21/02/2018 - Monitor.hr
21.02.2018. (23:00)

Sa Berlinalea: ‘3 dana u Quiberonu’ i ‘7 dana u Entebbeu’

Godinu dana pre svoje prerane smrti i nekoliko meseci pre tragične pogibije svoga petnaestogodišnjeg sina Davida rođenog iz veze sa Alainom Delonom, Romy Schneider je dala čuveni intervju nemačkom magazinu Stern, koji će postati poznat kao jedan od najiskrenijih i najpotresnijih intervjua jedne slavne ličnosti medijima. Uvodne reči: „Ja sam Romy Schneider, imam 42. godine i duboko sam nesrećna“, urezale su se u svest javnosti koja je prema austrijskoj glumici imala opsesivan odnos sve od njene glavne uloge u trilogiji o kraljici Sissi koju je dobila sa 14. godina. Svaki korak Romy Schneider su pratili paparazzi, svaka životna odluka se javno pretresala. Bila je i svetica i kurva, miljenica i meta, plemenita i gramziva. Javnost je njome bila jednostavno opsednuta. Nemačka rediteljka Emily Atef (pobednik Minhena, Oldenburga, Mar del Plate i Sao Paula „The Stranger in Me“ 2008, „Kill Me“ 2012) se okreće pomenutom intervjuu datom provokativnom nemačkom novinaru Michaelu Jürgsu (Robert Gwisdek) tokom tri dana u francuskoj banji Quiberon u kojoj je pokušavala da se izleči od alkoholizma. Verovatno da ne postoji niko drugi ko bi tu ulogu odigrao sa tako neverovatnom energijom od Marie Bäumer koja ne samo što nosi sablasnu fizičku sličnost sa legendarnom austrijskom divom (čitave karijere sa brani od te uporedbe), nego se sa lakoćom, bez šminke, u monohromnom svetu bečkog direktora fotografije Thomasa W. Kiennasta uvlači u depresivnu kožu zvezde u životnoj krizi. Sam film je inspirisan romanom „Tri dana života Romy Schneider“ Helge Kneidl. Međutim za scenarij za film koji je napisala, Atef je konsultovala ljude koji su radili u dotičnoj banji, a savetnik joj je bio sam Jürgs koji je dao detaljan opis dešavanja tokom vremena provedenog u Quiberonu sa Romy, njenim bliskim prijateljem i čuvenim nemačkim fotografom Robertom Lebeckom (Charly Hübner) i najboljom prijateljicom iz detinjstva Hildom (Birgit Minichmayr).

3 dana u Quiberonu je građen na izvanrednom performansu Marie Bäumer, nedovoljnom da čitav film izvuče na nivo odličnog. Prvih sat vremena, on obećava da će biti remek-delo, a onda počinje da se dekonstruiše baš tom odlukom da se bavi samo intervjuom, ondosno igrama mačke i miša između bezdušnog novinara i slomljene glumice. Takođe se pokazuje kao bespotrebno dug u repetitivnim scenama pada i dizanja Romy Schneider, sa ekstra deset minuta u njenom pariskom stanu, nedelju dana kasnije. Duševnost Jürgsa ulazi prekasno ili možda čak i bespotrebno, čini se kao i neka vrsta zahvalnice savetniku filma, tako da ovaj mini-biopik koncentrisan na samo ta tri dana postaje relevantan samo za obožavaoce Schneider koji žele da zavire u joše jedan od njenih ormana. Sa druge strane, tehnička strana ovog filma je besprekorna, pre svega scenografija Silke Fischer, kostimografija i na mahove zrnasta fotografija Kiennasta, do sada poznatog po radu na televiziji. Ostale tri vodeće uloge su takođe sjajno zaposednute, sa Minichmayr koja nastavlja sa serijom svojih već tradicionalno dobrih performansa na platnu. (6/10)

Jezik: Nemački/ Francuski
Trajanje: 115 minuta
Režija/ scenario: Emily Atef
Producent: Karsten Stöter
Direktor fotografije: Thomas W. Kiennast
Montažar: Hansjörg Weissbrich
Muzika: Christoph M. Kaiser, Julian Maas
Uloge: Marie Bäumer, Birgit Minichmayr, Charly Hübner, Robert Gwisdek, Denis Lavant,
Yann Grouhel

