• 12.10.2018. (06:30)

    Jedan plus u vrijeme minusa

    44 grada ima upisano više prvašića – najviše Osijek, Brod i Solin

    Osijek ove godine ima upisano 67 prvašića više nego prošle godine (lani 862, ove godine 929), Slavonski Brod 51 prvašića više (569 – 620), a Solin 40 (328 – 368). Od 128 gradova njih 83 ima pad broja prvašića, najveći Split koji ima 92 djeteta manje upisano u prvi razred. Sve skupa je ove godine u 128 hrvatskih gradova upisano 695 prvašića manje nego prošle godine (s 29.262 pad na 28.567), što je ipak upola manje nego lani kad je minus bio 1.173 djece, odnosno učenika prvih razreda manje. Gradonačelnik.hr ima lijep pregledan popis gradova s brojkama.



  • Slične vijesti

    12.02. (12:30)

    Republika Staračka

    Demograf: Hrvatska ne može zaustaviti odumiranje

    Ne možemo preokrenuti negativan prirodni prirast jer je razlika broja rođenih i umrlih prevelika. Broj umrlih se konstantno kreće od 50.000 do 55.000 godišnje. Bit će uspjeh da nekim mjerama podignemo brojku živorođenih na 40.000. Sad imamo oko 36.000 rođenih godišnje – kaže dr. Ivan Čipin. Smatra da se treba fokusirati na smanjenje iseljavanja, a ono čega se boji je nova kriza koja bi potaknula emigraciju, a i 2020. Austrija ukida ograničenje na zapošljavanje. Naveo je i zanimljiv podatak da se u Njemačku ne iseljavaju većinom cijele obitelji nego odrasli muškarci – njih je 50% među iseljenicima, 25% su žene, 13% djeca i 12% ostali od 50-64. Index

    09.02. (21:30)

    Vaša odluka - vaša odgovornost

    Indijac tuži roditelje jer su ga rodili

    27-godišnji biznismen iz Bombaja Raphael Samuel tuži svoje roditelje jer su ga rodili bez njegovog suglasja, a da je pogrešno donositi djecu u svijet u kojem moraju trpjeti doživotnu patnju. On prihvaća da ne možemo dati svoje dopuštenje prije nego smo rođeni, ali “nije naša odluka da se rodimo”. A ako nas nisu pitali želimo li se roditi, onda nam roditelji do kraja života trebaju plaćati što živimo, tvrdit će on na sudu. Oboje roditelja su mu – odvjetnici.

    04.02. (06:30)

    Lani je u Hrvatskoj rođeno najviše djece u posljednjih deset godina

    Lani je u Hrvatskoj rođeno 36.810 djece. 791 više nego 2017. U broju beba prednjače Zagreb i Split. Prošlu je godinu u plusu završilo 16 gradova, a negativni trendovi prisutni su u njih 12. Najmanje novorođenih lani je bilo u Osijeku. U Ogulinskoj rađaoni lani je obavljeno 147 poroda, rođeno je 149 djece odnosno 14 posto više nego godinu dana ranije. Dnevnik.hr

    10.01. (21:30)

    Let iznad praznog gnijezda

    Šterc: Demografija je važnija od kupnje aviona

    Demograf Stjepan Šterc u Studiju 4 HTV-a: “Hrvatsku je napustilo 300 tisuća ljudi, politika sve zna, no ne radi ništa. Mađarska je vlada prošle godine uvela obiteljsku politiku, prema kojoj se izdvaja 4,8 posto BDP-a za potpore obiteljima. To je plan do 2030., a planiraju povećati natalitet za više od 20 posto. Predlagali smo da Hrvatska izdvaja četiri posto državnog proračuna. Vi imate situaciju da je država isplatila 2,5 milijardi za Uljanik, praktično dakle ni u šta, te nije postavljeno pitanje tko je odgovoran za nestanak tog novca. Demografska revitalizacija nam je važnija od kupnje aviona.” HRT

    05.01. (09:30)

    Uključiti zdravi razum

    Britanski pedijatri: Vrlo je malo dokaza da je gledanje u ekrane štetno za djecu

    Britanski pedijatri objavili su niz pitanja koja roditelji mogu postaviti kako bi donijeli odluku o gledanju u ekrane:
    – Je li vrijeme koje vaša obitelj provodi pred ekranom pod kontrolom?
    – Ometa li korištenje ekrana ono što vaša obitelj želi raditi?
    – Ometa li korištenje ekrana san?
    – Možete li kontrolirati jedenje grickalica za vrijeme vremena pred ekranom?

