• 12.05.2017. (07:23)

    Algokor

    “Propao Algoritam”, vrište (barem neki) mediji, spominju se mračni scenariji i suptilno se sugerira krah cjelokupnog izdavaštva u Hrvatskoj.

    Dobro, situacija jest crna. No, ništa više niti manje crna od crnila u koje je izdavaštvo zapalo već prije više godina. Bavljenje književnošću, bilo to stvaranjem, distribucijom ili konzumacijom umjetnosti, djelatnost je trećeg reda. Nekad nije bilo tako, no čemu sjeta o prošlim vremenima kad imamo armagedon danas?

    Tekst u Jutarnjem listu povlači neobične paralele između situacije u kojoj se našao Algoritam i situacije u kojoj se našao Agrokor; u oba slučaja riječ je o šampionu teške kategorije u svom području poslovanja, u oba slučaja riječ je o situaciji dugotrajnih neplaćanja i, u oba slučaja, veselje su pokrenuli oni najhrabriji koji su aktivirali zadužnice, računajući kako je vrag odnio šalu i kako će novce vidjeti samo onaj tko prvi stavi šapu na prisilna sredstva naplate.

    Sličnosti ne staju samo tu: kao i Agrokor, i nakladnici su korisnici državnih poticaja. Kao i državnom polumonopolistu maloprodaje špeceraja i uvoznog “Izvorno hrvatsko” voća i povrća, tako i nakladnicima država daje pinku glede opće dobrobiti.

    To je u redu – država treba poticati kulturu. No, s druge strane ti isti poticaji zakočili su evoluciju nakladništva u Hrvatskoj, zacementiravši cijene knjiga, a s njima i ostale faktore proizvodnog procesa, u nekom danas već suludom limbu u kojem se obično nalaze mali obiteljski obrti motača kovanih ograda i ludih šeširdžija koji svoj časni posao mogu dokazati generacijama unazad, pa su eto postali simpatičan simbol nekih starih vremena ali bez pomoći države ne mogu opstati na tržištu koje je već odavno otišlo u nekom posve drugom pravcu.

    Ne treba nas ni čuditi način poslovanja koji tako snažno podsjeća na Agrokorov: tko god je ozbiljnije poslovao u Hrvatskoj, zna da je to jedan od najčešćih, debelo dominantan model poslovanja: jači u poslovnom odnosu gotovo uvijek uvjetuje priču sa zadužnicama ili mjenicama, ovisno o tome s koje strane poslovnog tala se nalazi. U nekoj normalnoj ekonomiji bila bi to posve beznačajna sredstva osiguranja naplate, no u potemkinovom kapitalizmu kojeg njeguje Hrvatska te se poluge češće koriste za ucjenjivanje nego za garantiranje poštenog poslovnog odnosa.

    Isplivat će ovakvih priča još, i to u svim sferama gospodarstva.

    No, vratimo se na izdavače. Izdavači su nam, naime, potrebni. Danas možda ne više nasušni kao nekad, ali potrebni i dalje. Oni se, međutim, nisu mrdnuli od pozicija koje drže desetljećima. Njihovi poslovni modeli su zastarjeli i ovise o kupcima kojih je sve manje i manje.

    Ništa loše u klasičnim knjigama, dapače. No, reći ću vam kako to izgleda kod mene. Već godinama kupujem gotovo isključivo elektroničke knjige. Razloga je mnoštvo, a ovo su najvažniji:
    Čitač e-knjiga ima pozadinsko osvjetljenje i nikome ne smetam dok čitam navečer u mraku.

    Sve svoje knjige imam na jednom mjestu i ne moram brisati prašinu s njih; nosim ih sa sobom na putovanja, svoju osobnu knjižnicu u džepu.

    Moj čitač lijepo pamti gdje sam stao u kojoj knjizi.

    Ugrađeni rječnici za strane jezike na kojima znam čitati.

    Uvijek mogu napisati zabilješku tako da ne šaram po samoj knjizi.

    Molim, uočite kako nigdje nisam spomenuo cijenu. Kad je kod nas tih ranih dana bilo rasprave o e-knjigama, jedan od glavnih argumenata protiv bila je nikakva razlika u cijeni tiskane i e-knjige. Što, naravno, nije točno: cijenu knjige možemo grubo podijeliti u dva dijela: cijenu pripreme, te cijenu tiska, distribucije i prodaje knjige. Samo je prvi dio cijene isti za tiskanu i e-knjigu, dok drugi dio može biti značajno različit, a uvijek je povoljniji u slučaju e-knjige kojoj treba tek jedan (virtualni) server i nešto struje za njega, za razliku od tiskane knjige koja traži papir, tintu, tiskarski stroj, kamion, skladište i prodavača. Cijene su, zapravo, dugo godina bile kriminalnim paktom održavane na istoj razini, na štetu krajnjeg kupca.

    Biti zarobljen u jednom poslovnom modelu ima smisla samo dok ne postoje alternative: sve do široke rasprostranjenosti Interneta bilo je posve normalno da naši nakladnici uvoze i preprodaju knjige po dvostrukoj ili trostrukoj cijeni. Sve dok su poštanske usluge bile skupe i nepouzdane bilo je moguće kupiti remitendu stranih časopisa za desetinu cijene i zatim ih prodavati domaćoj publici po punoj cijeni.

    Internet je sve to promijenio. Danas je problem samo još nabaviti knjige na hrvatskom jeziku, a niti to više nije nepremostiv problem: mladi uglavnom dovoljno dobro znaju engleski jezik da bez problema mogu čitati originalna izdanja i u njima uživati. Preko Interneta kupuje se naveliko, i tiskane i e-knjige. Poštarina je postala prihvatljiva. Knjižara je postala globalna, prebogata svim i svačim. Oh, da… nije u našem vlasništvu. Prokleti Amazon.

    No, da se vratim na naše hrabre ali slabašne pokušaje prodaje e-knjiga (Planet9, Vipnetova e-knjižara…), gdje su naslovi bili jednake cijene kao i tiskana izdanja, a ponekad i neobjašnjivo skuplji. A tako je bilo i prije kardinalno idiotske odluke države da na e-knjige lupi puni PDV, što je valjda trebala biti zaštitna mjera za domaće nakladnike koji ionako vjeruju samo u papirnata izdanja. No, ovim potezom čak i ako su se planirali modernizirati, nakladnici u tome ne mogu naći računicu jer je PDV na tiskano izdanje 5%, a na elektroničko izdanje iste te stvari – 25%.

    No, to je naša država. A odnedavno i jednako idiotska EU.

    I opet ću o mojim e-knjigama. O’Reilly naslova imam, kupljenih naravno i u originalu, pedesetak; Packtovih preko dvije stotine, što kupljenih, što dobivenih besplatno kroz njihov “Free Learning Forever” program. Dvije šake ozbiljnih povijesnih knjiga, četiri ili pet o pisanju i izdavaštvu, te manju hrpu beletristike. Sve redom elektroničke knjige, niti jedna od njih kupljena kod domaćeg nakladnika.

    Kako? Jednostavno. Upravo jučer kupio sam 48 knjiga za dvadeset dolara. Autori bezveznjaci? Ne baš: Arthur C. Clarke, Roger Zelazny, Isaac Asimov, Neil Gaiman, Connie Willis…

    Priznajem, riječ je o posebnoj prodaji na poznatoj Humble Bundle stranici, i ove bi me knjige u normalnoj prodaji koštale 417 dolara: 8.6 dolara po knjizi – odnosno, 59 kuna po knjizi.

    Pođite u domaće knjižare i pokušajte neku od tih knjiga kupiti po toj cijeni. Ne onoj superpovoljnoj od 2.8 kuna po knjizi, već po punoj cijeni e-knjige od 59 kuna.

    Eto, ako ste mislili da je manifestacija čišćenja skladišta zvana Interliber prilika da povoljno nabavite knjige, pokušajte ih nagovoriti da vam svoje viškove prodaju po ovim cijenama.

    Nadam se da vidimo u čemu je problem: baš kao i u svemu ostalome, i u nakladništvu je svijet otišao dalje: mladi čitaju knjige na pametnofonima, tabletima i e-book čitačima, a mi smo zacementirani u svijet njegovog veličanstva papirnate knjige opterećen ne samo brick-and-mortar troškovima, već i suludim PDV-om na formu koja je daleko ekološkija od tradicionalne.

    No, to je u redu. Sve će se to polako promijeniti; uostalom, već i sad je moguće u samizdatu objaviti elektroničku knjigu, uspješno je prodati i zaobići sve remetilačke faktore osim PDV-a. Sjedeći u toplini vlastitog doma možete napisati, objaviti i prodavati knjigu na globalnom tržištu, u potpunosti zaobišavši domaće nakladnike i njihov stav o tome što je jedino pravo izdanje. Ne dozvolite si da vam kažu kako ste za njihovu propast krivi vi, globalno osviješteni autori. Za propast nakladništva krivi su samo nakladnici/trgovci i njihov pajdaš država. Proces destrukcije morat će kad-tad iznjedriti neke nove nakladnike koji razumiju novo digitalno doba i znaju kako na globalnom tržištu privući autore i pronaći kupce.

    Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

  • Slične vijesti

    26.09.2017. (16:14)

    Nema ničega

    Izdavači i pisci mogu se pozdraviti s milijunima koje im duguje Algoritam

    Stečajna upraviteljica Algoritma podnijela je zagrebačkom Trgovačkom sudu izvješće prema kojem taj lanac knjižara u stečaju u bilanci “ima samo nematerijalnu imovinu”, točnije nedovršeni software vrijedan nešto manje od 15.000 kuna te da ne raspolaže imovinom dostatnom za pokriće troškova vođenja stečajnog postupka. U izvješću privremene stečajne upraviteljice Ive Petanjek stoji i da je analizom raspoložive dokumentacije utvrđeno da postoji stečajni razlog nesposobnost za plaćanje, a vrlo vjerojatno i prezaduženost. T-Portal

    15.08.2017. (14:10)

    Ipak je moć

    Zagreb: Znanje sutra otvara bivšu Algoritmovu knjižaru u Gajevoj

    Nakladnička kuća Znanje u zagrebačkoj Gajevoj otvara knjižaru, svoju prvu u Zagrebu nakon dugo vremena, i to u bivšem prostoru propalog Algoritma. Znanje će ondje prodavati naslove hrvatskih nakladnika, najnovija izdanja svjetskih i domaćih bestselera, publicistiku i stručnu literaturu, darovni program, program papirnice, knjige na stranim jezicima, multimediju, slikovnice, najpopularnije društvene igre, strane i domaće stripove, kompjutorske igre i filmske DVD-ove. Znanje će u knjižari organizirati promocije knjiga, gostovanja stranih i domaćih autora… Do 31. kolovoza vrijedi 25% popusta na izdanja Znanja. Nacional

    17.07.2017. (09:49)

    Strip junak

    Šuljić: Gdje je nestao sav taj novac iz Algoritma?

    “Algoritam je propao i ostavio nas u rupi od pola milijuna kuna za robu koju su uzeli, prodali i nama nisu platili. Mi smo istovremeno državi za sve te nenaplaćene stripove platili PDV i porez na ‘dobit’. Očito je to standardni poslovni model koji se najbolje vidi na primjeru Agrokora… Novac nije tek tako nestao. Mora postojati odgovor na pitanje na što su oni uspjeli spaliti i potrošiti te silne milijune. Oni godinama rade gubitke po 8, 10, 12 milijuna kuna. Koji bi to vlasnik dozvoljavao takve gubitke, a da ništa ne promijeni? Meni je to jako sumnjivo i smrdi na izvlačenje novca kroz kojekakve savjetodavne usluge i fiktivne račune”, kaže Marko Šuljić iz Fibre. Čovjek priča pametno i realno u intervjuu za Lupigu.

