• 01.08. (21:27)

    Ljudi koji će pasti na Mars

    Zemljani napadaju!

    NASA je odabrala pet finalista natječaja “3D-Printed Habitat Centennial Challenge” čiji je zadatak projektirati kućice koje bi bile dio eventualne buduće kolonije na Marsu. Pogledajte u članku videe svakog od pet kandidata. Kao da misle ozbiljno. 24 sata

    01.08. (21:03)

    Drugo mišljenje

    Jurica Pavičić o Sicario 2: Podgrijani ručak, ali dobar

    Nenad Polimac se već relativno hladno osvrnuo na Sicario 2, no kad se i drugi kritičar Jutarnjeg oglasi o istom filmu onda to tumačimo da se morao javiti iz osobnih, a ne redakcijskih razloga. I doista, osvrt Jurice Pavičića je mnogo entuzijastičniji i pravi je poziv u kino: “Ako “Sicario 2” i ima mana, onda ima možda samo jednu: previše nalikuje prvom filmu. Mogli biste reći – podgrijani ručak. Ali, koga briga, ako je ručak dobar.”

    01.08. (20:49)

    O budućnosti Europe

    Krasnec o Orbanu i Bannonu

    Dobroupućeni Tomislav Krasnec prati što radi Viktor Orban, a svi bismo trebali: “Orbán će biti predvodnik te “posebne kulture” srednje Europe, on će osmisliti i ostvariti tu novu eru, i to će biti izlazak Mađarske iz svojih sadašnjih granica, iz svojih “sto godina samoće” – to je suština Orbánova govora. “Mislili smo da je Europa naša budućnost”, kaže, ali “danas vjerujemo da smo mi budućnost Europe”.

    01.08. (18:56)

    I na kraju – Dežulović

    Eto i Dežulovića velikog i bogami čitajući ga podsjeća baš na Olivera, kojom lakoćom uspjeva reći ono što bi svi htjeli reći, al eto ne mogu, ne znaju tako: Ljepota, recimo, teška je i jebeno riskantna riječ, ali u hrvatskom jeziku druge za to nema. Ljepota Oliverova zaista, najbanalnije i najtočnije, neponovljivog glasa, ljepota njegove muzike, ljepota pjesme, koju je svojom grlenom rašpom – i kad je bila malo remek-djelo i kad je bila gotovo uvredljivo banalna – pretvarao u gregorijanski koral ili himnu svijeta. Samo tom estetikom može se objasniti Oliver Dragojević, hrvatska prirodna ljepota, čovjek-nacionalni park, koji je ljepotom mogao pobijediti nakaznu ružnoću svoga vremena i estetikom uobličiti etiku.

    01.08. (11:53)

  • 01.08. (21:27)

    Ljudi koji će pasti na Mars

    Zemljani napadaju!

    NASA je odabrala pet finalista natječaja “3D-Printed Habitat Centennial Challenge” čiji je zadatak projektirati kućice koje bi bile dio eventualne buduće kolonije na Marsu. Pogledajte u članku videe svakog od pet kandidata. Kao da misle ozbiljno. 24 sata

    01.08. (21:03)

    Drugo mišljenje

    Jurica Pavičić o Sicario 2: Podgrijani ručak, ali dobar

    Nenad Polimac se već relativno hladno osvrnuo na Sicario 2, no kad se i drugi kritičar Jutarnjeg oglasi o istom filmu onda to tumačimo da se morao javiti iz osobnih, a ne redakcijskih razloga. I doista, osvrt Jurice Pavičića je mnogo entuzijastičniji i pravi je poziv u kino: “Ako “Sicario 2” i ima mana, onda ima možda samo jednu: previše nalikuje prvom filmu. Mogli biste reći – podgrijani ručak. Ali, koga briga, ako je ručak dobar.”

    01.08. (20:49)

    O budućnosti Europe

    Krasnec o Orbanu i Bannonu

    Dobroupućeni Tomislav Krasnec prati što radi Viktor Orban, a svi bismo trebali: “Orbán će biti predvodnik te “posebne kulture” srednje Europe, on će osmisliti i ostvariti tu novu eru, i to će biti izlazak Mađarske iz svojih sadašnjih granica, iz svojih “sto godina samoće” – to je suština Orbánova govora. “Mislili smo da je Europa naša budućnost”, kaže, ali “danas vjerujemo da smo mi budućnost Europe”.

    01.08. (20:06)

    Maja Lunde – Povijest pčela, recenzija knjige: U središtu “Povijesti pčela” ekološki je problem, no svaki od junaka ima, očekivano, i intimni problem.

    Iscrpnije...
    01.08. (18:56)

    I na kraju – Dežulović

    Eto i Dežulovića velikog i bogami čitajući ga podsjeća baš na Olivera, kojom lakoćom uspjeva reći ono što bi svi htjeli reći, al eto ne mogu, ne znaju tako: Ljepota, recimo, teška je i jebeno riskantna riječ, ali u hrvatskom jeziku druge za to nema. Ljepota Oliverova zaista, najbanalnije i najtočnije, neponovljivog glasa, ljepota njegove muzike, ljepota pjesme, koju je svojom grlenom rašpom – i kad je bila malo remek-djelo i kad je bila gotovo uvredljivo banalna – pretvarao u gregorijanski koral ili himnu svijeta. Samo tom estetikom može se objasniti Oliver Dragojević, hrvatska prirodna ljepota, čovjek-nacionalni park, koji je ljepotom mogao pobijediti nakaznu ružnoću svoga vremena i estetikom uobličiti etiku.