Zagrebački Studentski centar donio je novi Pravilnik o domskom redu i uvjetima boravka studenata u studentskim domovima SC-a Zagreb. On propisuje strože kontrole kako bi se spriječila prodaja mjesta u domu. Osim toga, propisano je da se u sobama ne smije kuhati, držati električno kuhalo i slična trošila električne energije. Studenti u domu ne smiju imati ni televizor. Srednja.hr

1573. godine seljaci su pod vodstvom Matije Gupca ustali protiv ugnjetavanja Franje Tahija i tadašnje vlastele, a povijesna je bitka kod Stubice ušla u legendu. Već deset godina Družba Vitezova Zlatnog Kaleža održava uprizorenje bitke uz korištenje autentičnog oružja iz tog vremena. Ovogodišnja bitka dogodit će se 10. veljače. Osim same bitke održat će se i koncerti Hladnog piva, Zadruge i Tomislava Golubana. Nacional

Hrvatska, s bogatstvom po glavi stanovnika od 147.545 dolara, nalazi se na 28. mjestu u regiji zemalja Europe i središnje Azije, pokazuje izvješće Svjetske banke Promjene bogatstva nacija 2018 [pdf]. Rezultat je ispod prosjeka regije, koji iznosi 368.233 dolara. Iznad Hrvatske se nalazi Poljska, s iznosom od 154.932 dolara, dok je Slovenija na 16. poziciji, s iznosom od 351.776 dolara. Novi list

U registar Ne zovi tijekom prvih godinu dana upisano je 29 tisuća korisnika. Riječ je o besplatnom javnom registru telefonskih brojeva onih potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju putem telefona ili SMS i MMS poruka u svrhu promidžbe i prodaje. U slučaju da trgovci pozivaju brojeve iz registra, to je potrebno prijaviti nadležnoj tržišnoj inspekciji pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. HRT

Nizak potencijalni rast i kvaliteta institucija mogli bi biti glavni argument protiv našeg ulaska u eurozonu, upozorava guverner Boris Vujčić, a kao primjer naveo je situaciju u pravosuđu. Rekorderi smo po vremenu potrebnom za donošenje prvostupanjske presude u građanskim ili trgovačkim parnicama ili duljini naplate potraživanja u stečajnom postupku (3 godine). Večernji

Na kraju 2017. godine četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda imala su ukupno 1,84 milijuna članova, što je oko 60 tisuća više nego krajem 2016., dok je imovina fondova dosegnula gotovo 92 milijarde kuna, objavila je Hanfa. Pritom je najveći broj osiguranika imao AZ OMF, 643,3 tisuća, potom Raiffeisen OMF, 556,4 tisuće, a slijede PBZ/CO, 341 tisuću te Erste Plavi, 303,5 tisuća. U odnosu na studeni lani, broj osiguranika u prosincu je porastao za gotovo 7000. Jutarnji

Hrvatska često izmjenjuje prosvjedne ili diplomatske note, pogotovo sa svojim susjedima Slovenijom i Srbijom s kojima ima dosta otvorenih pitanja. No čemu služe te note? Ivica Maštruko, koji je tijekom diplomatske karijere obnašao i dužnost veleposlanika u Sloveniji, kaže da je slanje takvih nota uobičajen dio diplomatskog folklora. Objašnjava da to nema posebno značenje osim dokumentiranja i izražavanja stava Vlade u pisanom obliku. T-Portal

Turski niželigaš Harunustaspor ušao je u povijest kao prvi klub koji je transfer igrača platio bitcoinom. Omer Faruk Kiroglu dobio je 0,0524 bitcoina, što je oko 420 eura po tečaju. Dođe li bitcoin jednog dana do vrijednosti od nekoliko milijuna dolara, ako je za vjerovati nekim predviđanjima, Kiroglu bi mogao postati najskuplji nogometaš u povijesti Turske. Index, BBC

