• 11.01. (17:32)

    Ljubitelji krzna

    63% Hrvata misli da je uvođenje eura loše

    Pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, pokazuje anketa Ministarstva vanjskih poslova. 62,9 posto građana misli da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš. No ima kvaka – polovica ispitanih osjeća se inferiorno informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Inače, više od polovice sudionika Monitorove ankete slaže se s uvođenjem eura. Telegram



  • Slične vijesti

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    03.03. (14:27)

    Otvoreno-zatvoreno

    Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

    Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    18.02. (09:30)

    Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

    Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab

    15.02. (08:30)

    Jedna unija, jedan račun, jedno plaćanje

    Dobra novost u EU – smanjene naknade za prekogranična plaćanja u eurima

    Euro-parlament jučer je usvojio nova pravila o pojeftinjenju naknada za prekogranična plaćanja u eurima, pa će se za potrošače iz Hrvatske i ostalih država van eurozone smanjiti troškovi naknade. Uusvojenim pravilima izjednačit će se troškovi slanja i primanja uplata u eurima, a ti troškovi plaćat će se u lokalnoj valuti. Osoba iz Hrvatske koja posjeti restoran u Belgiji i svoj ručak poželi platiti karticom, imat će izbor plaćanja u eurima ili kunama. Dosad su potrošači u Hrvatskoj prosječno plaćali 8,23 eura naknade troškova za svakih 100 eura prekogranične transakcije. Jutarnji

    24.01. (10:30)

    Ja bi mogo da mogu, ja bi znao da znam

    Maruška Vizek: Ne trebamo srljati s uvođenjem eura, naša ekonomija to ne može podnijeti

    “Ne treba srljati kada mi ne ispunjavamo kriterije nego samo imamo volju i zato što nam se tako namjestila situacija… Mi ne nalikujemo dostatno na ekonomije u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo. Trebali bi s malo više opreza ulaziti u dugoročne projekte”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Najavljuje i novu recesiju: “Ekonomski ciklusi su takvi da nas sljeduje recesija, ali je pitanje hoće li se dogoditi za tri mjeseca ili tri godine”. N1

    23.01. (20:30)

    Euronews: Uđe li Hrvatska u eurozonu, Putin će dobiti svoje najveće oružje u EU

    Hrvatsko prihvaćanje eura bilo bi katastrofalno i poražavajuće za zemlju čije je pravosuđe prožeto korupcijom koja se koristi za širenje ruskog utjecaja. Europska unija je 2017. godine tijesno izbjegla scenarij ”Grčka 2.0” u Hrvatskoj, kada je najveća nacionalna kompanija Agrokor dobila državnu pomoć kako bi izbjegla kolaps. Zahvaljujući Putinu, to se srećom nije dogodilo. Akcija spašavanja završila je odobravanjem dvjema ruskim bankama, Sberbanku i VTB-u, preuzimanja 47 posto udjela u Agrokoru. Ukratko, ovim dogovorom Putin je dobio neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću kompaniju u bivšoj Jugoslaviji. Ubrzo nakon bailouta Agrokora, Gazprom je iskoristio prorusku političku klimu i potpisao 10-godišnji ugovor o isporuci jedne milijarde kubičnih metara plina Hrvatskoj svake godine… – komentar sa strane za Euronews, a prijevod ima Index.

    09.01. (10:30)

    Nova članica kuca na vratima

    Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura

    “Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu” – rekao je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Domobrovskis. Dodaje da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere. U idućoj financijskoj perspektivi bit će i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Po onome što je rekao ulazak se može očekivati iza 2023. T-Portal

    15.11.2018. (10:30)

    Stavi mi soli na rep

    Opasna urođena greška eura – Rim odbio Bruxellesov zahtjev o smanjenju deficita

    Europska komisija postavila je zahtjev vladi Italije da deficit proračuna ne smije biti preko 0,8%, no Rim je napravio po svom i predvidio deficit od 2,4% jer da je to “ono što ova zemlja treba kako bi se ponovno osovila na noge”. Ovaj slučaj najbolje pokazuje jednu od najvećih urođenih mana zajedničke valute: postoji zajednički novac, ali razdvojena fiskalna politika. Druga je greška da Europska unija zapravo nema pravog sredstva kojim bi kaznila neku članicu, a treća da je nametnuta jedna politika novca za potpuno različita gospodarstva, piše Deutsche Welle.

