeđen i ljutiti se kad se one pridaju ičemu hrvatskome. Takvo je reagiranje obilježje potpune nezrelosti nacije. Treba stoga da ga Hrvati što prije i što potpunije napuste. Kad ga ne napuštaju to ih sasvim nedvojbeno svrstava među one koje napuhani samouvjereni Europljani prezirno nazivaju Balkancima”, piše akademik Radoslav Katičić. Večernji
Austrijski povjesničar i politolog Florian David Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu, jedan je od najvećih poznavatelja prilika u regiji na europskoj javnoj sceni. U intervjuu za Novi list objašnjava zašto je Hrvatska problematična članica EU. “Vlada nije prihvatila odluke Haškog tribunala, dopuštala je razne javne izjave o Praljku, često je intervenirala i podupirala destruktivne politike u BiH te nije snažno podupirala proširenje EU-a, što je obećala da će činiti kada postane zemlja članica. Odbijanje arbitraže također je dio problema”, kaže Bieber.
Crkvena uzurpacija javnih površina, kakvu su građani lani spriječili u zagrebačkom parku Trnjanska Savica, u Splitu je od 1990-ih do danas realizirana na čitavom nizu lokacija. Nove crkve pojele su parkove, školska igrališta i druge prostore predviđene za javnu namjenu, a golemi Franjevački klerikat proceduralnim je akrobacijama podignut u turističkoj zoni. Novosti
Predsjednik SAD-a Donald Trump je od Kongresa zatražio 18 milijardi dolara tijekom idućih deset godina za početne troškove i gradnju zida na granici Sjedinjenih Država i Meksika. Tvrdi da SAD treba zid kako bi zaustavio krijumčarenje droge, ilegalnu imigraciju i ulazak terorista preko njegove duge granice s Meksikom. Izgradnja zida jedno je od Trupovih ključnih predizbornih obećanja. T-Portal, Time
Osim što je treću godinu zaredom proglašen najboljim u Europi, Advent u Zagrebu ove godine ruši sve rekorde posjećenosti. U prvih 30 dana posjetilo ga je 110 tisuća ljudi, a najviše je bilo turista iz Italije. Advent traje još samo danas, a također je ovo posljednji vikend s besplatnim prijevozom u ZET-ovim tramvajima i autobusima. Index.hr
Poljska objavila popis od 800 osuđenih pedofila i silovatelja djece i sve podatke o njima
13:03 Sjedni, odličan! – emisija o učiteljima i profesorima, HTV2
14:00 Nedjeljom u 2: Stjepan Mesić, HTV1
15:35 Zaljubljeni bolničar (6.4), HTV3
15:39 Špijun u divljini: Ljubav u životinjskom svijetu, HTV1
17:01 316 (7.0), HTV3
17:30 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveščak – Red Bull, HTV2
17:31 Sve o Eveinom domjenku (6.0), HTV1
18:15 Arthur 2: Na tankome ledu (4.3), HTV3
20:00 Pet legendi (7.3), RTL
21:00 Havana (6.1), HTV2
21:25 Superman: Čovjek od čelika (7.1), NovaTV
21:45 Svemogući Bruce (6.7), RTL
22:16 Prijelomna otkrića: Vodena apokalipsa dokumentarna serija, HTV1
23:30 Grof Monte Cristo (7.8), RTL
23:42 Pakleni toranj (6.9), HTV1
23:45 Smrtonosne igre (6.2), NovaTV
00:13 David Bowie – Glass Spider: snimka koncerta, HTV2
03:20 Pilot mlažnjaka (5.7), HTV1
03:23 Novinar (7.3), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV
Na Wall Streetu novi rekordi burzovnih indeksa, svjetsko gospodarstvo ubrzano raste
Slovenska vojska ne namjerava napustiti vojarnu na Svetoj Geri iako je odlukom Arbitražnog suda ta lokacija pripala Hrvatskoj. Kažu da se ne miču dok i Hrvatska i Slovenija ne usklade implementaciju odluke suda. Sud pak nema ovlasti Sloveniji narediti da makne svoje vojnike iz objekta. Jutarnji
Stojić: Tržišta su već proglasila povećanje kreditnog rejtinga
Veći dio istočne obale SAD-a, od sjeverne Floride preko New Yorka do Nove Engleske, jučer su pogodile polarne hladnoće do 40 stupnjeva ispod nule. Snježna oluja donijela je sa sobom vjetrove brzine 113 km/h i snježne nanose od više od pola metra. Vlasti su zbog mećave u četvrtak i petak zatvorile stotine škola, glavne zračne luke i željezničke veze. Zabilježeno je najmanje 18 smrtnih slučajeva. Slobodna, Newsweek
Gradski čelnici Grada Zagreba uputili su Ministarstvu prometa prijedlog za uvođenje žutog kvadrata, takozvanog boxa. Plan je da se kvadrati postave na najprometnija zagrebačka raskrižja kako bi se smanjile prometne gužve. Novi znak horizontalne signalizacije u Zagrebu uvodi se po uzoru na svjetske metropole. Kvadrati bi trebali psihološki utjecati na vozače koji bi zbog zadržavanja u njemu mogli biti kažnjeni, piše Večernji. Autoportal navodi razloge zašto su kvadrati loša ideja koja će stvoriti dodatni kaos. Ovdje video kako funkcionira kvadrat.
Kolumna Dade Batinić: Težak život hrvatskog svećenika – odeš u Mercedesov salon i spiskaš milju i po bez dodatne opreme
“Dok repertoarima kinodvorana i raznoraznih multipleksa plove eskapistički blockbusteri ili akcijski spektakli koji su zbog prosječne dužine kadra bliži estetici MTV-jevih spotova, lijepo je podsjetiti se kako ustvari izgleda kvalitetno filmsko pisanje u eri kad franšiziranje ili izrada igračaka s filmskim likovima nije bila na vrhu prioriteta Hollywooda. Danas je pomalo nezamislivo da bi Hollywood okupio velika glumačka imena i snimio film o skupini ljudi koji, bez pucnjave, seksa, preljuba, izdaje ili kakve nasumične prijetnje bombom, sjede i razglabaju o aktualnim društvenim zbivanjima ili ljudskoj prirodi”, piše Sven Mikulec za Arteist, prisjećajući se klasika 12 gnjevnih ljudi [imdb] – trailer.
