Djeca bila Gatesa mobitel ne smiju koristiti tijekom jela i prije spavanja, a računalo samo za korisne stvari poput zadaće ili komunikacije s prijateljima

Trnje, Vrbik i Novi Zagreb kod Bundeka su najpoželjni kvartovi za stanovanje

“Na prvi pogled saga o lopovima i drotovima Den of Thieves deluje kao foto-robot ‘januarskog smeća’, ali je svakako solidniji od toga da bi mu se tek tako nalepila etiketa. Da se ne lažemo, nema tu neke naročite originalnosti, likovi su plošni, a redatelj pravi početničke greške, no ovo je film za koji vam neće biti žao izdvojiti vreme”, piše Marko Stojiljković o krimiću koji upravo igra u hrvatskim kinima. Monitor.hr

Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija nadaju se pristupiti EU, no izgledi za njihovo članstvo blijedili su posljednjih godina kako je Unija, suočena s rastućim euroskepticizmom u svojim zemljama, zatim krizom eurozone 2009.-2013. i Brexitom, gubila zanimanje za proširenje. Međutim, danas kada raste utjecaj Rusije, migrantska kriza potresa regiju, a Turska sve jače naginje autoritarnosti, želja da se ojača europska integracija nakon što 2019. Velika Britanija napusti EU, pruža novu priliku Balkanu. Dužnosnik EK zadužen za proširenje Johannes Hahn izjavio je kako bi Srbija i Crna Gora mogle postati sljedeće države koje će se pridružiti EU, vjerojatno 2025. Index, Politico, Euronews

Mikrovalne pećnice u Europi (do kraja desetljeća biti će ih 135 milijuna) emitiraju jednako CO2 kao i sedam milijuna automobila, pokazala je najnovija studija. Jedan od načina kako smanjiti potrošnju električne energije je postaviti timer mikrovalne na točno onoliko minuta koliko zahtijeva određena namirnica. Osim toga, nakon upotrebe dobro ih je potpuno ugasiti i isključiti iz struje. Jutarnji, Guardian

Istaknuti filmski i kazališni glumac, redatelj, glazbenik i pisac Rade Šerbedžija dobitnik je ovogodišnje specijalne nagrade Eastern Star 2018. prestižnog 29. Filmskog festivala u Trstu. Priznanje se dodjeljuje treću godinu za redom za “izražajan karakter u filmskoj industriji, koji kroz svoj rad doprinosi sastavljanju mostova između istoka i zapada”. Prethodne dvije godine nagrada je pripala glumicama Iréni Jacob i Monici Bellucci. Večernji

“Kao Vlada nemamo nikakvu ambiciju upletati se u neovisnost HRT-a. Mi smo naslijedili situaciju u kojoj su se nekoliko godina događali različiti provizori na HRT-u. Moram istaknuti da je zakonodavni okvir prema kojem je i Misija, a i dio javnosti sada prilično kritičan, donesen u Saboru 2012. godine, za vrijeme SDP-ove vlade, bez ikakve javne rasprave”, izjavila je ministrica Nina Obuljen Koržinek u Intervjuu tjedna o stanju na HRT-u i medijskim slobodama.

“Trgovački sud u Zagrebu kao jedini nadležni sud pretvoren je u fikus – kvazi sud bez ikakvih ovlasti koje sud čine sudom, a to je nepristranost i samostalnost. Vidjeli smo na primjeru ovršnih rješenja kako Europski sud gleda na sudjelovanje tijela kojima nije mjesto u sudskim postupcima – ne priznaju se u EU-u”, izjavio je sudac Mislav Kolakušić u Nu2 [video_icon]. Upitan o postupku zbog kršenja sudačke etike koji je pokrenut protiv njega jer je komentirao slučaj Agrokor, kaže da očekuje svoje skoro razrješenje, a kako više neće moći raditi kao sudac, razmišlja o ulasku u politiku, u HDZ.