    04.01. (09:30)

    Izašli iz štosa

    Kina: Prvi pad broja stanovnika u 70 godina

    Procjenjuje se da je u 2018. broj stanovnika u Kini pao za 1,27 miliona, što nije puno u odnosu na njihov ukupan broj, 1,39 milijardi, ali se to desilo prvi put u povijesti Narodne Republike Kine, osnovane 1949. godine. Najmnogoljudnija zemlja je krajem 1970-ih počela provoditi politiku jednog djeteta. No, zbog starenja stanovništva Peking je 2016. dopustio svim porodicama da mogu imati dvoje djece. Ipak, zbog troškova školovanja, zdravstvenog osiguranja i stanovanja, mnogi parovi i dalje se odlučuju za samo jedno, čak i nijedno dijete. Taj trend je možda “nepovratan”, s obzirom na pad broja žena u fertilnoj dobi. Al Jazeera

    01.01. (19:30)

    Kad nemaju pametnijeg posla - djeca rade probleme

    Kako su islandski tinejdžeri prestali piti

    Prije 20 godina islandski tinejdžeri pili su alkohol najviše od svih europskih klinaca – ugrubo svaki drugi bio je pijan bar jednom mjesečno. Edukativne mjere nisu davale ploda pa su psiholozi analizirali djecu koja nisu pila i pokazalo se da su roditelji te djece provodili više vremena s njima, a i ta su djeca redovito pohađala vanškolske aktivnosti. Tad država uvodi sufinanciranje pohađanja sportskih, plesnih i umjetničkih klubova – oko 1.600 kuna godišnje po djetetu, a škole su počele zagovarati zajedničko provođenje vremena roditelja i djece. Broj pijane i djece koja puše otada je drastično pao, statistički su najbolji u Europi.

  • Slične vijesti

    12.02. (12:30)

    Republika Staračka

    Demograf: Hrvatska ne može zaustaviti odumiranje

    Ne možemo preokrenuti negativan prirodni prirast jer je razlika broja rođenih i umrlih prevelika. Broj umrlih se konstantno kreće od 50.000 do 55.000 godišnje. Bit će uspjeh da nekim mjerama podignemo brojku živorođenih na 40.000. Sad imamo oko 36.000 rođenih godišnje – kaže dr. Ivan Čipin. Smatra da se treba fokusirati na smanjenje iseljavanja, a ono čega se boji je nova kriza koja bi potaknula emigraciju, a i 2020. Austrija ukida ograničenje na zapošljavanje. Naveo je i zanimljiv podatak da se u Njemačku ne iseljavaju većinom cijele obitelji nego odrasli muškarci – njih je 50% među iseljenicima, 25% su žene, 13% djeca i 12% ostali od 50-64. Index

    09.02. (21:30)

    Vaša odluka - vaša odgovornost

    Indijac tuži roditelje jer su ga rodili

    27-godišnji biznismen iz Bombaja Raphael Samuel tuži svoje roditelje jer su ga rodili bez njegovog suglasja, a da je pogrešno donositi djecu u svijet u kojem moraju trpjeti doživotnu patnju. On prihvaća da ne možemo dati svoje dopuštenje prije nego smo rođeni, ali “nije naša odluka da se rodimo”. A ako nas nisu pitali želimo li se roditi, onda nam roditelji do kraja života trebaju plaćati što živimo, tvrdit će on na sudu. Oboje roditelja su mu – odvjetnici.

    04.02. (06:30)

    Lani je u Hrvatskoj rođeno najviše djece u posljednjih deset godina

    Lani je u Hrvatskoj rođeno 36.810 djece. 791 više nego 2017. U broju beba prednjače Zagreb i Split. Prošlu je godinu u plusu završilo 16 gradova, a negativni trendovi prisutni su u njih 12. Najmanje novorođenih lani je bilo u Osijeku. U Ogulinskoj rađaoni lani je obavljeno 147 poroda, rođeno je 149 djece odnosno 14 posto više nego godinu dana ranije. Dnevnik.hr

    18.01. (20:00)

    Demografske projekcije: 2021. godine Hrvatska će imati 3,882.700 stanovnika, 2051. godine 3,149.500. Tablica stanovnika po županijama

    Iscrpnije...
    10.01. (21:30)

    Let iznad praznog gnijezda

    Šterc: Demografija je važnija od kupnje aviona

    Demograf Stjepan Šterc u Studiju 4 HTV-a: “Hrvatsku je napustilo 300 tisuća ljudi, politika sve zna, no ne radi ništa. Mađarska je vlada prošle godine uvela obiteljsku politiku, prema kojoj se izdvaja 4,8 posto BDP-a za potpore obiteljima. To je plan do 2030., a planiraju povećati natalitet za više od 20 posto. Predlagali smo da Hrvatska izdvaja četiri posto državnog proračuna. Vi imate situaciju da je država isplatila 2,5 milijardi za Uljanik, praktično dakle ni u šta, te nije postavljeno pitanje tko je odgovoran za nestanak tog novca. Demografska revitalizacija nam je važnija od kupnje aviona.” HRT

    05.01. (09:30)

    Uključiti zdravi razum

    Britanski pedijatri: Vrlo je malo dokaza da je gledanje u ekrane štetno za djecu

    Britanski pedijatri objavili su niz pitanja koja roditelji mogu postaviti kako bi donijeli odluku o gledanju u ekrane:
    – Je li vrijeme koje vaša obitelj provodi pred ekranom pod kontrolom?
    – Ometa li korištenje ekrana ono što vaša obitelj želi raditi?
    – Ometa li korištenje ekrana san?
    – Možete li kontrolirati jedenje grickalica za vrijeme vremena pred ekranom?