• 01.02. (21:30)

    Odlično

    Dražen Katunarić: Hrvatski mediji između cenzure i sensure

    Cenzura je brisanje, prešućivanje, kraćenje, izrezivanje nepoželjnih ideoloških sadržaja, ali s pretpostavkom da proskribirani tekst ima neku važnost, težinu, i da nosi naboj istine i zato ga se predaje cenzorima u ruke da mu otupe oštricu ili da ga ponište. Cenzura je nastojanje da se ispravi krivo mišljenje i onaj tko krivo misli, a sensura je oduzimanje pa zatiranje smisla, zavođenje tričavošću, bedastoćom, bez obzira na ideologiju. Sensura stavlja misao u stanje latencije, pasivnosti, jednog gotovo primarno-refleksnog načina registriranja slike i riječi, ona lišava ljude bilo kakvog kritičkog smisla.

    01.02. (20:30)

    Ekonomski lab: Mjesečni izvještaj financijskim trendovima – Loše, ali još uvijek dovoljno dobro

    Konjukturni testovi u EU također su koristan alat koji prilično uvjerljivo potvrđuje našu staru teoriju da stvari nisu bajne, ali za ovu godinu pokazuju još uvijek solidne izglede za rast u Hrvatskoj. Industrija je svuda značajno usporila, no industrija danas više nije ključna determinanta rasta u razvijenom svijetu, o čijim kretanjima zavisi i hrvatsko gospodarstvo. Sektori građevinarstva i usluga još uvijek se dobro drže, tako da se Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj u siječnju zadržao na razini prošlogodišnjeg prosjeka.

    01.02. (19:30)

    U susret Berlinaleu

    Miki Manojlović ima novi film u Berlinu – “O strojovođi koji je tražio ljubav”

    Tim povodom je dao intervju za Deutsche Welle.
    – Mnogi europski redatelji i glumci žele u Hollywood, jer je novac veći. No ja moram reći da ovaj europski novac uopće nije loš.
    – Mislim da je film, i ovo uopće nije pretjerivanje, veliko oružje SAD-a.
    – Kada je u pitanju područje bivše Jugoslavije nacionalne kinematografije više ne postoje. One postoje samo u okviru koprodukcije.
    – Za politiku su potrebni mnogi darovi, a glumci, ako su inteligentni, a ima i takvih, ne mnogo ali ih ima, su prije svega senzibilni. Međutim glumci, i ne samo glumci nego i umjetnici, su i impulzivna bića ali politički djeluju nezrelo.
    – Ja ne bih bio ljut da Srbija prizna Kosovo.

    01.02. (18:30)

    Drugačija klima

    Denis Kuljiš: Zašto je Slovenija toliko uspješnija od Hrvatske?

    Slovenija je dostigla brutto domaći proizvod (BDP) per capita od 26.000 dolara. Tih 26.000 dolara po Slovencu za samo pet godina narast će sadašnjim tempom na 35.000 dolara per capita, pa će oni dostići današnju razinu – Italije. Hrvatska će dotle sa sadašnjih 15.000 dolara i manje od tri posto rasta dosegnuti manje od 18.000 i tako pasti na – polovicu slovenskog BDP-a. Tko ima vremena čekati da hrvatski politički um nešto domisli, da poticaj iz dinaosaurskog repa stigne do brontosaurskog mozga, može se ovdje i zadržati. Dobra je klima, sasvim je ugodno u toj plitkoj močvari. No, usporeni reptili niže intelegencije uglavnom su izumrli prepustivši mjesto na Zemlji bržim, toplokrvnim bićima – raspisao se Denis Kuljiš na blogu Žurnalist.

    01.02. (18:00)

    HRT od veljače ukida pretplatu, financirat će se tužbama protiv novinara

    01.02. (17:30)

    Ivica Todorić za TV Slovenija: Agrokor je uništila politika

    Svi stalno govore o nekakvim dugovima, ali Agrokor nikad nije imao velike dugove. Mislim, bili su veliki, ali nisu bili neizdrživi… Nije mi lako, ovisan sam o pomoći prijatelja. Imam troškove, stvarno mi nije lako živjeti, Kulmerove dvore dijele četiri obitelji. Ovo je moja jedina nekretnina. Moj dio vrijedi oko šest milijuna eura. Ne kažem da to nije puno, ali bio sam najbogatiji čovjek na području gdje živi 200 milijuna ljudi – priča Ivica Todorić. RTV SLO, Emisija o Todoriću je dolje, od 29:35

    01.02. (16:30)

    Jurica Pavičić o filmu “Bergman – jedna godina, jedan život”

    Ovog četvrtka u naša kina stigao je jedan dokumentarac koji dočarava ambivalentni švedski pogled na Bergmana. Riječ je o dokumentarcu “Bergman – jedna godina, jedan život” koji potpisuje iskusna švedska novinarka, filmska kritičarka i dokumentaristica Jane Magnusson. Preispitujući Bergmanov život, karijeru i provodne teme, Magnusson nalazi jedan ključni trenutak klimaksa oko kojeg će se obrnuti režiserova karijera. Taj zlatni moment je jedna godina u Bergmanovom životu: 1957. Najavljuje Jurica Pavičić za Jutarnji.

