Atlas – humanoidni robot
Najnovije postignuće Atlasa, robota koji trči, skače, radi salto tvrtke Boston Dynamics.
Najnovije postignuće Atlasa, robota koji trči, skače, radi salto tvrtke Boston Dynamics.
Veličine labradora, bit će kamufliran kao šakal ili lisica kako bi odbio migratorne ptice i druge životinje. Odjel za prijevoz objavio je videozapise robota kako se penje po stijenama, penje stepenicama i nešto slično plesu dok trepće zelenim svjetlima. Te plesne vještine bit će upotrijebljene ovog jeseni tijekom sezone migracije ptica kada Aurora oponaša pokrete slične grabežljivcima kako bi ptice i druge divlje životinje držale dalje od aviona. Plan je da Aurora svaki sat patrolira vanjskim područjem blizu piste u pokušaju da spriječi štetne susrete između aviona i divljih životinja. Green
Monumental, specijaliziran za gradnju s crvenom glinom, predstavlja inovativno rješenje za naporan, repetitivan i ponekad opasan rad. Njihovi autonomni roboti i sofisticirani softver spajaju ljudsku stručnost s robotskom učinkovitošću na način koji industrija nikada prije nije vidjela. Najavljujući projekt vrijedan 25 milijuna dolara, tvrtka će se usredotočiti na zapošljavanje, skaliranje proizvodnje i diverzifikaciju načina cigli/blokova s kojima njihovi roboti mogu rukovati. Monumental postavlja nove standarde u industriji građevinarstva, pokazujući kako tehnologija može transformirati tradicionalne procese gradnje. (Geek.hr)
Tržište humanoidnih robota pretprošle je godine vrijedilo 1,11 milijardu dolara, a očekuje se da će ta vrijednost do 2030. rasti čak 21 posto svake godine. Rast tržišta humanoidnih robota potaknut je njihovom sve većom uporabom u nadzoru i sigurnosti, istraživanju svemira, medicini, neuroznanosti, kognitivnim znanostima, medijima, industriji zabave i društvenim interakcijama, posebice kao pomoć starijim osobama. Dugoročni cilj je, kažu, usavršiti robote da doživljavaju fizički svijet tako da o njemu mogu razmišljati inteligentno, kao ljudi. Lider
Sve veće probleme s radnom snagom, i to ne samo u smislu rasta plaća već i motiviranosti, ima i tvrtka Kanaan, a planira ih također riješiti uvozom. Doduše, umjesto Nepalu, Indiji i Kini, oni se okreću Norveškoj, otkud planiraju uvesti robote. Mladi su ljudi prilično nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže pronaći kvalitetne radnike, tako da sada imamo opciju – ili zapošljavati strance ili kupiti robote. Trenutačno pregovaramo o kupnji robota, koji bi zamijenili radnike na pakiranju. Jedan robot mijenja dva radnika, a s obzirom na to da imamo četiri smjene, u konačnici će zamijeniti osam radnika u proizvodnji. Investicija u jedan robot iznosi 250 tisuća eura, ali kada izračunate današnje troškove rada, jasno je da se ta investicija isplati već u dvije godine. Lider
Seksualna tehnologija će u sljedećih deset godina postati industrija vrijedna 3,3 milijarde dolara, a na seks s robotima već je danas spreman svaki četvrti muškarac. Generativna umjetna inteligencija radikalno mijenja i olakšava način na koji komuniciramo s okolinom oko nas i uvodi nas u doba lako dostupnih seksualnih robota i UI djevojaka, poput 23-godišnje Caryn Marjorie, prve influencerice klonirane u CarynAI, chatbot umjetne inteligencije. CarynAI komunicira s 1000 mušterija kojima naplaćuje dolar po minuti razgovora. Netko bi se zapitao zašto bi netko plaćao za običan razgovor, no chatbot koji radi na OpenAI-jevom ChatGPT-4 još je u beta fazi generirao prihod od 71.610 dolara, a prava Caryn tvrdi da može lako zaraditi pet milijuna dolara mjesečno samo od razgovora s ljudima na Internetu. Trenutačno postoji lista čekanja za korištenje usluga CarynAI. Bug
Teoretizirati koliko je osjetila može biti zanimljivo, no znanstvenike više zanima kako ih rekreirati i stvoriti robote s poboljšanim, “ljudskijim” senzornim sposobnostima ili osjetljivije invalidske proteze. Pritom se obično služe kombinacijom kamera, senzora i algoritama koji robotima omogućuju da hodaju, hvataju predmete i izvode razne delikatne manipulacije. Posebna se pažnja pritom pridaje razvoju mekih robota jer su, barem u teoriji, prilagodljiviji, sigurniji i spretniji od konvencionalnih. No baš zato što su tako fleksibilni i elastični, u praksi ih je teško opremiti točnim propriocepcijskim i taktilnim osjetilima. Kako bi prevladali ovaj problem, MIT-ovi istraživači osmislili su GelFlex, mekani robotski prst koji koristi ugrađene kamere i metode dubinskog učenja kako bi omogućio taktilno osjetilo visoke rezolucije i svijest o položajima i pokretima. Testiran na metalnim predmetima različitih oblika, sustav se mogao pohvaliti točnošću prepoznavanja većom od 96 posto. Bug