Problematičan pristup spašavanju 139 putnika otetih na Air France letu od Tel Aviva do Pariza jula 1976. nalazimo u 7 dana u Entebbeu Joséa Padilha sa Danielom Brühlom i Rosamunde Pike u ulogama pripadnika zapadno-nemačke terorističke ćelije RZ koji tu akciju, zajedno sa Popularnim Frontom za oslobađanje Palestine Wadija Haddada sprovode u delo. Ovaj triler je sniman prema traljavom scenariju Gregory Burka, napakovanom ljigavim replikama koje kao da su pisane za telenovelu, sa izromantiziranim predstavljanjem kabineta prvog premijera Izraela Yitzhaka Rabina (Lior Ashkenazi) i simpatijom prema njegovom ministru unutrašnjih poslova Shimonu Peresu (Eddie Marsan). Sa udaranjem štambilja dobroćudnosti, odnosno lukavosti na čela Rabina i Peresa, dodaje se iritantna simplifikacija skoro svake ličnosti u filmu. Iako se ne može poreći da je Idi Amin (Nonso Anozie) bio koliko zlokobna, toliko i groteskna figura, on se u nekoliko minuta filma pokazuje u preterano naivnom svetlu, kao neko ko se da motati oko prsta ko svilen konac – kolebljiv i više kao lokalni gangster, nego diktatora poznatog po surovostima najgore vrste. I njegov komandant koji na aerodromu dočekuje teroriste, ima prezentnost repera, a ne vojskovođe jedne diktature. Takođe, odluka da se za nemačku teroristkinju uzme britanska glumica Rosamunde Pike koja štuca rečenice na nemačkom sa teškim engleskim akcentom je verovatno detalj koji će promaći nekome ko ne dolazi sa nemačkog govornog područja, ali neće i njena jeziva perika.

Mana narativne tehnike je u ostrašćenosti kojoj u ovakvom trileru nije mesto s obzirom na problematičnost političkih dešavanja od nastanka Izraela, preterano komplikovanih da bi se sve svelo na „bilo jednom u…“. To ne ide u korist prikaza jednog tragičnog događaja koji je otete ljude tjedan dana izložio strahu od smrti, nehigijenskim uslovima i neizvesnosti na ugandanskom Entebbe aerodromu u grozomorno oronulom stanju, naročito Židovima tretiranim na osobito surov način.

Film počinje sa izvanrednih dvadesetak minuta koji obećavaju solidnu radnju – Pike & Brühl se sa još trojicom terorista ukrcavaju na dotični avion koji leti preko Atine i u uzbudljivom činom same otmice, napakovane dinamikom i kredibilnošću, uzimaju stvari u svoje ruke. Uvođenjem još jedne jake, ključne figure u radnju – glavnim inžinjerom Air France leta Jacquesa Le Moina (Denis Ménochet) koji svojom glumom pravi konkurenciju Brühlu. Međutim, drama se pretvara u ravničarsku pustaru čudnom rediteljskom odlukom da potpuno izignoriše žrtve koje se pretvaraju u dekor i sem usamljenih scena jednog nervnog sloma i jednog mučenja, oni su marginalna stvar u sopstvenoj tragediji. Umesto njih, u fokus upadaju svi drugi.

Interesantno je da je najjači deo „7 dana u Entebbeu“ prikaz dela nastupa plesne trupe Batsheva koji se provlači kroz film i koji je referenca na bol putnika pred oslobađanje – kroz ovaj akt se u film upliće sporedna priča o solistkinji ansambla (Zina Zinchenko), devojci pripadnika specijalne izraelske vojne jedinice (Ben Schnetzer), upletenog u čuvenu operaciju Thunderbolt tokom koje je sto komandosa uspelo da oslobodi putnike sa glavnog aerodroma Ugande. Kao kod svakog filma baziranog na istinitim događajima, završnica ne nosi nikakva iznenađenja, ali ona je čudnovato smandrljana u nekoliko minuta. Komandosi stigli, peng-peng, teroristi mrtvi, vreme je da se liju suze radosnice.

Ovo je ustvari veliko razočarenje za one koji su upoznati sa Padilhovim radom na čuvenoj Netflix seriji „Narcos“ koja nema ništa od naivnosti viđene u „7 dana u Entebbeu“. (3/10)

Režija: Jose Padilha
Produkcija: USA/UK
Trajanje: 106 minuta
Jezik: Engleski/ Nemački/ Arapski/Hebrejski

Scenario: Gregory Burke
Producenti: Tim Bevan, Eric Fellner, Kate Solomon, Michelle Wright, Ron Halpern
Direktor fotografije: Lula Carvalho
Scenografija: Kave Quinn
Producentske kuće: Working Title Films, Participant Media
Uloge: Rosamund Pike, Daniel Bruhl, Eddie Marsan, Lior Ashkenazi, Denis Menochet,
Ben Schnetzer, Angel Bonanni, Nonso Anozie, Omar Berdouni, Mark Ivanir, Peter
Sullivan, Ehab Bahous, Amir Khoury, Noof McEwan, Zina Zinchenko
Kostimografija: Bina Daigeler
Muzika: Rodrigo Amarante
Montaža: Daniel Rezende
Koreografija: Ohad Naharin