Sutkinja za mladež zagrebačkoga Županijskog suda Lana Peto Kujundžić komentirala je u Otvorenom slučaj tučnjave djevojaka u Splitu. “Ne mislim da kažnjavanjem možemo išta dobiti kod mladih ljudi”, kaže ona. Osvrnuvši se na francuski plan o zabrani mobilnih telefona u školama, Peto Kujundžić je kazala kako ona podržava ideju da se i u hrvatskim školama uvede pravilo o ne korištenju mobilnih telefona. HRT

“Važno je fokusiranje resursa i programa Sveučilišta na kvalitetu s posebnim osvrtom na ulaganje u mlade znanstvenike, voditelje laboratorija, kojima treba ponuditi dobre uvjete za znanstveni rad. Oni trebaju postati centar budućeg razvoja i uspjeha Sveučilišta u Rijeci”, kaže hrvatski znanstvenik Ivan Đikić koji je ušao u članstvo Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci. Đikić se bio povukao iz Hrvatske nakon što je prozvao ministra Barišića za plagijat pa ga premijer napao. Đikić tri mjeseca godišnje provodi u San Franciscu gdje je otvorio laboratorij u kompaniji Genentech, a preostalih devet mjeseci u Frankfurtu kao direktor instituta na sveučilišnoj klinici Sveučilišta Goethe. Novi list

Premijer Plenković pohvalio se kako Hrvatska već danas ostvaruje cilj Europske unije o udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, no ni velike hidroelektrane izgrađene u vrijeme bivše Jugoslavije niti grijanje na drva ne mogu se smatrati korištenjem obnovljivih izvora energije u modernom smislu, komentira Greenpeace jučerašnju izjavu premijera. Dodaje i kako iza tog „postignuća“ ionako stoji neka posebna politika ove ili prethodnih vlada, Ono što treba je, smatraju – omogućiti hrvatskim građanima nesmetanu vlastitu proizvodnju energije iz krovnih solarnih elektrana. Monitor.hr

Hrvatska ima veliki potencijal sunčeve energije i energije vjetra, ako tome pribrojite hidroenergiju mogli biste postati energetsko središte ove regije – rekao je potpredsjednik EK za energetsku uniju Maroš Šefčovič za HRT: Kaže za projekt LNG terminala na Krku da je posljednji dio slagalice energetske sigurnosti u ovoj regiji i da bi “Hrvatska time dobila ulogu energetskog središta u regiji”. Direktor LNG Hrvatska Goran Frančić kaže da imaju šest mjeseci za dovršetak pripremih aktivnosti do donošenja konačne investicijske odluke.

Foto: Neke od najskupljih vila na svijetu

Croatia Airlines uvodi linije Zagreb – Dublin (od 189 eura naviše), Dubrovnik – München (129 eura) i Split – Kopenhagen (200 eura)

Video-analiza: Pojedine hardverske komponente postaju sve skuplje zbog rudarenja kriptovaluta, čak je i nebitno radi li se o starim modelima, potražnja je jednostavno enormna

Vlasti gradića Ollolai smještenog u planinskom predjelu regije Barbagia na Sardiniji protiv iseljavanje i starenja stanovništva pokrenuli su akciju prodaje kuća za – jedan euro. Naravno da kuće nisu nove i useljive, nego je riječ o starim kamenim kućama, a novi vlasnici morat će se obvezati da će u tri godine u njih uložiti oko 20 tisuća eura. Dosad su prodane 3, prijava ima stotinu, a rok za prijave ističe za tjedan dana. CNN

Oskarovac Alex Gibney, dvostruki dobitnik Emmy Joe Berlinger, dobitnik počasnog Zlatnog medvjeda Claude Lanzmann, majstor esejističkih dokumentaraca Erik Gandini i istaknuti američki autor Frederick Wiseman autori su čiji će novi dokumentarci biti prikazani na ZagrebDoxu, u sklopu programa Majstori doxa. Lanzmann u Napalmu govori o povijesti Sjeverne Koreje, Wiseman u Ex Libris: Njujorška knjižnica o važnosti Njujorške knjižnice, Berlingerov S namjerom da se uništi o strahotama armenskog genocida, Gandinijev Kirurg pobunjenik o životu švedskog kirurga u Etiopiji, a Gibneyjeva Detaljna potraga o pozadini nikad razjašnjenog ubojstva iz 1994. godine. Četrnaesti ZagrebDox održat će se od 25. veljače do 4. ožujka u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu, a od 2. do 4. ožujka u kinima CineStar u Osijeku, Rijeci i CineStaru Joker Split. ZagrebDox