  • 01.02. (21:30)

    Odlično

    Dražen Katunarić: Hrvatski mediji između cenzure i sensure

    Cenzura je brisanje, prešućivanje, kraćenje, izrezivanje nepoželjnih ideoloških sadržaja, ali s pretpostavkom da proskribirani tekst ima neku važnost, težinu, i da nosi naboj istine i zato ga se predaje cenzorima u ruke da mu otupe oštricu ili da ga ponište. Cenzura je nastojanje da se ispravi krivo mišljenje i onaj tko krivo misli, a sensura je oduzimanje pa zatiranje smisla, zavođenje tričavošću, bedastoćom, bez obzira na ideologiju. Sensura stavlja misao u stanje latencije, pasivnosti, jednog gotovo primarno-refleksnog načina registriranja slike i riječi, ona lišava ljude bilo kakvog kritičkog smisla.

    01.02. (20:30)

    Ekonomski lab: Mjesečni izvještaj financijskim trendovima – Loše, ali još uvijek dovoljno dobro

    Konjukturni testovi u EU također su koristan alat koji prilično uvjerljivo potvrđuje našu staru teoriju da stvari nisu bajne, ali za ovu godinu pokazuju još uvijek solidne izglede za rast u Hrvatskoj. Industrija je svuda značajno usporila, no industrija danas više nije ključna determinanta rasta u razvijenom svijetu, o čijim kretanjima zavisi i hrvatsko gospodarstvo. Sektori građevinarstva i usluga još uvijek se dobro drže, tako da se Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj u siječnju zadržao na razini prošlogodišnjeg prosjeka.

    01.02. (19:30)

    U susret Berlinaleu

    Miki Manojlović ima novi film u Berlinu – “O strojovođi koji je tražio ljubav”

    Tim povodom je dao intervju za Deutsche Welle.
    – Mnogi europski redatelji i glumci žele u Hollywood, jer je novac veći. No ja moram reći da ovaj europski novac uopće nije loš.
    – Mislim da je film, i ovo uopće nije pretjerivanje, veliko oružje SAD-a.
    – Kada je u pitanju područje bivše Jugoslavije nacionalne kinematografije više ne postoje. One postoje samo u okviru koprodukcije.
    – Za politiku su potrebni mnogi darovi, a glumci, ako su inteligentni, a ima i takvih, ne mnogo ali ih ima, su prije svega senzibilni. Međutim glumci, i ne samo glumci nego i umjetnici, su i impulzivna bića ali politički djeluju nezrelo.
    – Ja ne bih bio ljut da Srbija prizna Kosovo.

    01.02. (18:30)

    Drugačija klima

    Denis Kuljiš: Zašto je Slovenija toliko uspješnija od Hrvatske?

    Slovenija je dostigla brutto domaći proizvod (BDP) per capita od 26.000 dolara. Tih 26.000 dolara po Slovencu za samo pet godina narast će sadašnjim tempom na 35.000 dolara per capita, pa će oni dostići današnju razinu – Italije. Hrvatska će dotle sa sadašnjih 15.000 dolara i manje od tri posto rasta dosegnuti manje od 18.000 i tako pasti na – polovicu slovenskog BDP-a. Tko ima vremena čekati da hrvatski politički um nešto domisli, da poticaj iz dinaosaurskog repa stigne do brontosaurskog mozga, može se ovdje i zadržati. Dobra je klima, sasvim je ugodno u toj plitkoj močvari. No, usporeni reptili niže intelegencije uglavnom su izumrli prepustivši mjesto na Zemlji bržim, toplokrvnim bićima – raspisao se Denis Kuljiš na blogu Žurnalist.

    01.02. (18:00)

    HRT od veljače ukida pretplatu, financirat će se tužbama protiv novinara

    01.02. (17:30)

    Ivica Todorić za TV Slovenija: Agrokor je uništila politika

    Svi stalno govore o nekakvim dugovima, ali Agrokor nikad nije imao velike dugove. Mislim, bili su veliki, ali nisu bili neizdrživi… Nije mi lako, ovisan sam o pomoći prijatelja. Imam troškove, stvarno mi nije lako živjeti, Kulmerove dvore dijele četiri obitelji. Ovo je moja jedina nekretnina. Moj dio vrijedi oko šest milijuna eura. Ne kažem da to nije puno, ali bio sam najbogatiji čovjek na području gdje živi 200 milijuna ljudi – priča Ivica Todorić. RTV SLO, Emisija o Todoriću je dolje, od 29:35

    01.02. (17:00)

    Raste broj moždanih udara kod mladih Hrvatica, zašto se ništa ne poduzima? Čak osamdeset posto moždanih udara može se prevenirati.

    Iscrpnije...