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

21.02.2018. (23:31)

Mutni poslovi

Transparency: Hrvatska suočena s nizom afera zbog sumnjivih ugovaranja poslova

Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala Hrvatska je u 2017. zadržala rezultat kao i godinu ranije (49). Rezultat ukazuje da se usprkos pokušajima suzbijanja korupcije presporo ostvaruju pomaci. Hrvatska je suočena s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija. Novi list

21.02.2018. (22:34)

Honey bear

Jedno mišljenje: Med je jednako loš kao i rafinirani šećer

Kad pojedete med, naglo skoči razina šećera u krvi, baš kao i da ste pojeli žlicu šećera. Nakon toga gušterača počinje s proizvodnjom inzulina što vodi do toga da tijelo lakše skladištiti masti i vi dobivate na kilaži, kaže Nicole Mowbray, autorica knjige Sweet Nothing. Također, med je kaloričniji od šećera te loš za zube i kožu, pišu Croenergo i Telegraph. No kao i za dosta namirnica, poput primjerice kruha, i o medu postoje oprečna mišljenja, tako je jedno istraživanje pokazalo da med zapravo potiče mršavljenje, čisti kožu i jača srce. O svemu piše Zdrava krava. Treba napomenuti da je i u ovome kao i u svemu bitno slušati svoje tijelo i biti umjeren.

21.02.2018. (22:20)

Plenković na vladinoj konferenciji: Ramljak ostaje dok ne imenujemo novu upravu

21.02.2018. (21:30)

Kim Ki-dukov ludi svijet

Sa Berlinalea: Kanibalizam i mizoginija na letećem brodu

“Ovo je film koji nije lako voleti, ne samo zbog maltretiranja svih ženskih figura koje ukoliko nisu bespotrebno žrtvovane na altaru muške požude, su ili prostitutke ili su glupe kao točak i bleje u prazno, već i zbog vrlo izraženog giallo elementa u kome je kanibalizam u neku ruku najmanje problematičan. Najveća pesnica u oko je ovde beskrupulozan prikaz ljudske prirode u ekstremnim situacijama koje ih navode da čine najstrašnije stvari ne bi li sačuvali dominaciju nad drugima ili preživeli”, piše Marina Richter za Monitor s festivala u Berlinu o novom filmu Kim Ki-duka Human, Space, Time and Human.

21.02.2018. (20:54)

Sa Berlinalea: Kanibalizam i mizoginija na letećem brodu

Najnoviji film Kim Ki-duka Human, Space, Time and Human koji se prikazuje u okviru programa Panorama na 68. Berlinalu je do sada najbizarnije ostvarenje poznatog južno-koreanskog reditelja. U dvosatnoj priči koja se odigrava na krstarenju brodom iz Drugog svetskog rata, dešavaju se stvari iz košmara, ostavljajući utisak da se najveći zamisliv ološ današnjice našao baš na tom mestu, zlostavljajući i ubijajući nejake zato što mu se to može. Kim Ki-duk je sabio čitavu političku filozofiju Thomasa Hobbsa u ovu nimalo laku za gledanje sagu o koruptivnoj ljudskoj prirodi i nagonu za preživljavanje, koja se naposletku pretvara u biblijsku genezu sveta, na brodu koji se iz misterioznih razloga iz vode izvio u nebo.

Najmučniji element Human, Space, Time and Human je mizogino iživljavanje nad ženama, od kojih dve već u prvih pola sata bivaju mučki silovane i to ne jednom, već nekoliko puta od različitih grupa muškaraca koji se muvaju po brodu. Jedna od žrtvi čije se ime gubi u spletu svega drugog, postaje ključna figura radnje, s početka kao predmet opsesije poznatog senatora (Lee Sung-jae) i njegovog bezkičmenog sina (Jang Keun-suk), a naposletku kao nove Eve koja u sebi nosi budućeg Adama. Ova rola koju tumači japanska glumica Mina Fujii je svedena na bezkarakternost jedne Manga figure koja trepće, „sluša“ savete misterioznog nemog mudraca (Ahn Sung-ki) i lepo izgleda. Njena patnja deluje neubedljivo, ali ne zbog nedostatka glumačkog talenta, već iz čisto rediteljske nakane da je pretvori u eterično, anđeosko biće čije muke donose „nagradu“. Kim Ki-duk prelazi preko silovanja kao preko lakšeg saobraćajnog prekršaja, stavivši glavnu junakinju u poziciju „puj-pike- ne-važi“ koalicije sa jednim od svojih silovatelja, sve u ime koroditeljstva sa potencijalnim ocem svog nerođenog deteta.

https://www.youtube.com/watch?v=zVjLlhLu368

Ovo je film koji nije lako voleti, ne samo zbog maltretiranja svih ženskih figura koje ukoliko nisu bespotrebno žrtvovane na altaru muške požude, su ili prostitutke ili su glupe kao točak i bleje u prazno, već i zbog vrlo izraženog giallo elementa u kome je kanibalizam u neku ruku najmanje problematičan. Najveća pesnica u oko je ovde beskrupulozan prikaz ljudske prirode u ekstremnim situacijama koje ih navode da čine najstrašnije stvari ne bi li sačuvali dominaciju nad drugima ili preživeli. Senator je klasičan primer globalne percepcije jednog političara koji se nenadano nalazi u poziciji apsolutne moći, a i njegov brutalni saveznik „Gangster“ (Ryoo Seung-bum), prototip je bezmoralnog kriminalca koji za usluge i šanse za promociju, ne preza ni od čega. Ništa novo, ako ne i sasvim stereotipno, reklo bi se, ako se ne uzme u obzir priča u kojoj se oni staraju za paklenu atmosferu. Preko noći ne na vodi, no na nebu, ljudi na brodu su suočeni sa mogućnošću izgladnjivanja ukoliko ih čudo ponovo ne vrati tamo gde brodovi obično plove. Svesni toga da je sve moguće, čak i to da ostanu tamo gde jesu do kraja svojih dana, senator i banda preuzimaju staranje nad svim provijantima, ostavljajući ostale putnike na pragu gladi. A kada im se i ta opcija izmakne glupom nesrećom – tu su nevini putnici kao novi izvor proteina.

Bezimenost je jedna od stvari koje u filmu posebno upadaju u oči, jer se samo u par navrata čuje nečije ime (uglavnom ili kada žene vape „u pomoć“ ili kada njihovi partneri pokušavaju da ih odbrane od zla) i umesto toga svaka od figura dobija funkcionalno ime – kapetan, kuvar, gangster, senator, starac… Šta je to što čini da okean pod brodom nestane i da se on nađe kako pluta po nebu, to ostaje misterija mada i nije ni toliko bitno, jer se radi o brodolomu humanosti. Takođe, na pitanje ko je misteriozan starac koji u potpalublju uzgaja biljke, voće i povrće i od jaja izleže piliće za novu Evu nema odgovora, niti zašto je on jedini koji zna o čemu se tu radi, odnosno zbog čega brod pluta po nebu. U trci za poslednji komad hrane gube svi sem trudne žene kojoj je mudrac žrtvovao i sebe. Iz leševa nastaje šuma i brod se pretvara u veliku zelenu planetu.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

21.02.2018. (20:30)

Recept za sreću

Danski odgoj djece

U Danskoj roditelji nude pomoć djeci samo kad je to doista nužno. Pretjerivanje u nadzoru nad dječjim životom nije dobro došlo, a također ne upisuju svoju djecu na 10 izvanškolskih aktivnosti jer im je bitnije da se igraju. Danci djecu ne štite od straha, sukoba, nedaća. Na taj način ih uče da se upoznaju sa svim svojim osjećajima pa makar oni bili negativni. Danci ne pretjeruju u pohvaljivanju svoje djece – to ih uči poniznosti od prvih koraka. Buka

21.02.2018. (19:30)

Nostalgija

Jugoslavija i časopisi o računalima

Osamdesetih i devedesetih urednici regionalnih časopisa (Svet kompjutera, Moj Mikro, Računari, Spectrum) vjerovali su da su golišave žene idealan način da privuku one koji o računalima nemaju pojma niti ih to najmanje zanima. Osim seksi slika, časopisi su bili i izuzetno kvalitetni i informativni. Index donosi fotografije naslovnica.

21.02.2018. (18:49)

Ljudi bez daske

Mlade nade u novoj glumačkoj generaciji Hrvatske

Buro 24/7 predstavlja mlade nade na hrvatskoj kazališnoj i filmskoj sceni. Adrian Pezdirc jedan je od njih, radi u stalnom postavu ZKM-a, a nastupao je u predstavi “Črna mati zemla”. Tena Nemet Brankov glumila je u serijalima “Novine” te “Počivali u miru”. Buro247

21.02.2018. (18:13)

Dobri duh splitske peškarije

Ante Tomić: Zbogom Žila

“Otišao je čistač ribe Joško Bačić Žila i sve je u Splitu obuzela nježnost i sjeta. Nedostajat će nam u kutu Peškarije, gdje je za beznačajan novac kroz jutro spretno strugao luštre komarči i cipala, kao i gostima kafića u kojima je iza podneva zamišljen i tih pio pivo. Bio je gradska znamenitost, naše nezaštićeno kulturno dobro, jedan od onih dragih šašavaca za koje obično ne znate ni gdje ni od čega žive”, piše Ante Tomić. Slobodna

21.02.2018. (17:46)

Bube na tanjuru

Kukci se polako probijaju do europskih stolova

Crvi, tvrdokrilci i zrikavci, koji su ravnopravni sastojci jelovnika u državama Azije, polako se probijaju i do europskih stolova. Na Međunarodnom zelenom tjednu u Njemačkoj bio je ponuđen burger od ličinki brašnara i svi su ga posjetitelji željeli kušati. Međutim, jela kao što su skakavci na žaru ili prženi crvi još se uvijek smatraju jelom koje konzumiraju sudionici emisija o preživljavanju u prirodi i trebat će proteći dosta vremena da postanu uobičajen hrskavi prilog salati. Lider

21.02.2018. (17:16)

Napad na zdravlje

Kardiolozi upozoravaju: Čak se i defibrilatori mogu hakirati

Srčani uređaji koji koriste računalne programe uz bežične veze izloženi su mogućnosti hakerskih napada koji bi mogli izazvati životno opasne poremećaje njihova rada, upozoravaju američki kardiolozi. Jedini sigurni način smanjivanja rizika hakiranja je korištenje uređaja koji ne dozvoljavaju bežičnu komunikaciju i unapređenje programa na daljinu. No s druge strane pacijenti imaju koristi od takve tehnologije zbog toga što pristup uređaju na daljinu može poboljšati njegov rad i omogućava popravke i poboljšanja bez ponavljanja operacije. N1, CBC

21.02.2018. (16:51)

Ženski mačizam

Tena Erceg: Politika chick desnice

“Otkada je s početkom ekonomske krize desnica započela pohod kroz društva i institucije zapadnih država, primijećeno je da je ona u svojim taktikama i strategijama napravila gotovo pa revolucionaran zaokret: počela se služiti retorikom liberalnih demokracija, prije svega konceptom ljudskih prava. Posljednji u nizu takvih taktičkih manevara sve je učestalija pojava žena na čelnim pozicijama stranaka krajnje desnice, čime te stranke nastoje ispeglati vlastiti imidž opterećen mačističkim nasilništvom, normalizirati svoje fašistoidne ideje i dosegnuti ogroman ženski birački rezervoar koji im je donedavno bio nedostupan. U tome im sve zdušnije pomažu mediji, posebice takozvani ženski časopisi”, piše Tena Erceg u odličnoj analizi za Novosti.

21.02.2018. (16:22)

Luda žena

Osvrt s koncerta: Fever Ray ili o ženskoj gladi

“Pod rasplesanim neonsko rozim i plavim svjetlima, u mekanim kostimima bildera, sa šljokicama na preponama i u kosi, s divljim pletenicama i ćelave, u majici I love Swedish girls, Fever Ray i pratnja sinoć su slavile ljubav i revoluciju, slavile odvažnost da se imenuje stvari preko ruba, da se bude malo više nalik sebi i vlastitim šakama i srcem izruje nešto poput slobode”, piše H-alter o koncertu koji je švedska umjetnica održala u Beču.

21.02.2018. (15:19)

Trči i trpi

Uloga mozga u izdržljivosti tijela

Ono kako mozak interpretira tjelesne signale kod vježbanja važnije je možda od samih tjelesnih signala – kaže fizičar i novinar Alex Hutchinson u svojoj novoj knjizi Endure: Mind, Body, and the Curiously Elastic Limits of Human Performance za koju je osam godina razgovarao sa sportašima i znanstvenicima. Navodi primjer jednog pokusa gdje su biciklisti koji su vidjeli nasmiješena lica, a da to nisu ni znali jer su prikazana na vrlo kratko, izdržali 12% duže nego biciklisti koji su vidjeli namrgođena lica. Objašnjava on da je izdržljivost ravnoteža između toga koliko je nešto teško i koliko teško smo spremni istrpjeti, odnosno između truda i motivacije. The Verge

21.02.2018. (14:26)

