• 06.12.2018. (16:30)

    Ljubav prolazi kroz novčanik

    Analitičar Mario Gatara: Je li domoljub u kladionici vrsta osuđena na izumiranje?

    Suzdržani patriot prolazi bolje od vulgarnog nacionalista, a kalkulant ostaje moralno i financijski upitna kategorija – piše u gotovo šaljivom zaključku Mario Gatara u svom prvom tekstu na Ekonomskom labu gdje je istražio strategije klađenja u nogometu na uzorku više od 150 utakmica hrvatske nogometne reprezentacije.



  • Slične vijesti

    Danas (16:30)

    Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

    Nacionalni program reformi je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    08.04. (10:30)

    Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

    Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.

    02.04. (23:30)

    Deset mojih tisuća

    Ako zarađujete više od 10.000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10 posto

    Ekonomski lab iznosi puno zanimljivih podataka o plaćama u Hrvatskoj: prosječna plaća u siječnju bila je 6.400 kuna, medijalna 5.553 kune, 25% zaposlenih imalo je neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25% između 4.208 kuna i 5.553 kune, još 25% između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25% veću od 7.500 kuna. Oko 187 tisuća ljudi radilo je za plaću manju od 3.300 kuna, isto toliko za plaću iznad 10 tisuća kuna.

    28.03. (19:30)

    Recesija je kao Đekna...

    Ekonomski lab: Recesijski signal smo prespavali

    Ekonomski lab u 12. nastavku serijala Miran san objašnjava posljednja događanja iz makroekonomije, no svejedno očekuje da ove godine recesija neće nastupiti: FED odustao od daljnjeg podizanja kamatnih stopa, ECB će poduzeti mjere radi popravljanja profitabilnosti banaka, pad vrijednosti dolara, prinosi na obveznice nastavili su padati.

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

  • Slične vijesti

    Danas (16:30)

    Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

    Nacionalni program reformi je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    08.04. (10:30)

    Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

    Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.

    02.04. (23:30)

    Deset mojih tisuća

    Ako zarađujete više od 10.000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10 posto

    Ekonomski lab iznosi puno zanimljivih podataka o plaćama u Hrvatskoj: prosječna plaća u siječnju bila je 6.400 kuna, medijalna 5.553 kune, 25% zaposlenih imalo je neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25% između 4.208 kuna i 5.553 kune, još 25% između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25% veću od 7.500 kuna. Oko 187 tisuća ljudi radilo je za plaću manju od 3.300 kuna, isto toliko za plaću iznad 10 tisuća kuna.

    28.03. (19:30)

    Recesija je kao Đekna...

    Ekonomski lab: Recesijski signal smo prespavali

    Ekonomski lab u 12. nastavku serijala Miran san objašnjava posljednja događanja iz makroekonomije, no svejedno očekuje da ove godine recesija neće nastupiti: FED odustao od daljnjeg podizanja kamatnih stopa, ECB će poduzeti mjere radi popravljanja profitabilnosti banaka, pad vrijednosti dolara, prinosi na obveznice nastavili su padati.

    14.03. (22:30)

    Nema straha od recesije, samo straha od straha

    Ekonomski lab: 10-godišnji prinos na obveznice prvi put ispod 2%

    Ekonomski lab u osmom nastavku serijala o recesiji koja, prema nekima, “sad-će-samo-što-nije”, piše da je 10-godišnji prinos na hrvatsku državnu obveznicu ovaj tjedan prvi put pao ispod 2%, dok se realan promet u trgovini na malo u siječnju nalazio 4,3% iznad siječnja 2018., a i izvoz je, u kunskoj protuvrijednosti, porastao 4% prema lanjskom siječnju. Zaključak je da prolazimo kroz dobar početak godine, a da se na eventualne prve jače signale recesije treba čekati kraj godine.

    11.03. (10:00)

    Deset godina bikovskog tržišta

    Najpoznatiji američki indeks S&P500 dočekao je kraj ožujka 2009. na razini od 757 bodova. Od tada do danas narastao je za 268% ili 14% u prosjeku godišnje. A inflacija je bila niska… skoro da ju ni ne treba oduzimati da se dobije realan prinos. Takvo desetljeće ne pamti se u povijesti – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab