• 12.10. (06:30)

    Jedan plus u vrijeme minusa

    44 grada ima upisano više prvašića – najviše Osijek, Brod i Solin

    Osijek ove godine ima upisano 67 prvašića više nego prošle godine (lani 862, ove godine 929), Slavonski Brod 51 prvašića više (569 – 620), a Solin 40 (328 – 368). Od 128 gradova njih 83 ima pad broja prvašića, najveći Split koji ima 92 djeteta manje upisano u prvi razred. Sve skupa je ove godine u 128 hrvatskih gradova upisano 695 prvašića manje nego prošle godine (s 29.262 pad na 28.567), što je ipak upola manje nego lani kad je minus bio 1.173 djece, odnosno učenika prvih razreda manje. Gradonačelnik.hr ima lijep pregledan popis gradova s brojkama.

  • Slične vijesti

    06.10. (18:30)

    Ono što im ne treba, a najviše žele

    Hrabri telefon: Djecu ne kažnjavati fizički nego – ukinuti privilegije

    Fizičko kažnjavanje ne uči djecu promjeni ponašanja, uči ih strahu od roditelja, može se odraziti na porast agresivnosti djeteta i niže samopouzdanje – poručuje Hrabri telefon koji je pokrenuo kampanju Mogu drugačije. Trećina roditelja fizički kažnjava svoju djecu, a Hrabri telefon predlaže drugačije – roditelj nek izađe iz prostorije, duboko udahne, a kad se vrati umjesto fizičkog kažnjavanja treba pribjeći ograničavanju dječjih privilegija. HRT

    10.09. (23:40)

    Književnost u krilu

    Djeci treba čitati – stotinu je razloga…

    Metoda glasnog čitanja ključna je za razvoj čitateljskih sposobnosti i kasniji uspjeh u školi, a često služi i kao prevencija za poteškoće u čitanju…
    Djeca koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji…
    Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju, a također proširuje dječji vokabular i njihovo opće znanje…
    Omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, a na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.
    Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli. Čitaj mi

    03.07. (07:54)

    “Otvoreno” o demografiji

    Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta: “Mi smo sada u situaciji da kuća gori, a mi na prvome katu biramo boju zavjesa. U Njemačkoj imamo pola milijuna Hrvata, više ih je u Njemačkoj nego u BiH, imamo skok iseljavanja u pet godina za tisuću posto.” Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH: “Svi zaboravljaju kako je gotovo pola milijuna Iraca napustilo svoju zemlju u vrijeme krize. Sada se vraćaju jer se dogodio ekonomski oporavak zemlje.”

    17.06. (00:25)

    Seoba naroda

    Svijet ima problema s previše ljudi, a mi s premalo

    Ovaj članak na Tportalu donosi brdo zanimljivih podataka za zamisliti se (original je na Bloombergu sa još više informacija i linkova). Demografi UN-a predviđaju da će nas do 2050. godine biti 9,8, a do kraja stoljeća 11,2 milijarde. Za samo 12 godina, od 2011. do 2023., bit će nas za milijardu više, a u 18. stoljeću je bilo milijardu svih ljudi na zemlji. Nigerija je trenutačno po broju stanovnika sedma u svijetu, ali će s natalitetnom stopom od 7,06 do 2050. preteći SAD i postati treća najmnogoljudnija zemlja. (Đaba ti to kad te zemlja od 4 milijuna pobijedi s 2:0, doduše s nogometašima koji nisu stanovnici Hrvatske).

    Zemlja koja dosegne 5000 dolara domaćeg BDP-a po glavi stanovnika gotovo nikada nema visoku stopu fertiliteta, piše Bloomberg, pa brz ekonomski rast nekih zemalja znači da se u njima smanjuje natalitet. Uz to se ova tranzicija danas događa mnogo brže nego u prošlosti. Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo je 95 godina da se šestoro djece u jednoj obitelji smanji na troje, dok je Bocvani za to trebalo 24, Bangladešu 20, a Iranu samo 10 godina. Prema analizi podataka Svjetske banke iz 2011. o populacijskim trendovima u 197 zemalja, Hrvatska se nalazi na 172. mjestu, ali stoji čak bolje od Austrije, Njemačke, Španjolske… Do 2050. stručnjaci UN-a očekuju da će Hrvatska imati 728.000 stanovnika manje, ali Japan je još gori, oni će do 2050. izgubiti 27 milijuna ljudi. Danas je 77 posto Afrikanaca mlađe od 35 godina, a to znači da će rađati djecu, za razliku od Japanaca, među kojima je svaki drugi stariji od 46 godina. Mladi i snažni iz zemalja s upitnim standardom i zgromljenih ratovima, će htjeti emigrirati u bogate, ostarjele zemlje. Taj scenarij staroj Europi već je dobro poznat. Populacijska bomba neće eksplodirati, kako piše Bloomberg, ali svijet očekuje neko novo preslagivanje.

    više

  • Slične vijesti

    Srijeda (09:00)

    Spašavanje demografije: Priprema se zakon po kojem će roditelji primati iznos pune plaće tijekom cijelog roditeljskog dopusta

    Iscrpnije...
    06.10. (18:30)

    Ono što im ne treba, a najviše žele

    Hrabri telefon: Djecu ne kažnjavati fizički nego – ukinuti privilegije

    Fizičko kažnjavanje ne uči djecu promjeni ponašanja, uči ih strahu od roditelja, može se odraziti na porast agresivnosti djeteta i niže samopouzdanje – poručuje Hrabri telefon koji je pokrenuo kampanju Mogu drugačije. Trećina roditelja fizički kažnjava svoju djecu, a Hrabri telefon predlaže drugačije – roditelj nek izađe iz prostorije, duboko udahne, a kad se vrati umjesto fizičkog kažnjavanja treba pribjeći ograničavanju dječjih privilegija. HRT

    04.10. (12:45)

    Pula među rijetkim gradovima koji bilježe povećanje broja učenika u osnovnim školama – od 2011. ima ih 791 više; gradonačelnik trend objašnjava poboljšavanjem infrastrukture: izgrađeni i/ili dograđeni vrtići, škole, školske dvorane, subvencionira se školsku hranu i nabavu udžbenika…

    Iscrpnije...
    10.09. (23:40)

    Književnost u krilu

    Djeci treba čitati – stotinu je razloga…

    Metoda glasnog čitanja ključna je za razvoj čitateljskih sposobnosti i kasniji uspjeh u školi, a često služi i kao prevencija za poteškoće u čitanju…
    Djeca koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji…
    Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju, a također proširuje dječji vokabular i njihovo opće znanje…
    Omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, a na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.
    Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli. Čitaj mi

    03.07. (07:54)

    “Otvoreno” o demografiji

    Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta: “Mi smo sada u situaciji da kuća gori, a mi na prvome katu biramo boju zavjesa. U Njemačkoj imamo pola milijuna Hrvata, više ih je u Njemačkoj nego u BiH, imamo skok iseljavanja u pet godina za tisuću posto.” Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH: “Svi zaboravljaju kako je gotovo pola milijuna Iraca napustilo svoju zemlju u vrijeme krize. Sada se vraćaju jer se dogodio ekonomski oporavak zemlje.”