• 12.01. (15:45)

    Prvo želje, onda pozdravi

    44 posto mladih želi ostati u Hrvatskoj

    Gotovo polovica mladih, njih 44% nakon školovanja želi ostati u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje, i to provedeno u siromašnijim županijama – Sisačko–moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj. Kao najveće probleme koje utječu na njihove odluke mladi su naveli iseljavanje, nezaposlenost i nedovoljnu brigu društva i države za mlade, a kao prioritete za povećanje kvalitete života naveli su zapošljavanje mladih, kvalitetnije formalno obrazovanje i sigurnost. Poslovni

  • Slične vijesti

    24.05. (14:42)

    Mrak na očima

    Depresija među mladima – 7 puta češća nego prije 100 godina

    Samo jedan do dva posto ljudi rođenih prije 1915. godine imalo je ozbiljnih problema s depresijom nekad u životu – među Milenijalcima je taj udio na 15 posto, a tek su ušli u život, piše Spectator u zanimljivom članku o depresiji među mladima i njenim uzrocima. Vide ih više. Prvo je zapadnjačko obrazovanje koje je od ugode napravilo prioritet, a zanemarilo prilagodljivost. Nadalje, politike škola potiču učenike da se plaše drugih ljudi – umjesto da očekuju od učenika da razviju osjećaj prihvatljivog ponašanja, moderno rješenje je sprečavanje bilo kakvih konflikata ili neugode. Posebnu se grešku radi kod dječaka – umjesto da ih se potiče na istraživanje njihove energije i znatiželje, sprečava ih se u tome, što fizički i emocionalno cijedi njihovu životnu snagu…

    16.05. (08:49)

    Ništa, treba počet tjerat roditelje iz kuće...

    Mladi u Hrvatskoj rekorderi EU: Njih 59 posto živi s roditeljima

    U Hrvatskoj 59% mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima, po čemu su rekorderi u Europskoj uniji gdje 28,5% mladih te dobi živi s roditeljima, objavio je Eurostat. Nakon Hrvatske na ovoj listi slijede Slovačka (55,5%), Grčka (55%), Malta (51,5%) i Italija (48,9%), dok su na drugoj strani skandinavske zemlje s manje od 10% mladih koji žive s roditeljima. Inače, u svakoj državi EU žene ranije napuštaju obiteljski dom od muškaraca, pa mlade žene u Hrvatskoj odlaze od roditelja u dobi od 30,4 godine, a mladići tek u dobi od 33,4 godine. Večernji

    12.05. (10:30)

    Just go

    Podaci CIA-e otkrivaju: Gori smo od BiH i Makedonije po iseljavanju

    Hrvatska se ubraja u sedam europskih država rekordera po negativnoj neto stopi migracije koja pokazuje razliku između broja osoba koje se useljavaju i napuštaju zemlju tijekom godine na 1000 stanovnika, prema podacima CIA-e za 2017. Gori smo čak i od BiH i Makedonije, koje također imaju negativnu stopu migracije, i od Srbije s nultom stopom migracije, što znači da se iz nje jednak broji ljudi iseljava i u nju useljava. Večernji

    30.04. (10:44)

    I to su oni što u zdravstveno - uplaćuju

    Iseljavanje: U tri godine broj ljudi sa zdravstvenom pao za 157 tisuća

    Posljednje tri godine broj ljudi sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a pao je za 157 tisuća, a u samo tri mjeseca, od kraja 2017. godine do 1. ožujka broj osiguranika pao je za 76 tisuća na 4,168 milijuna osiguranika. Dok broj osiguranika opada, troškovi rastu – u tri godine zdravstveni je sustav potrošio 692 milijuna kuna više. Broj iskaznica je indikator iseljavanja, dok troškovi zdravstva rastu zbog starenja stanovništva i poskupljivanja lijekova. Podatak srodan ovome govori da danas u zemlji radi oko 107 tisuća radnika manje nego što ih je bilo 2008. godine. Večernji

    16.04. (07:05)

    Nema kruha...