Slatki otrov

Francuska: Pesticidi na tri četvrtine voća, najviše na grožđu i mandarinama

Tri četvrtine voća i dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida, pokazalo je izvješće koje je provjerilo 19 vrsta voća i 33 vrste povrća. Kod voća su tragovi pesticida bili prisutni u 72,6 posto analiziranih uzoraka, najviše, 89 posto, kod grožđa, a slijede klementine i mandarine s 88,4 posto te trešnje s 87,7 posto. Kod povrća, u 41,1 posto uzoraka pronađeni su tragovi pesticida, kod celera 84,6 posto, svježih začina 74,5 posto i endivije 72,7 posto. Francuska je najveći proizvođač hrane u Europi. Euronews, TheLocal.fr

21.02.2018. (14:13)

Jako lijepe fotografije prirode češkog fotografa Martina Raka

21.02.2018. (14:00)

Porsche prestao proizvoditi automobile s dizelskim motorima, kažu da je došlo do kulturološkog pomaka kod kupaca

21.02.2018. (13:52)

Dvije čaše vina ili piva povezano s prosječno 18% manjim rizikom za preuranjenu smrt, dodatnih 11% manje izgleda za preuranjenu smrt imaju osobe koje dnevno vježbaju 15 do 45 minuta, bavljenje hobijima dva sata dnevno povezano s 21% manjim rizikom

21.02.2018. (13:37)

Kad se ugasi vatra

Nova pravila o bojlerima: Ne treba ih odmah mijenjati, nego kad se pokvare

Zamjena klasičnih plinskih turbo-bojlera novim kondenzacijskim nije obavezna odmah sad, objašnjava Jutarnji nova pravila EU, koja predviđaju postupnu zamjenu nakon što bojlerima istekne životni vijek i postanu neispravni za rad. Klasičnih plinskih bojlera od 2015. više nema u prodaji, no rezervni dijelovi bit će dostupni barem sljedećih 20-ak godina, a otprilike je toliko i vijek bojlera. Promjena dimnjaka kako bi podnosio vlagu kondenzacijskog bojlera po kućanstvu iznosi oko 15.000 kuna, dok je ušteda s kondenzacijskim bojlerima oko 700 kuna godišnje.

21.02.2018. (12:47)

Holandezi, imate kakvih pitanja?

Nizozemska policija: Pretvaramo se u narko-državu

Nizozemska sve više i više nalikuje na narko-državu jer se policija više ne može nositi sa sve moćnijom paralelnom kriminalnom ekonomijom, stoji u izvješću nizozemske policije koja kaže da sa sadašnjim ljudstvom mogu nadzirati samo jednu od pet kriminalnih grupa. Detektivi svakodnevno svjedoče kako sitni kriminalci postaju moćni poduzetnici koji se poslije ubacuju u hotelijerstvo, građevinu, turistički biznis i slično. Posebni su izraženi problem seksualnog kriminala – trafficking, dječja pornografija i osvetnička pornografija – gdje su detektivi pod pritiskom velikog broja slučajeva te problem kao i problem prevara starijih ljudi gdje nedostaje policijskih kapaciteta. NL Times

21.02.2018. (12:20)

Arheologe zapanjila starost kostiju pronađenih na Yucatanu – u potopljenim špiljama pronađene ljudske kosti stare između 12 i devet tisuća godina, i kosti davno izumrlih vrsta slona i medvjeda

21.02.2018. (11:40)

Najgora kombinacija: Pametan i zao

Stručnjaci: Umjetna inteligencija zrela za zloupotrebu, treba spriječiti

Dronovi pretvoreni u rakete, lažni videi za manipuliranje javnošću i automatsko hakiranje samo su neke od prijetnji od umjetne inteligencije u pogrešnim rukama, kažu stručnjaci u novom izvještaju Malicious Use of Artificial Intelligence. Izvještaj je koncentriran na područje umjetne inteligencije koja je dostupna sada ili će biti dostupna unutar pet godina, a naglasak je na umjetnoj inteligenciji koja može učiti do super-ljudskih razina inteligencije, a bez ljudskih primjera ili vodstva. Primjeri moguće zloupotrebe umjetne inteligencije: tehnologije poput AlphaGo hackeri bi mogli iskoristiti da pronađu obrasce u podacima; pojedinac bi mogao kupiti dron, ugraditi mu softver za prepoznavanje lica i napasti određenu osobu; lažni videi za političku manipulaciju; hackeri bi mogli koristiti sintezu govora kako bi oponašali mete… Proizvođači sistema umjetne inteligencije moraju više poraditi na ublažavanju moguće zloupotrebe njihove tehnologije, a i države trebaju razmisliti o novim zakonima kako bi se spriječilo da zlonamjerne države, kriminalci i teroristi umjetnu inteligenciju ne iskoriste za svoje ciljeve, kaže se u izvještaju. The Verge