Priča o “januarskom smeću” nije nekakva elitistička kritičarska teorija, već jedna od ustaljenih poslovnih praksi filmske i distributerske industrije koja itekako ima smisla. Blockbusteri se raspoređuju po čitavoj godini, najveći favoriti se ostavljaju za leto, a filmovi sa ambicijama za nagrade ma kada imali festivalsku premijeru u distribuciju ulaze krajem godine kako bi bili sveži u glavama onih koji dodeljuju godišnje nagrade, pa se njihova distribucija nastavlja tokom zime dok publici ne izađu na nos. Manje zahtevna publika se onda okreće bilo čemu što može poslužiti kao alternativa, pa distributeri u tom terminu vole uvaliti restlove koji su se previše vremena vukli po montažnim sobama, “ženske filmove” i derivativne žanrovske uratke akcione, kriminalističke ili horor-sorte. Na prvi pogled saga o lopovima i drotovima Den of Thieves deluje kao foto-robot takvog “smeća”, ali je svakako solidniji od toga da bi mu se tek tako nalepila etiketa.

Da se ne lažemo, nema tu neke naročite originalnosti, sa jedne strane imamo izuzetno organiziranu pljačkašku bandu sa vojničkom taktikom i vojničkom etikom koju vodi Merrimen (Schreiber), sa druge pak imamo policijsku bandu kaubojsko-odmetničkog pristupa koju vodi “Veliki” Nick (Butler), a između njih imamo lika koji deluje kao slaba karika, pa je zato u procepu i prinuđen da cinkari, šankera i vozača vozila za beg po imenu Donnie (Jackson). Oni će se tako ganjati po Los Angelesu, proučavati jedan drugog i esencijalno igrati partiju šaha sa nekoliko akcionih sekvenci da se razbije monotonija i to traje nekakvih 140 minuta.

Ako ste pomislili na Mannov hit Heat, u pravu ste jer Christian Gudegast čiji je prethodni najzvučniji “credit” bio scenario za, od strane moje malenkosti zaobiđeni London Has Fallen, bezočno “krade” od Manna baš onako kako se Mann pozivao na Melvillea pokušavajući da akcione “set piece” sekvence uklopi sa fingiranom ili stvarnom kompleksnošću likova i njihovih motivacija. Jasno je da Gudegast nije autor Mannovog, a još manje Melvilleovog kalibra da bi mu psihologija i kreiranje atmosfere bili jača strana, pa su likovi, čak i potpisane vodeće “personae dramatis”, zapravo grube skice, a odnos između njih “opravdan” sportskim rivalstvom u mladim danima nije ništa drugo nego klasično infantilno “merenje u koga je veći”, do čega čak i doslovno dolazi u presmešnoj homoerotičnoj sceni koja bi po logici stvari morala biti vrhunac tenzije između Merrimena i Nicka. Takođe, nejasno je čemu služe digresije sa Nickovim razvodom i maturom kćeri Merrimenovog doglavnika Ensona (50 Cent) jer više uznemiruju moralni kompas gledaoca nego što relaksiraju priču, a ne vode apsolutno nikamo.

Takođe, plošni likovi više odgovaraju glumcima limitiranih kapaciteta koje Gudegast ima na raspolaganju. Tako Gerard Butler može da se izvuče tako što glumi pojavom (zamislite foto-montažu pijanog Mela Gibsona i nadrkanog Russella Crowea) i tikovima, O’Shea Jackson Jr. svojom verbalnošću, dok Schreiberovo podglumljivanje prolazi kao Merrimenova rezerviranost i proračunatost. Ostale epizode nisu ni spomena vredne (uključujući tu i 50 Centa koji je u nekim ranijim naslovima pokazivao da ima makar malo “žice” za glumu) i služe više da popune prostor kao oživljena, čovekolika scenografija.

Protiv svih šansi Gudegast uspeva da film koji očito predugo traje učini zanimljivim oslanjajući se ne samo na “one-linere” koji u sećanje prizivaju akcijade 90-ih i s početka novog milenija, nego i time što je u stanju da napiše, postavi i režira “set-piece” poput pljačke ili obračuna iznenađujuće efikasno. Takve sekvence su sjajno tempirane i, iako se i kod njih može naći kakav rez ili kakav kadar viška, predstavljaju vrhunac za Den of Thieves.