    Jeftine nekretnine oko Đakova – kuća s okućnicom za 9.000 eura

    Glas Slavonije piše o iseljavanju ljudi iz đakovačkog kraja i posljedično tome o jeftinim nekretninama. Navode primjer kuće, građene 70-ih, s čak 20.500 m2 okućnice, vrta, voćnjaka, vinograda i oranica u općini Trnava, koja se prodaje za 67.800 kuna. Vikendice se prodaju osrednje – cijene su im od 6-7 do 15-20 tisuća eura, a jedino se poljoprivredno zemljište koliko-toliko dobro drži – jedno jutro dobre zemlje (0,57 hektara, ovdje kalkulator) kreće se od 2.000 do 3.000 eura.

    12.04. (18:20)

    Zbogom okrutni svijete

    Komentar: Slavonski sindrom u Dalmaciji

    “Mali je problem što sva tržišta imaju rok trajanja i što će jednoga dana, za dvije ili devet godina, od manjka kvalificiranih uslužnih djelatnika, biti primjetniji – i u Dalmaciji, ne samo u Slavoniji – nedostatak stanovnika. Zafalit će, međutim, i onih kojima treba noćenje s doručkom i autentični dalmatinski komad pizze kupljen tamo gdje su se jednom mogle popraviti cipele ili sat. Tada ćemo, konačno, vidjeti Mediteran kakav je bio nekada, uglavnom nakon epidemija kuge”, piše Emir Imamović Pirke za Forum.

    09.04. (07:13)

    Jedino što povremeno moraš nositi čarape na sandale

    Država za iseljavanje hrvatskih radnika – Češka

    Ovogodišnji BDP Hrvatske procijenjen je na 105 milijardi američkih dolara, a Češke 370 milijardi dolara, piše Dnevnik.hr o mogućnostima zapošljavanja ondje jer im gospodarstvo kontinuirano raste, kao i potreba za radnicima pa imaju vrlo malu stopu nezaposlenosti. IT stručnjak Denis Kralj, koji se odselio u Prag, kaže da je radnik taj koji diktira uvjete, kojeg traže, cijene i žele zadržati, plaće su veće, a tvrtke nude i brojne druge koristi – dnevni obrok, vrtić, teretanu, sistematski pregled u privatnim poliklinikama… Cijena hrane u Pragu u najgorem je slučaju jednaka kao u Hrvatskoj, javni je prijevoz efikasniji i drastično jeftiniji, dok su skuplje nekretnine i izlasci.

    22.03. (12:31)

    Izbrisano članstvo

    Većina mladih u EU nema osjećaj vjerske pripadnosti

    Većina mladih u 12 europskih zemalja nema osjećaj nikakve vjerske pripadnosti, pokazalo je istraživanje provedeno na mladima od 16 do 29 godina u 21 europskoj zemlji (ovdje izvještaj, 12 stranica PDF-a, puno infografike). Najnereligioznija zemlja je Češka u kojoj 91% mladih nema nikakvu vjersku pripadnost, slijedi između 70 i 80 posto mladih u Estoniji, Švedskoj i Nizozemskoj, a više od 50 posto mladih bez vjerske pripadnosti je u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj. Najreligioznija zemlja je Poljska gdje je mladeži bez vjere samo 17 posto, a slijedi je Litva s 25 posto. Zanimljivo je da su dvije najreligioznije, Poljska i Litva, i dvije najnereligioznije, Češka i Estonija, postkomunističke zemlje i susjedi. Guardian

    21.03. (06:52)

    Britanija 1. srpnja ukida ograničenja za hrvatske radnike

    Velika Britanija će 1. srpnja 2018. ukinuti ograničenja za hrvatske državljane na svom tržištu rada, što znači da će hrvatski državljani od tog datuma u Britaniji biti izjednačeni u pravima pristupa tržištu rada sa svim ostalim građanima Europske unije. Ostale su još samo tri članice EU-a koje još drže ograničenja za hrvatske državljane – Austrija, Nizozemska i Slovenija. Seebiz

    15.03. (08:50)

    Dobar pogled je besplatan

    Gradac kod Makarske daje 1.000 eura mladima koji se vrate iz Irske i Njemačke

    Mjesto Gradac kod Makarske uvest će plaćanje naknade mladima koji se iz inozemstva vrate u ovo primorsko mjesto. Po njihovoj računici, van je otišlo najmanje 30 mladih, najviše u Irsku i Njemačku, a ako se vrate dobit će 7.500 kuna jednokratne naknade. Pola iznosa dobit će nakon zaključenja ugovora s Općinom, a drugu polovicu tek nakon što godinu dana i provede na području Gradca. Inače, općina ima 1.300 stanovnika pa ovih nekoliko desetaka mladih zaista jest relativno puno. Općina daje i 10.000 kuna kao pomoć u pokretanju posla. Slobodna