Premijer Plenković se pohvalio kako Hrvatska već danas ostvaruje cilj Europske unije za 2030. godinu, postigavši 29-postotni udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji energije. Istovremeno, napomenuo je kako Hrvatska ima potencijala za proizvodnju 30 gigavata energije iz obnovljivih izvora sunca i vjetra. Oba podatka su točna, premda se u njima nažalost ogleda sva inertnost i neambicioznost hrvatske energetske politike. Naime, Hrvatska je nominalno ostvarila spomenuti cilj o udjelu OIE, ali golemim dijelom zahvaljujući starim hidroelektranama izgrađenima u doba bivše Jugoslavije te visokim udjelom ogrjevnog drva u proizvodnji toplinske energije. Ni velike hidroelektrane niti grijanje na drva ne mogu se smatrati korištenjem obnovljivih izvora energije u modernom smislu, niti iza tog „postignuća“ stoji neka posebna politika ove ili prethodnih vlada, komentira Greenpeace izjave premijera s konferencije „Hrvatska na vratima Energetske unije“

U pogledu spomenutog potencijala od 30 GW iz sunca i vjetra, treba imati na umu da je u Hrvatskoj danas instalirano 490 megavata vjetroelektrana i tek 50 MW sunčanih fotonaponskih elektrana – ukupno dakle 540 MW, što je manje od 2 posto potencijala koji spominje premijer Plenković. „Sunčana Hrvatska trenutno proizvodi manje energije iz sunca nego skijaški grad Maribor. Upola manja Slovenija ima pet puta više solarnih kapaciteta nego Hrvatska, dok Grčka ima čak 50 puta više solarnih elektrana. To je naša prava pozicija u Europi. Premijer priča o potencijalu za korištenje obnovljivih izvora ali strateški podržava fosilna goriva, konkretno LNG terminal na Krku i po tome se njegova vlada bitno ne razlikuje od prethodnih garnitura koje su, umjesto obnovljivih izvora, forsirale ugljen u Plominu ili bušenje Jadrana”, poručuje Greenpeace.

Greenpeace poziva hrvatsku Vladu da što prije hrvatskim građanima omogući nesmetanu vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ponajprije iz krovnih solarnih elektrana te uspostavi mehanizme kao što su neto mjerenje, niska odnosno realna cijena priključka solarnih sustava na mrežu, godišnji obračun i druge mjere koje će građanima olakšati vlastitu proizvodnju električne energije, a Hrvatskoj donijeti stvarnu energetsku neovisnost i nova radna mjesta.

„Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka“ rekao je jučer premijer Plenković. Greenpeace poziva premijera da, u to ime, potomcima ostavi više od 2 posto!

Nagrađivani dokumentarni film Djevojčica koja mi je spasila život redatelja Hogira Hirorija koji usred rata s ISIL-om u Iraku traži izgubljenu i bolesnu djevojčicu Souad u petak, 2. veljače u zagrebačkom kinu Tuškanac otvara ciklus suvremenog švedskog filma, koji se čini odličnim. Igrat će i ljubavni film Ozbiljna igra redateljice Pernille August, jedne od najpoznatijih švedskih glumica i dugogodišnje Bergmanove suradnice. Nagrađivana kriminalistička drama Skitnice Petera Grönlunda govori o djevojci koja ne može platiti stanarinu pa odluči prevariti skupinu sitnih kriminalaca, a najnoviju švedsku kinematografiju predstavit će dokumentarno-poetski film Refleksije Sare Broos, u kojemu redateljica odvodi svoju majku, poznatu švedsku slikaricu Karin Broos, na putovanje Latvijom, ne bi li s njom popravila odnos. Ciklus zatvara film ceste Vruće ljeto Andreasa Öhmana. Fest traje do 8.2., ulaznice su 10 kuna. Jutarnji