Gudegast, međutim, pravi dve početničke greške koje mogu potpuno potopiti film. Prva od njih je nepotrebno i besmisleno potpisivanje likova (i bez toga bi bilo jasno ko tu “kosi a ko vodu nosi”), lokacija (možda ima smisla da se pohvali pred nekim iz Los Angelesa kako on poznaje lokalnu geografiju), a naročito je besmislen onaj uvod na početku o pljačkama banaka u Los Angelesu (takvi uvodi obično služe kao apel na savest, a, realno, koga briga za banke koje su i same percipirane kao pljačkaške institucije). Drugi problem je inflacija obrata koja dovodi do autorove “ingeniozne” zamisli da film završi u maniru The Usual Suspects, time devalvirajući i svoj i Singerov film. Tako nešto se jednostavno ne radi, osim ako se parodira, a i to je efikasno samo jednom. I pored tih sitnih i krupnih nedostataka, Den of Thieves je film za koji vam neće biti žao izdvojiti vreme. Sad, u kinu ili iz videoteke, to je već stvar ukusa. (5/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

“Trolove ne treba napadati zabranama, jer se time od njih prave žrtve i šalje im se poruka kako moraju ustrajati… Ako se svi uskoro pretvorimo u mimoze, društvo će nam uvenuti… Nama ne treba macanizacija društvenih mreža, kako bi nam vlast, sadašnja ili buduća, određivala što se smije a što ne. Drugima u društvu treba dati šansu da ispadnu glupi i da pokažu svoj primitivizam, kako bismo kao društvo to naučili nadići i sazreli. Zabrane su put u propast, oblik socijalne kastracije. Zabranama se samo proizvodi bunt i izaziva kontraefekt. Zar kao društvo ništa nismo naučili od onih silnih natpisa na gradskim fasadama?”, komentira vladin zakon o govoru mržnje na internetu Borislav Ristić. Večernji

Kako bi odgovorili na širenje rasističkog i ksenofobnog govora mržnje na internetu, Europska komisija i četiri velika IT poduzeća (Facebook, Microsoft, Twitter i Youtube) predstavili su u svibnju 2016. Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu. Sada su se kodeksu pridružili Instagram i Google+. Bug, Phys.org

Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati “vukoj…nom” (po Trumpovom rječniku): stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina. Najviše je Norvežana u SAD-u bilo između 1825. i 1925. godine te nakon Drugog svjetskog rata, pa do 60ih godina. Nakon toga je broj počeo opadati i danas je vrlo nizak. To pokazuje kako se useljenici iz “dojučerašnjih vukoj…na” nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize. Zašto se Norvežani ne sele u SAD opširno analizira Atlantic, prijevod Index.

Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

Dizajn: Mali stanovi s velikim idejama

“Činjenica je da u RH postoji tržišna država – ako se smanji PDV nemamo pravo tražiti od prodavača da za taj iznos smanji cijenu. Ako smanjite PDV, to je jasan signal stranoj konkurenciji da još više dolazi u Hrvatsku. Kako je hrvatsko gospodarstvo inferiorno vjerojatno će doći do smanjenja radnih mjesta… Porezni sistem mora poštivati ciljeve nacionalnog gospodarstva. Ako govorim o porezu, govorim o tečaju nacionalne valute i o kamati. PDV je porez budućnosti zato jer tržišnu državu karakterizira njezin suverenitet na njezinom području, a EU to želi izmijeniti. Gospodo, umjesto smanjenja PDV-a sa 25 na 24% – povećajte neoporezivi dio dohotka“, poručuje vladi profesor Guste Santini. HRT

Hrvatskoj će, nakon iznimno važne pobjede nad Norveškom, u težoj soluciji za polufinale Europskog prvenstva trebati pobjeda protiv Francuske s tri gola razlike. Igraju nam i dva pogotka razlike, ako zabijemo manje od 22 gola. Lakši put bi bio da Norveška pobijedi Švedsku. U tom slučaju dovoljan nam je i remi s Francuzima. Utakmica je na rasporedu u srijedu, u 20:30 sati. Večernji

Estream je “džepna hidroelektrana”, tj. generator koji putem elisa pretvara kinetičku energiju bilo koje pokretne vode poput rijeke ili potoka u električnu energiju – video. Ugrađena baterija od 6.400 mAh dostatna je da pohrani dovoljno energije za punjenje uređaja poput mobitela putem USB priključka čak 3 puta. Da bi se baterija napunila, potrebno je elisu držati u potoku oko 4 i pol sata. Ovaj gadget mogao bi biti koristan onima koji vrijeme provode u prirodi. Bug

Facebook će u borbu protiv lažnih vijesti uključiti i korisnike. Mark Zuckerberg je najavio kako će koristiti ankete kako bi se utvrdilo koje medijske kuće korisnici Facebooka smatraju vjerodostojnima. Već od sljedećeg tjedna News Feed će davati prednost kvalitetnim vijestima pred onima koje objavljuju manje vjerodostojni izvori. Ovaj zaokret, a posebno fokus na objave prijatelja, koštat će Zuckerberga, Fortune piše kako su dionice njegove tvrtke već pale. Jutarnji, TechCrunch

Kako Hrvatska može do polufinala Eura? Postoji varijanta u kojoj može proći čak i porazom od Francuske.