  • Slične vijesti

    24.05. (14:42)

    Mrak na očima

    Depresija među mladima – 7 puta češća nego prije 100 godina

    Samo jedan do dva posto ljudi rođenih prije 1915. godine imalo je ozbiljnih problema s depresijom nekad u životu – među Milenijalcima je taj udio na 15 posto, a tek su ušli u život, piše Spectator u zanimljivom članku o depresiji među mladima i njenim uzrocima. Vide ih više. Prvo je zapadnjačko obrazovanje koje je od ugode napravilo prioritet, a zanemarilo prilagodljivost. Nadalje, politike škola potiču učenike da se plaše drugih ljudi – umjesto da očekuju od učenika da razviju osjećaj prihvatljivog ponašanja, moderno rješenje je sprečavanje bilo kakvih konflikata ili neugode. Posebnu se grešku radi kod dječaka – umjesto da ih se potiče na istraživanje njihove energije i znatiželje, sprečava ih se u tome, što fizički i emocionalno cijedi njihovu životnu snagu…

    16.05. (08:49)

    Ništa, treba počet tjerat roditelje iz kuće...

    Mladi u Hrvatskoj rekorderi EU: Njih 59 posto živi s roditeljima

    U Hrvatskoj 59% mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima, po čemu su rekorderi u Europskoj uniji gdje 28,5% mladih te dobi živi s roditeljima, objavio je Eurostat. Nakon Hrvatske na ovoj listi slijede Slovačka (55,5%), Grčka (55%), Malta (51,5%) i Italija (48,9%), dok su na drugoj strani skandinavske zemlje s manje od 10% mladih koji žive s roditeljima. Inače, u svakoj državi EU žene ranije napuštaju obiteljski dom od muškaraca, pa mlade žene u Hrvatskoj odlaze od roditelja u dobi od 30,4 godine, a mladići tek u dobi od 33,4 godine. Večernji

    12.05. (10:30)

    Just go

    Podaci CIA-e otkrivaju: Gori smo od BiH i Makedonije po iseljavanju

    Hrvatska se ubraja u sedam europskih država rekordera po negativnoj neto stopi migracije koja pokazuje razliku između broja osoba koje se useljavaju i napuštaju zemlju tijekom godine na 1000 stanovnika, prema podacima CIA-e za 2017. Gori smo čak i od BiH i Makedonije, koje također imaju negativnu stopu migracije, i od Srbije s nultom stopom migracije, što znači da se iz nje jednak broji ljudi iseljava i u nju useljava. Večernji

    30.04. (10:44)

    I to su oni što u zdravstveno - uplaćuju

    Iseljavanje: U tri godine broj ljudi sa zdravstvenom pao za 157 tisuća

    Posljednje tri godine broj ljudi sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a pao je za 157 tisuća, a u samo tri mjeseca, od kraja 2017. godine do 1. ožujka broj osiguranika pao je za 76 tisuća na 4,168 milijuna osiguranika. Dok broj osiguranika opada, troškovi rastu – u tri godine zdravstveni je sustav potrošio 692 milijuna kuna više. Broj iskaznica je indikator iseljavanja, dok troškovi zdravstva rastu zbog starenja stanovništva i poskupljivanja lijekova. Podatak srodan ovome govori da danas u zemlji radi oko 107 tisuća radnika manje nego što ih je bilo 2008. godine. Večernji

    16.04. (07:05)

    Nema kruha...

    Jeftine nekretnine oko Đakova – kuća s okućnicom za 9.000 eura

    Glas Slavonije piše o iseljavanju ljudi iz đakovačkog kraja i posljedično tome o jeftinim nekretninama. Navode primjer kuće, građene 70-ih, s čak 20.500 m2 okućnice, vrta, voćnjaka, vinograda i oranica u općini Trnava, koja se prodaje za 67.800 kuna. Vikendice se prodaju osrednje – cijene su im od 6-7 do 15-20 tisuća eura, a jedino se poljoprivredno zemljište koliko-toliko dobro drži – jedno jutro dobre zemlje (0,57 hektara, ovdje kalkulator) kreće se od 2.000 do 3.000 eura.

