Jeftin novac: Ministar financija Zdravko Marić se zadužio za milijardu kuna uz kamatu od 0,09 posto za rješavanje prethodnog zaduženja
Jeftin novac: Ministar financija Zdravko Marić se zadužio za milijardu kuna uz kamatu od 0,09 posto za rješavanje prethodnog zaduženja
Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW
VLADA je u petak saboru na potvrdu poslala ugovore o tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama čija je ukupna vrijednost gotovo 660 milijuna eura, a riječ je o zajmovima Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe namijenjenim odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom covida-19, obnovi nakon potresa i jačanju zdravstva. Index
Planirani godišnji deficit od 25 milijardi kuna mogli bi probiti već sredinom srpnja, nakon isplata plaća i mirovina, piše 24 sata. Znači novca ima još za sršanj, što onda? Ovlasti tehničke vlade u zaduživanju su nikakve, a mogućnosti na međunarodnom tržištu su slabe. Da bi sve funkcioniralo i isplaćivale se plaće i mirovine svakog mjeseca država se mora zadužiti za pet milijardi kuna.
Jučer izdana 10-godišnja euroobveznica s prinosom od 1,324% nosi bez premca najnižu kamatnu stopu na državni dug u povijesti. Ekonomski lab kaže da iza ovoga stoje dva temeljna razloga: 1)Država s podnošljivim rizikom i još uvijek značajnim prinosom (koji je za punih 1,5 postotni bod veći od usporedivog njemačkog) odjednom je postala atraktivna mnogim investitorima koji ne žele značajan rizik, ali ipak bi malo prinosa. 2) Investitori su vjerojatno očitali prognozu da će fiskalni ishod ove godine biti bolji od planiranog i odlučili to nagraditi. Pouka je ono što jako dobro znaju svi prodavači: kupca treba pozitivno iznenaditi.
Ministarstvo financija izdalo je na domaćem tržištu kapitala obveznicu od 3 milijarde kuna, s dospijećem 2032. godine. Kamatna stopa je 3,25 posto, a prinos 3,30 posto. Kažu iz Ministarstva da su ovo “iznimno povoljni uvjeti financiranja”. Posuđeno će se potrošiti, prosto rečeno, za popunjavanje rupa u proračunu. Poslovni
Ministarstvo financija je na aukciji izdalo 406 milijuna kuna i 20,1 milijun eura vrijedne trezorske zapise, više od planiranoga, zahvaljujući obilnoj ponudi financijskih institucija. Na upis je bilo ponuđeno 400 milijuna kuna i 5 milijuna eura trezorskih zapisa, a financijske institucije podastrle su ponude čija je vrijednost dosegnula 931 milijun kuna i 22,1 milijun eura. Ministarstvo je prihvatilo 406 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,87 posto. Ujedno, Ministarstvo je odlučilo prihvatiti i 20,1 milijun eura vrijednih ponuda za trezorske zapise. T-Portal
Ministarstvo financija u utorak je na aukciji izdalo 1,15 milijardu kuna novih trezorskih zapisa iskoristivši ih za refinanciranje dospjelog duga po tim vrijednosnicama. Kako je objavljeno iz ministarstva na upis je financijskim institucijama bilo ponuđeno milijardu kuna trezorskih zapisa, a one su podastrle ponude čija je vrijednost dosegnula 1,55 milijardi kuna. Ministarstvo je prihvatilo 1,15 milijardi kuna vrijedne ponude banaka i ostalih financijskih institucija, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,91 posto. T-Portal
Domaće će banke obustaviti davanje kredita državi dok god nova vlada ne smanji javni dug, zaprijetio je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, što Novi list ocjenjuje “epohalnim događajem” koji se posljednji put dogodio kad je umro Tito. Obustavom kreditiranja banke očito žele prisiliti buduću vladu da oštro krene u proračunska rezanja, a prije toga će porasti kamate na hrvatski dug. Moguće da bi vlada u ovoj situaciji reagirala ukidanjem drugog mirovinskog stupa. Novi list