    31.05.2017. (16:09)

    Bolji život

    Hoću knjigu! preuzima 10 knjižara Algoritma

    10 knjižara nedavno zatvorenih zbog propasti prodajne mreže Algoritam MK u srpnju se ponovo otvaraju pod zajedničkim brendom – Hoću knjigu! Iza te tvrtke stoje Jurica i Zvonko Čubrić, koji su radili u distribuciji uredske opreme, te njihov partner Matija Fojs koji će biti direktor nove tvrtke. “Mi nismo izdavači, pa nećemo gurati svoju robu na najbolje police, nego trgovci, želimo nešto zaraditi i platiti svima s kojima surađujemo”, kažu oni. Imaju velike planove za knjižare, a navodno neće dijeliti otkaze. Poslovni

    26.05.2017. (16:35)

    Lukav plan

    Algoritam u Zagrebu i Rijeci preuzima tvrtka zbog koje je Algoritam i blokiran

    Tvrtka Hoću knjigu d.o.o. obavijestila je Zajednicu nakladnika i knjižara da je preuzela dva prodajna mjesta poduzeća Algoritam MK – Megastore u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici te Algoritam MK u trgovačkom centru Tower Rijeka. Hoću knjigu d.o.o. osnovana je 16. svibnja ove godine i u vlasništvu je Zvonka Čubrića, Jurice Čubrića i Matije Fojsa iz tvrtki Fokus i RAM3. Zanimljivo, tvrtka Fokus prva je poslala zadužnicu na adresu Algoritma, čime je blokiran njihov rad. T-Portal

    16.05.2017. (08:08)

    Enciklopedija propasti

    Jergović: Antičević je Algoritmov Todorić

    Miljenko Jergović donosi drugo viđenje slučaja propasti Algoritma, koji ima više sličnosti s Agrokorom nego što to znamo. “Čitamo da je Algoritam bio ‘perjanica hrvatskog izdavaštva’, a da je zatim nešto ‘pošlo po zlu’. Nikada nisu bili perjanica i ništa nije pošlo po zlu. Zlo je u tome što se Algoritam hranio i rastao na neplaćanju i zlostavljanju onih kojima je trebao plaćati. Zlo je u tome što je od tog zla stvoren sistem na kojemu je danas zasnovano hrvatsko knjižarstvo. Nije Antičević u tome jedan ni jedinstven, on je naš mali Todorić koji se prema knjigama ponio neusporedivo gore”, piše Miljenko Jergović.

    12.05.2017. (16:45)

    Čitanje nije u modi

    Knjižarska branša na samrti ili – bilo je lijepo dok je trajalo

    Situacija s Algoritmom MK nije nova ni neočekivana, pišu 24sata. Sam Algoritam je, kako je poznato, u svibnju 2015., zbog dugovanja koja su premašivala 40 milijuna kuna, pokrenuo predstečajnu nagodbu u kojoj se tvrtki otpisala otprilike polovica duga, a ostatak od 20 milijuna kuna vjerovnicima je trebao isplaćivati idućih sedam godina. “Kad se uzme u obzir i što se događa s Tisak Medijom zbog Agrokora, ovo s AMK bi zaista mogao biti izuzetno golemi udarac na ionako šepavo domaće izdavaštvo. On je blokiran i po mojem mišljenju vrlo su male šanse da će stvar proći bez predstečajne nagodbe”, komentira predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić iz naklade Jesenski i Turk.

    12.05.2017. (07:39)

    Even parity

    Radoslav Dejanović: Algokor – kako je Algoritam postao nakladnički Agrokor

    I u slučaju Agrokora i u slučaju Algoritma riječ je o šampionu teške kategorije u svom području poslovanja, u oba slučaja riječ je o situaciji dugotrajnih neplaćanja i, u oba slučaja, veselje su pokrenuli oni najhrabriji koji su aktivirali zadužnice, računajući kako je vrag odnio šalu i kako će novce vidjeti samo onaj tko prvi stavi šapu na prisilna sredstva naplate, kao i Agrokor, i nakladnici su korisnici državnih poticaja, osvrće se Radoslav Dejanović na “propast Algoritma” i sugerira ideje za oživljavanje nakladništva. Monitor

    10.05.2017. (22:36)

    Izdani izdavači

    Algoritam zbog dugova pred stečajem, knjižare zatvorene

    Algoritmu prijeti propast zbog nagomilanih dugova, a većina knjižara je zatvorena zbog inventure. AMK nema ništa u svojem vlasništvu, pa nema ni mogućnosti dobivanja kredita za rješavanje tekuće nelikvidnosti koja se kreće između 30 i 60 milijuna kuna. To će, po svemu sudeći, dovesti do stečaja tog lanca knjižara, što bi moglo imati nesagledive posljedice za cjelokupno izdavaštvo, piše Jutarnji. Tisak Media, koji ima 30 knjižara, kolateralna je žrtva priče s Agrokorom i njegova sudbina također je neizvjesna.