21.02.2018. (11:34)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

11:36 Bonton: Četiri čarobne riječi, HTV1
13:05 ZOI: Hokej na ledu, četvrtfinale: Kanada – Finska, HTV2
15:10 Odjednom tata (6,4), HTV3
15:34 Tragovima istraživačice: Tajne vikinškog blaga, HTV2
15:47 Zagonetni slučajevi dr. Blakea (8,7), HTV1
18:00 Zemlje – Ljudi – Pustolovine: Stazama Maja – Meksiko, HTV3
19:45 Potraga, RTL
20:05 Mijenjamo svijet: Liječenje Alzheimerove bolesti, HTV1
20:05 A forum – Bukovac – pariške godine, HTV3
20:35 Rani radovi – ‘Priča o Mari iz Velog Varoša’, HTV3
20:35 Sjedni, odličan, HTV4
20:45 LP: Sevilla – Manchester United, HTV2
20:59 Dhruv Baker: Iz Hrvatske s ljubavlju – Grad Zagreb, HTV1
21:10 Crveno i crno HR – Mračno doba, HTV3
22:15 RTL Direkt, RTL
22:51 Ususret ZagrebDoxu: Masterclass – Kim Longinotto, HTV3
23:10 Jedi, moli, voli (5,7), Nova TV
23:50 Brooklyn 99 (7,9), HTV2
00:13 Krivotvoritelji (7,6), HTV2
00:39 Žilave tete (6,9), HTV3
01:55 ZOI: Alpsko skijanje – slalom (M), HTV2
03:25 ZOI: Alpsko skijanje – alpska kom. (Ž) spust, HTV2
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

21.02.2018. (10:43)

Nulta kuna

Guverner Vujčić: I da se ništa ne naplati od Agrokora – banke su sigurne

Guverner Boris Vujčić rekao je da su banke sigurne od krize u Agrokoru, čak i u slučaju najgoreg mogućeg scenarija: “Pod pretpostavkom da imate 100 posto otpis potraživanja, da se ništa ne naplati, što je nevjerojatno jer će se nešto sigurno naplatiti, ali kada se ništa ne bi naplatilo ne samo od duga Agrokora nego od cijele grupe povezanih poduzeća, hrvatski bankarski sustav bi i dalje imao ono što mi zovemo kapitalnu adekvatnost od 23,6 posto“. Kaže on da je to više od kapitala koji minimalno potreban i to bi osiguralo da su depoziti u bankama i dalje sigurni i stabilni. Po njegovim procjenama možda bi dvije banke trebale dokapitalizaciju. Poslovni

21.02.2018. (10:20)

Mr Ljiga

Ramljak: Dao sam ostavku da ne budem prepreka nagodbi

“Neopozivu ostavku na mjesto izvanrednog povjerenika dajem kako ne bih osobno postao prepreka postizanju nagodbe” – rekao je danas Ante Ramljak koji je 10 mjeseci bio povjerenik u Agrokoru. Ovako je obrazložio odluku: “Zajedno sa suradnicima i zaposlenicima Agrokora stabilizirao sam poslovanje, očuvali smo zaposlenost, spriječili propast dobavljača i stvorili preduvjete da sada vjerovnici mogu i trebaju ispregovarati nagodbu do kraja. Nažalost, neizvjesnost koja je bila stvorena vezano uz moj ostanak na mjestu izvanrednog povjerenika snažno radi protiv ovog procesa”. N1

21.02.2018. (09:58)

Djeca 21. stoljeća

Floridska djeca protiv oružja: Ne možemo imati još pucnjava u školi

Stotinu učenika srednje škole na Floridi u kojoj je bivši učenik prošli tjedan ubio 17 učenika i učitelja, otputovalo je u glavni grad Floride, Tallahassee kako bi tražili stroža pravila oko oružja. Prvo je to okupljanje njihovog pokreta NeverAgain kojim žele spriječiti da se takvo što ponovno ne dogodi. “Previše je previše, ne možemo imati još pucnjava u školi, ne možemo izgubiti još prijatelja” – kaže jedan od ovih učenika. Floridski političari su imali obraza, praktički pred djecom koja su preživjela masovno ubojstvo, odbaciti zabranu jurišnih pušaka poput one koju je koristio mladić u napadu u kojem je ubio njih 17. ABC

21.02.2018. (09:36)

Od A do Z

Tri HDZ-ova cilja s Agrokorom: Nagodba, preživljavanje vjerovnika, čisti HDZ

HDZ ima tri cilja u priči s Agrokorom. Prvo, mora se postići nagodba. Drugo, dobavljači moraju preživjeti nagodbu. Treće, HDZ iz priče s Agrokorom mora izaći čist – ovako Večernji prenosi riječi anonimnog HDZ-ovca. Pita se on “Zar bi se nama, koje je zapalo da spašavamo Agrokor jer smo na vlasti, trebalo dogoditi da nas taj isti Agrokor uništi jer su neki u propasti koncerna vidjeli svoju priliku?”.