  • Slične vijesti

    06.03. (18:30)

    Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

    Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

    03.03. (14:27)

    Otvoreno-zatvoreno

    Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

    Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

    27.02. (23:00)

    Jesmo li spremni za euro odgovaraju Ljubo Jurčić (nije oduševljen, “njemački euro vrijedi 120 centi, a grčki 70”) i zamjenica guvernera Sandra Švaljek Iscrpnije...

    26.02. (12:30)

    Brojanje eurocenta

    Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

    Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

    18.02. (09:30)

    Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

    Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab

    15.02. (08:30)

    Jedna unija, jedan račun, jedno plaćanje

    Dobra novost u EU – smanjene naknade za prekogranična plaćanja u eurima

    Euro-parlament jučer je usvojio nova pravila o pojeftinjenju naknada za prekogranična plaćanja u eurima, pa će se za potrošače iz Hrvatske i ostalih država van eurozone smanjiti troškovi naknade. Uusvojenim pravilima izjednačit će se troškovi slanja i primanja uplata u eurima, a ti troškovi plaćat će se u lokalnoj valuti. Osoba iz Hrvatske koja posjeti restoran u Belgiji i svoj ručak poželi platiti karticom, imat će izbor plaćanja u eurima ili kunama. Dosad su potrošači u Hrvatskoj prosječno plaćali 8,23 eura naknade troškova za svakih 100 eura prekogranične transakcije. Jutarnji

    24.01. (10:30)

    Ja bi mogo da mogu, ja bi znao da znam

    Maruška Vizek: Ne trebamo srljati s uvođenjem eura, naša ekonomija to ne može podnijeti

    “Ne treba srljati kada mi ne ispunjavamo kriterije nego samo imamo volju i zato što nam se tako namjestila situacija… Mi ne nalikujemo dostatno na ekonomije u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo. Trebali bi s malo više opreza ulaziti u dugoročne projekte”, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Najavljuje i novu recesiju: “Ekonomski ciklusi su takvi da nas sljeduje recesija, ali je pitanje hoće li se dogoditi za tri mjeseca ili tri godine”. N1

    23.01. (20:30)

    Euronews: Uđe li Hrvatska u eurozonu, Putin će dobiti svoje najveće oružje u EU

    Hrvatsko prihvaćanje eura bilo bi katastrofalno i poražavajuće za zemlju čije je pravosuđe prožeto korupcijom koja se koristi za širenje ruskog utjecaja. Europska unija je 2017. godine tijesno izbjegla scenarij ”Grčka 2.0” u Hrvatskoj, kada je najveća nacionalna kompanija Agrokor dobila državnu pomoć kako bi izbjegla kolaps. Zahvaljujući Putinu, to se srećom nije dogodilo. Akcija spašavanja završila je odobravanjem dvjema ruskim bankama, Sberbanku i VTB-u, preuzimanja 47 posto udjela u Agrokoru. Ukratko, ovim dogovorom Putin je dobio neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću kompaniju u bivšoj Jugoslaviji. Ubrzo nakon bailouta Agrokora, Gazprom je iskoristio prorusku političku klimu i potpisao 10-godišnji ugovor o isporuci jedne milijarde kubičnih metara plina Hrvatskoj svake godine… – komentar sa strane za Euronews, a prijevod ima Index.

    09.01. (10:30)

    Nova članica kuca na vratima

    Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura

    “Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu” – rekao je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Domobrovskis. Dodaje da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere. U idućoj financijskoj perspektivi bit će i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Po onome što je rekao ulazak se može očekivati iza 2023. T-Portal

    30.12.2018. (10:50)

    Euro će u utorak napuniti 20 godina

    Iscrpnije...