09:30 Sabor – prijenos, HTV4
11:10 Pravac na treću – Zdenko Bašić, HTV3
11:37 Bonton: U šetnji sa psom, HTV1
13:24 Profesorica glazbe (6,0), HTV2
15:30 A sada Vlada – može li Hrvatska postati glavno energetsko čvorište regije, HTV4
15:49 Zagonetni slučajevi dr. Blakea (8,4), HTV1
15:50 Disati (7,0), HTV3
16:46 Lov: Najveći izazov (9,3), HTV2
18:05 Italijo, ljubavi moja: Abruzzo, HTV3
19:45 Potraga, RTL
20:00 Big Brother, RTL
20:05 Mijenjamo svijet: Kiborzi među nama, HTV1
20:05 A forum – dr. sc. Marin Blažević, intendant riječkog HNK Ivana pl. Zajca, HTV3
20:05 Druga strana – zaštita osobnih podataka, HTV4
20:35 Viktor Žmegač – umijeće pisanja, užitak čitanja, HTV3
21:00 Gad (6,3), HTV2
21:02 Dhruv Baker: Iz Hrvatske s ljubavlju – Lošinj, HTV1
21:45 Sufražetkinje (7,5), HTV3
22:15 RTL Direkt, RTL
23:01 Gaeine hrvačice (7,3), HTV3
23:10 Sudac (7,4), Nova TV
23:29 Brooklyn 99 (9,1), HTV2
01:00 Odabrani (7,3), HTV2
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

“Umjetna inteligencija, robotika, internet, 3D print, kvantna računala, autonomna vozila, nanotehnologija – teme su koje bi trebale biti naša stvarnost, a mi, nažalost, kada govorimo o obrazovanju i dalje propitujemo je li digitalna transformacija uopće nužna. Zaostali smo cijeli jedan val industrijskih revolucija”, rekla je ministrica Divjak na okruglom stolu “Startup i suvremeno malo poduzetništvo”. Istaknula je važnost ulaganja u znanost i istraživanja te u STEM područje, ta naglasila da će 65% današnjih prvašića raditi na poslovima za koje danas ne znamo. Inače, kad smo kod zaostajanja, HNS, organizator okruglog stola, još uvijek na svom sajtu nema ništa o tome.

Video: Mladi Talijan živi u pećini na Biokovu

Slavonskobrodska industrijska grupacija Đuro Đaković lani je ostvarila ukupne prihode u visini od 547,3 milijuna kuna te ukupne rashode u visini od 573,5 milijuna kuna, što znači da su bili u gubitku 27,1 milijun kuna (ovdje izvještaj). Razlozi su gubici ostvareni u društvu Industrijska rješenja, izrazito visoki financijski rashodi te gubitak ostvaren u Specijalnim vozilima u proizvodnji vagona tipa Uacns (Večernji). Nenad Bakić, 17-postotni vlasnik tvrtke, komentirao je protivljenje većine slavonskobrodskih političara vladinom skidanju Đuro Đaković grupe s liste tvrtki od posebnog državnog interesa: “Vi imate u Slavonskom Brodu među lokalnim političarima strašno bogatih ljudi. Oni stalno ističu kako užasno vole Đuru Đakovića, a nisu kupili ni jednu dionicu i nisu uložili niti jednu kunu u njega” te ih pozvao da ljubav prema Đuri Đakovići pokažu ulaganjem u dionice te tvrtke (T-Portal).