21.02.2018. (09:20)

Deveta vrata duga

Zagreb: Blokirano 11 posto radno sposobnih

Na kraju prosinca prošle godine u blokadi su bila 319.752 hrvatska građana, a njihov je dug iznosio 42,76 milijardi kuna. Najviše dužnika bilo je u Zagrebu, njih 61.531, koji su dugovali 12,3 milijarde kuna, što znači da je bilo blokirano 11,45 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada. Čak Zagreb nije najgori po tome – najveći udio blokiranih radno sposobnih građana je u Koprivničko-križevačkoj županiji, 13,95 posto. Najmanje blokiranih, njih 2.891, imala je Ličko senjska županija, 9,20 posto radno sposobnog stanovništva. N1

21.02.2018. (09:03)

Bijele koke s neba pale - sve kotače zatrpale

Sedam savjeta za vožnju autom po snijegu

Po snijegu sve traje duže pa treba uzeti vremena za svaku radnju, bez agresivnih i naglih pokreta
Držati razmak od deset sekundi za drugim vozilom
Upoznati svoje kočnice
Izbjegavati potpuna stajanja – prije semafora usporiti vozilo i pustiti da se “kotrlja” dok ne dođe zeleno svjetlo
Prije strmine uzeti zalet, na samoj strmini bez zaustavljanja, ali ne s prevelikom gasa jer će auto proklizati, a spustiti se treba bez gasa pri što manjoj brzini
Posljednji – i prvi – savjet: ako nije nužno putovanje je bolje odgoditi. 24sata

21.02.2018. (08:57)

Točno njih ne želiš da te vole

Dežulović: Daliji Orešković nepovjerenje Sabora je – glavna referenca

“Da sam predsjednik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, uvjerljivo i golemo nepovjerenje Sabora u mene bilo bi moja glavna referenca i kvalifikacija, sve što mi u CV-u treba: ‘Zovem se Dalija Orešković, i više od dvije trećine zastupnika Sabora u mene nema povjerenja’… Želite li stvarno da u pitanjima sukoba interesa arbitrira netko u koga puno i bezrezervno povjerenje ima, recimo, Milijan Vaso Brkić? Ili, štajaznam, Tomislav Saucha?” – piše Boris Dežulović o smjeni predsjednice Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

21.02.2018. (08:07)

Jedna vrlo stara žaruljica

Otkrivena najstarija supernova – stara je 10,5 milijarda godina

Astronomi su otkrili golemu kozmičku eksploziju umiruće zvijezde staru 10,5 milijarda godina, što je najudaljenija od svih dosad otkrivenih supernova, odnosno starost joj je tri četvrtine starosti samog svemira. DES16C2nm je krajnje udaljena, ekstremno sjajna i ekstremno rijetka – zbog ogromne količine oslobođene energije ta pojava sjaji kao 200 milijuna sunaca i može se uočiti sa Zemlje. Svjetlost emitirana tom nebeskom pojavom dosegnula je naš planet 10,5 milijarda godina nakon što se dogodila, a ultraljubičasta svjetlost emitirana tom supernovom podučava nas o količini metala proizvedenog eksplozijom i o temperaturi same eksplozije, što je bitno za razumijevanje uzroka tih kozmičkih eksplozija. Sci News

21.02.2018. (06:00)

Sponzorirana vijest

Capsiplex: Preparat za mršavljenje koji je oborio sve rekorde prodaje

Hollywoodske zvijezde moraju izgledati besprijekorno, posebno kad je riječ o njihovoj tjelesnoj težini. Jedna od njihovih tajni je i Capsiplex – prirodan preparat koji značajno doprinosi gubitku tjelesne težine. Iznimno učinkovita svojstva učinila su Capsiplex preparatom br. 1 među slavnima te jednim od rijetkih preparata koji je uspio oboriti sve rekorde prodaje. U Engleskoj je tako cijela serija rasprodana u tri dana, a u šest mjeseci prodano je više od milijun kapsula. Capsiplex je dostupan u svim ljekarnama, a više možete saznati i na www.capsiplex.hr