  • Slične vijesti

    26.09.2017. (16:14)

    Nema ničega

    Izdavači i pisci mogu se pozdraviti s milijunima koje im duguje Algoritam

    Stečajna upraviteljica Algoritma podnijela je zagrebačkom Trgovačkom sudu izvješće prema kojem taj lanac knjižara u stečaju u bilanci “ima samo nematerijalnu imovinu”, točnije nedovršeni software vrijedan nešto manje od 15.000 kuna te da ne raspolaže imovinom dostatnom za pokriće troškova vođenja stečajnog postupka. U izvješću privremene stečajne upraviteljice Ive Petanjek stoji i da je analizom raspoložive dokumentacije utvrđeno da postoji stečajni razlog nesposobnost za plaćanje, a vrlo vjerojatno i prezaduženost. T-Portal

    15.08.2017. (14:10)

    Ipak je moć

    Zagreb: Znanje sutra otvara bivšu Algoritmovu knjižaru u Gajevoj

    Nakladnička kuća Znanje u zagrebačkoj Gajevoj otvara knjižaru, svoju prvu u Zagrebu nakon dugo vremena, i to u bivšem prostoru propalog Algoritma. Znanje će ondje prodavati naslove hrvatskih nakladnika, najnovija izdanja svjetskih i domaćih bestselera, publicistiku i stručnu literaturu, darovni program, program papirnice, knjige na stranim jezicima, multimediju, slikovnice, najpopularnije društvene igre, strane i domaće stripove, kompjutorske igre i filmske DVD-ove. Znanje će u knjižari organizirati promocije knjiga, gostovanja stranih i domaćih autora… Do 31. kolovoza vrijedi 25% popusta na izdanja Znanja. Nacional

    17.07.2017. (09:49)

    Strip junak

    Šuljić: Gdje je nestao sav taj novac iz Algoritma?

    “Algoritam je propao i ostavio nas u rupi od pola milijuna kuna za robu koju su uzeli, prodali i nama nisu platili. Mi smo istovremeno državi za sve te nenaplaćene stripove platili PDV i porez na ‘dobit’. Očito je to standardni poslovni model koji se najbolje vidi na primjeru Agrokora… Novac nije tek tako nestao. Mora postojati odgovor na pitanje na što su oni uspjeli spaliti i potrošiti te silne milijune. Oni godinama rade gubitke po 8, 10, 12 milijuna kuna. Koji bi to vlasnik dozvoljavao takve gubitke, a da ništa ne promijeni? Meni je to jako sumnjivo i smrdi na izvlačenje novca kroz kojekakve savjetodavne usluge i fiktivne račune”, kaže Marko Šuljić iz Fibre. Čovjek priča pametno i realno u intervjuu za Lupigu.

    31.05.2017. (16:09)

    Bolji život

    Hoću knjigu! preuzima 10 knjižara Algoritma

    10 knjižara nedavno zatvorenih zbog propasti prodajne mreže Algoritam MK u srpnju se ponovo otvaraju pod zajedničkim brendom – Hoću knjigu! Iza te tvrtke stoje Jurica i Zvonko Čubrić, koji su radili u distribuciji uredske opreme, te njihov partner Matija Fojs koji će biti direktor nove tvrtke. “Mi nismo izdavači, pa nećemo gurati svoju robu na najbolje police, nego trgovci, želimo nešto zaraditi i platiti svima s kojima surađujemo”, kažu oni. Imaju velike planove za knjižare, a navodno neće dijeliti otkaze. Poslovni

    26.05.2017. (16:35)