Uspjesi u prvoj godini predsjedničkog mandata bili su smanjenja poreza, deregulacija i ofenziva protiv Islamske države, dok će u drugoj uslijediti “novi američki trenutak. Nikad nije bilo bolje početi živjeti američki san”, rekao je Donald Trump sinoć pred Kongresom u svom prvom State of the Union Address. Ovaj “novi trenutak” za ovu godine se odnosi uglavnom na rješavanje pitanja imigracije, postroženjem, i infrastrukturu – mostove, ceste, škole – za koju je ove godine obećao 200 milijardi dolara. Najavio je da će zadržati zatvor Guantanamo na Kubi, koji je Obama obećao zatvoriti, ali u 8 godnia nije ispunio obećanje, piše USA Today. Demokrati nisu oduševljeni njegovim govorom – “ne može odbacivati dvostranačke planove poboljšanja zdravstvene zaštite ili zaštite djece imigranata ili sijati mržnju i podjelu i onda se sljedeći dan okrenuti i reći da želi suradnju”, kako mu je odgovorila senatorica Kamala Harris. The Atlantic piše kako govor nije imao veze sa stvarnošću i stvarnim problemima te da je Trump odavao dojam koji ne odaje nikad – normalnog i dosadnog tipa. Ovdje snimka govora.

Irska vlada odobrila je referendum kojim bi se ublažio strogi zakon o abortusu, 35 godina nakon što je pobačaj naveden u ustavu Irske kao kriminal. Premijer Leo Varadkar najavio je referendum za kraj svibnja te je najavio da će on glasati za ukidanje osmog amandmana irskog ustava koji daje jednaka prava majci i nerođenom djetetu. Govoreći o tisućima Irkinja koje putuju u inozemstvo kako bi prekinule trudnoću i tisućama drugih koje bez liječničkog nazdora uzimaju tablete za prekidanje trudnoće rekao je “već sada imamo pobačaj – nesiguran, nereguliran, nezakonit. Ne možemo nastaviti izvoziti svoj problem i uvoziti rješenje”. Što se amandmana o pobačaju u ustavu tiče rekao je “ne vjerujem da je ustav mjesto za iznošenje apsolutnih stavova o medicinskim, moralnim i pravnim pitanjama. Pitanje koje nije crno-bijelo ne može se objasniti crno-bijelo”. Dodao je i da je ovo pitanje o tome “jesmo li spremni napraviti kolektivni čin liderstva i pokazati empatiju i suosjećanje”. Zakonom bi vjerojatno bio dopušten pobačaj to 12. tjedna trudnoće. CNN

Zagrebačka skupština iglasala je pravilnik o odvojenom prikupljanju komunalnog i biorazgradivog otpada koja građane obvezuje na razvrstavanje i stupa na snagu stupa u četvrtak, 1. veljače, no kazne koje su njome propisane neće se zasad naplaćivati, a i nemaju svi potrebne kante. Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić najavila je da se sad tek kreće s informiranjem građana što će trajati šest mjeseci, nakon čega će biti podijeljeni spremnici i vrećice (Index). Ministar Ćorić rekao je da “odvojeno prikupljanje otpada nema alternative…. Građane treba educirati, na njima je da nakon informiranja pokažu malo dobre volje i doprinesu čišćoj zemlji”. Najavio je veće račune onima koji ne budu razdvajali otpad (HRT).

Trailer: Redatelj Steven Soderbergh svoj novi film ‘Unsane’ snimio isključivo iPhoneom, film prati priču žene koja završava na psihijatriji protiv svoje volje jer je uvjerena da je njezin internet stalker prati i u stvarnom životu

Slovenski premijer Miro Cerar: Nećemo pristati na nove pregovore o granici, arbitražu treba provesti. Kad bismo na to pristali, to bi bilo nedopustivo udaljavanje od europskog i međunarodnog prava, a time i od interesa Republike Slovenije

Poljoprivrednik koji ne dostavi dokaz da je na parceli proveo određenu poljoprivrednu aktivnost u razdoblju od dvije godine, parcela će se brisati iz ARKOD-a, nacionalnog sustava identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, stoji u prijedlogu pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (ovdje javna rasprava). Upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD bit će moguć samo uz pravno valjanu dokumentaciju o vlasništvu/posjedu, uz iznimku ako korisnik dokaže obavljanje poljoprivredne aktivnosti na parceli putem geotagiranih fotografija. Pravilnikom se omogućuje i javna objava podataka o ARKOD parceli, uključujući naziv PG-a koji koristi parcelu te se uvodi i šifra korištenja za privremeno neodržavane poljoprivredne parcele. Agroklub