“Javna zahvala premijeru, predsjedniku Hrvatskog sabora i ministrici kulture: Vašu malograđansku gestu, kojom Predragu Luciću posthumno odajete priznanje, mogu pojmiti jedino kao poriv kaplara koji rukovodi streljačkim strojem, da bi po obavljenoj zadaći odšetao do komandne zgrade i staloženo, dostojanstveno, s puno sluha za dobar odgoj i bolje običaje, sastavio telegram saučešća za obitelj ucmekanoga”, piše Viktor Ivančić o državnom vrhu na sprovodu Predragu Luciću. Novosti

Stipe Miočić (35) ušao je u povijest slobodne borbe, po treći je put obranio naslov UFC prvaka u teškoj kategoriji u Bostonu. Američki Hrvat pobijedio je odlukom sudaca 31-godišnjeg Kamerunca Francisa Ngannoua – video. Kasnije je objavio još jednu veselu vijest – da će postati otac. Večernji, Forum.hr

10:11 Legenda o Chun Hyang (7.7), HTV3
10:25 Kitzbuhel: Svjetski skijaški kup (M) – slalom, HTV2 (2.vožnja 13:25)
13:25 Dadilja: Nevolje u raju (5.6), NovaTV
14:00 Nedjeljom u dva: sudac Mislav Kolakušić, HTV1
14:50 Tron: Nasljedstvo (6.8), RTL
15:01 Tajanstvena podmornica (5.9), HTV3
15:15 Vragolasti Dennis 2 (4.4), NovaTV
17:24 Priručni zaručnik (6.0), HTV1
17:30 Hokej, EBEL liga: Medveščak – Znojmo, HTV2
20:20 EP u rukometu: Makedonija – Španjolska, RTL
20:25 U sjeni vješala (6.7), HTV3
21:00 Ponoćna utrka (7.6), HTV2
21:25 Starci (6.0), NovaTV
22:20 Građanin opasnih namjera (7.4), RTL
23:05 To je Orson Welles, HTV3
23:10 UFC 220, Boston (SAD), NovaTV
23:13 Crna nedjelja (6.8), HTV1
23:55 Kurt Cobain, HTV2
00:25 Alamo (6.0), RTL
01:35 Glembajevi (7.8), HTV3
02:26 Charliejev svijet (8.0), HTV1
04:25 Čime sam ovo zaslužila? (7.2), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Govor mržnje jest mržnja, a cilj mržnje jest uništiti, zgaziti, ubiti čovjeka. Kamenovati ga riječima. Riječi nisu “samo” riječi, nego su one “čak” riječi. Opasne su i onaj tko s njima barata mora biti odgovoran za njih. Baš kao što i zlostavljač mora snositi posljedice svojeg zlostavljanja. Bez obzira zlostavlja li u svojoj kući, na trgu ili na internetu, piše Milana Vuković Runjić. Jutarnji

Cape Town bi mogao postati prvi veliki grad na svijetu koji će ostati bez vode. 22. travnja trebao bi nastupiti “nulti dan”, tj. presušiti gradske zalihe. Vlasti su stoga uvele stroge mjere za konzumaciju vode i ograničile njenu potrošnju na 87 litara po osobi na dan. Stanovnici se ne bi smjeli tuširati duže od dvije minute, zalijevati vrtove, prati auto i puniti bazen, te bi trebali manje koristiti perilice za rublje, no rijetki se toga drže. Kriza u Cape Townu izazvana je trogodišnjom sušom, uz rast broja stanovnika te povećanu potrošnju vode. Index.hr, Time

Kako je državna tajnica Janica Kostelić raspodijelila 180 milijuna kuna za pet krovnih sportskih organizacija