    12.04. (18:20)

    Zbogom okrutni svijete

    Komentar: Slavonski sindrom u Dalmaciji

    “Mali je problem što sva tržišta imaju rok trajanja i što će jednoga dana, za dvije ili devet godina, od manjka kvalificiranih uslužnih djelatnika, biti primjetniji – i u Dalmaciji, ne samo u Slavoniji – nedostatak stanovnika. Zafalit će, međutim, i onih kojima treba noćenje s doručkom i autentični dalmatinski komad pizze kupljen tamo gdje su se jednom mogle popraviti cipele ili sat. Tada ćemo, konačno, vidjeti Mediteran kakav je bio nekada, uglavnom nakon epidemija kuge”, piše Emir Imamović Pirke za Forum.

    09.04. (07:13)

    Jedino što povremeno moraš nositi čarape na sandale

    Država za iseljavanje hrvatskih radnika – Češka

    Ovogodišnji BDP Hrvatske procijenjen je na 105 milijardi američkih dolara, a Češke 370 milijardi dolara, piše Dnevnik.hr o mogućnostima zapošljavanja ondje jer im gospodarstvo kontinuirano raste, kao i potreba za radnicima pa imaju vrlo malu stopu nezaposlenosti. IT stručnjak Denis Kralj, koji se odselio u Prag, kaže da je radnik taj koji diktira uvjete, kojeg traže, cijene i žele zadržati, plaće su veće, a tvrtke nude i brojne druge koristi – dnevni obrok, vrtić, teretanu, sistematski pregled u privatnim poliklinikama… Cijena hrane u Pragu u najgorem je slučaju jednaka kao u Hrvatskoj, javni je prijevoz efikasniji i drastično jeftiniji, dok su skuplje nekretnine i izlasci.

    22.03. (12:31)

    Izbrisano članstvo

    Većina mladih u EU nema osjećaj vjerske pripadnosti

    Većina mladih u 12 europskih zemalja nema osjećaj nikakve vjerske pripadnosti, pokazalo je istraživanje provedeno na mladima od 16 do 29 godina u 21 europskoj zemlji (ovdje izvještaj, 12 stranica PDF-a, puno infografike). Najnereligioznija zemlja je Češka u kojoj 91% mladih nema nikakvu vjersku pripadnost, slijedi između 70 i 80 posto mladih u Estoniji, Švedskoj i Nizozemskoj, a više od 50 posto mladih bez vjerske pripadnosti je u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj. Najreligioznija zemlja je Poljska gdje je mladeži bez vjere samo 17 posto, a slijedi je Litva s 25 posto. Zanimljivo je da su dvije najreligioznije, Poljska i Litva, i dvije najnereligioznije, Češka i Estonija, postkomunističke zemlje i susjedi. Guardian

    21.03. (06:52)

    Britanija 1. srpnja ukida ograničenja za hrvatske radnike

    Velika Britanija će 1. srpnja 2018. ukinuti ograničenja za hrvatske državljane na svom tržištu rada, što znači da će hrvatski državljani od tog datuma u Britaniji biti izjednačeni u pravima pristupa tržištu rada sa svim ostalim građanima Europske unije. Ostale su još samo tri članice EU-a koje još drže ograničenja za hrvatske državljane – Austrija, Nizozemska i Slovenija. Seebiz

    15.03. (08:50)

    Dobar pogled je besplatan

    Gradac kod Makarske daje 1.000 eura mladima koji se vrate iz Irske i Njemačke

    Mjesto Gradac kod Makarske uvest će plaćanje naknade mladima koji se iz inozemstva vrate u ovo primorsko mjesto. Po njihovoj računici, van je otišlo najmanje 30 mladih, najviše u Irsku i Njemačku, a ako se vrate dobit će 7.500 kuna jednokratne naknade. Pola iznosa dobit će nakon zaključenja ugovora s Općinom, a drugu polovicu tek nakon što godinu dana i provede na području Gradca. Inače, općina ima 1.300 stanovnika pa ovih nekoliko desetaka mladih zaista jest relativno puno. Općina daje i 10.000 kuna kao pomoć u pokretanju posla. Slobodna