    Lukav plan

    Algoritam u Zagrebu i Rijeci preuzima tvrtka zbog koje je Algoritam i blokiran

    Tvrtka Hoću knjigu d.o.o. obavijestila je Zajednicu nakladnika i knjižara da je preuzela dva prodajna mjesta poduzeća Algoritam MK – Megastore u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici te Algoritam MK u trgovačkom centru Tower Rijeka. Hoću knjigu d.o.o. osnovana je 16. svibnja ove godine i u vlasništvu je Zvonka Čubrića, Jurice Čubrića i Matije Fojsa iz tvrtki Fokus i RAM3. Zanimljivo, tvrtka Fokus prva je poslala zadužnicu na adresu Algoritma, čime je blokiran njihov rad. T-Portal

    16.05.2017. (08:08)

    Enciklopedija propasti

    Jergović: Antičević je Algoritmov Todorić

    Miljenko Jergović donosi drugo viđenje slučaja propasti Algoritma, koji ima više sličnosti s Agrokorom nego što to znamo. “Čitamo da je Algoritam bio ‘perjanica hrvatskog izdavaštva’, a da je zatim nešto ‘pošlo po zlu’. Nikada nisu bili perjanica i ništa nije pošlo po zlu. Zlo je u tome što se Algoritam hranio i rastao na neplaćanju i zlostavljanju onih kojima je trebao plaćati. Zlo je u tome što je od tog zla stvoren sistem na kojemu je danas zasnovano hrvatsko knjižarstvo. Nije Antičević u tome jedan ni jedinstven, on je naš mali Todorić koji se prema knjigama ponio neusporedivo gore”, piše Miljenko Jergović.

    12.05.2017. (16:45)

    Čitanje nije u modi

    Knjižarska branša na samrti ili – bilo je lijepo dok je trajalo

    Situacija s Algoritmom MK nije nova ni neočekivana, pišu 24sata. Sam Algoritam je, kako je poznato, u svibnju 2015., zbog dugovanja koja su premašivala 40 milijuna kuna, pokrenuo predstečajnu nagodbu u kojoj se tvrtki otpisala otprilike polovica duga, a ostatak od 20 milijuna kuna vjerovnicima je trebao isplaćivati idućih sedam godina. “Kad se uzme u obzir i što se događa s Tisak Medijom zbog Agrokora, ovo s AMK bi zaista mogao biti izuzetno golemi udarac na ionako šepavo domaće izdavaštvo. On je blokiran i po mojem mišljenju vrlo su male šanse da će stvar proći bez predstečajne nagodbe”, komentira predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić iz naklade Jesenski i Turk.

    12.05.2017. (07:39)

    Even parity

    Radoslav Dejanović: Algokor – kako je Algoritam postao nakladnički Agrokor

    I u slučaju Agrokora i u slučaju Algoritma riječ je o šampionu teške kategorije u svom području poslovanja, u oba slučaja riječ je o situaciji dugotrajnih neplaćanja i, u oba slučaja, veselje su pokrenuli oni najhrabriji koji su aktivirali zadužnice, računajući kako je vrag odnio šalu i kako će novce vidjeti samo onaj tko prvi stavi šapu na prisilna sredstva naplate, kao i Agrokor, i nakladnici su korisnici državnih poticaja, osvrće se Radoslav Dejanović na “propast Algoritma” i sugerira ideje za oživljavanje nakladništva. Monitor

    10.05.2017. (22:36)

    Izdani izdavači

    Algoritam zbog dugova pred stečajem, knjižare zatvorene

    Algoritmu prijeti propast zbog nagomilanih dugova, a većina knjižara je zatvorena zbog inventure. AMK nema ništa u svojem vlasništvu, pa nema ni mogućnosti dobivanja kredita za rješavanje tekuće nelikvidnosti koja se kreće između 30 i 60 milijuna kuna. To će, po svemu sudeći, dovesti do stečaja tog lanca knjižara, što bi moglo imati nesagledive posljedice za cjelokupno izdavaštvo, piše Jutarnji. Tisak Media, koji ima 30 knjižara, kolateralna je žrtva priče s Agrokorom i njegova sudbina također je neizvjesna.

    05.12.2015. (17:10)

    Nakon najdublje krize u 25 godina postojanja, Algoritam spreman za nove izazove

    Iscrpnije...