• Slične vijesti

    Jučer (10:30)

    Knez Branimir Nikolin

    Jurica Pađen: Štulić je kao Tesla – sve što je ispred svog vremena je prezreno, ali neki i shvate

    Gitarist Aerodroma gostovao je u Pressingu jer u svibnju ima slavljenički koncert, a osvrnuo se na Jimmyja Štulića za kojeg je rekao da ga ponekad nazove i da “uvijek kaže nešto originalno, zanimljivo i vrlo inteligentno. Uvijek je vrlo brz, ima šahovsku vještinu u vođenju konverzacije”. Štulić je, kaže, otišao u sfere koje će ljudi tek dosegnuti i trebat će im vremena.

    Prekjučer (23:30)

    Intervju sa Žižekom: Ja sam pesimistični optimist

    Mislim da bi Marxovu 11 tezu trebalo okrenuti (“Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da ga se izmijeni”). Možda smo u 20. stoljeću htjeli prebrzo promijeniti svijet. Sada bismo, umjesto da samo mijenjamo svijet, trebali također naučiti napraviti korak nazad i ponovno ga protumačiti na bolji način… Skupo me koštalo kad sam rekao da sam glasao za Trumpa. Nisam lud. Trump je noćna mora. Ali tvrdim da ne bi bilo #MeTooa i Bernieja Sandersa bez Trumpa. Postoji ideja da ponekad radikalniji neprijatelj otvara više prostora za nas i iz toga se može pojaviti nešto novo. To je očajnički optimizam.

    Srijeda (17:30)

    Chris Marcich: Očekujem povećanu financijsku podršku filmu od države i HTV-a

    Novi ravnatelj HAVC-a dao je intervju Jutarnjem: Što se tiče poticaja, to je bitan i hitan prioritet. Tu govorimo o doprinosu iz državnog budžeta – za iduću godinu se nadam značajnom povećanju doprinosa, koji se može očekivati u kontekstu sve bolje financijske situacije državnog proračuna. Dalje, očekujem da će HTV ispuniti svoje obaveze programiranja i u smislu financiranja, uključujući nezavisne produkcije… Kino Europa je neophodno. To nikako ne smijemo izgubiti.

    Utorak (14:30)

    Vlasnik scenske iluzije

    Zijah Sokolić: Ja sam glumac, prenosilac tragedije i komedija

    Odličan, gotovo filozofski intervju ex-Yu/BiH glumca Novostima, evo djelića: “Smisao teatra je u tome da vas ja, glumac, mogu ako hoću ovog trena do suza nasmijati, rastužiti ili rasplakati, ili uvrijediti i razbjesniti”; “Naš život je pun scenske umjetnosti. Vojne parade, susreti političara, obiteljski ručkovi, poslovni sastanci, ljubavni sastanci, rođendani, stranački dogovori, mediji.. Taj skup uloga čini ‘industriju javnih uloga’, a mi postajemo njeni ‘proizvođači’. Što nam država ili civilizacija dodijeli više industrijskih uloga, to imamo manje slobodnog vremena za sebe. Danas, postali smo ljudi bez vremena”.

    Utorak (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    Utorak (09:30)

    Titov hologram pjevat će 'Moj Galebe'?!?

    Direktorica Europske prijestolnice kulture: O Rijeci će se u Europi pričati godinama

    Vrijednosti Rijeke kao Europske prijestolnice kulture su hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost, a kulturni i umjetnički program EPK je konceptualno određen trima temama, a to su voda, rad i migracije što tvori “luku različitosti”, kaže Emina Višnić, direktorica Rijeke europske prijestolnice kulture, u intervjuu T-Portalu. Matanićev spot joj se sviđa – u skladu je s duhom Rijeke 2020 i jasno promovira vrijednosti koje su utkane u našu programsku koncepciju. Kaže da je otvorenje EPK 1. veljače u prostoru luke, i izgleda da će biti povezano s karnevalom.

    13.04. (08:30)

    Ako nema pravde, bar nek se zna

    Premijera filma na Festivalu tolerancije: Svi su htjeli da se zaboravi priča o suđenju austrijskom nacistu

    “Kad pogledate biografije glavnih sudaca u Njemačkoj i u Austriji, sve su to bivši nacisti. Nikome nije bilo u interesu iskopavati duhove prošlosti”, kaže austrijski redatelj Christian Frosch o skrivanju prošlosti u intervjuu Jutarnjem. Njegov film ‘Murer: anatomija jednog suđenja’, o suđenje nacističkom zločincu Franzu Mureru, sudioniku u istrebljenju 80 tisuća Židova u Vilniusu, premijerno je prikazan na Festivalu tolerancije, a kaže da je “s njemačkim i austrijskim glumcima imao drugi problem… Mnogi koji su radili na filmu imali su kako naciste tako i Židove u obitelji”. Murer je za suđenju 1963. – oslobođen.

    11.04. (23:30)

    Ovi s kojima smo si, kao, dobri

    Lončar: Talijanski i mađarski pretendenti opasniji za hrvatski prostor nego Srbija, Slovenija i BiH

    Bivši diplomata u vrlo zanimljivom intervjuu N1, a najzanimljivije je njegovo viđenje svijeta danas: “Amerika se prva susrela sa stagnacijom srednje klase i tu je došlo do neravnoteže i ovaj izlaz koji traži Trump je suprotan od onoga što se trebalo događati. Preko Amerike možemo vidjeti da je sazrelo vrijeme”. Poslagao je i centre moći “Prva je Amerika, druga je Kina, treća je EU, četvrti je Japan, peta Indija, šesta Rusija, sedma Brazil. Tih sedam zemalja su na naki način centri. Ti savezi se mijenjaju za razliku od ranije”, iako “tržištem svjetskim vlada nekoliko firmi, korporacija. Više ne vlada Amerika, nego korporacije”. 54 minute.

    09.04. (15:30)

    Samo tuga i jad

    Vesna Teršelič: Dostojanstvo Domovinskog rata?! Oprostite, ali koji to rat ima dostojanstvo?

    “Da bismo sagledali što se događalo u ratu nužna je regionalna suradnja, a u Hrvatskoj se na tu problematiku gleda isključivo iz perspektive Hrvatske… Bez obzira na to je li riječ o procesiranju ratnih zločina ili rješavanju sudbine nestalih potrebna nam je regionalna suradnja, ali za tu suradnju nema političke potpore” – govori razborito za Deutsche Welle Vesna Teršelič, mirovna aktivistica i voditeljica Documente.

    03.04. (12:30)

    Branimir Pofuk pita Svetislava Basaru – odličan intervju

    Ne vrijedi postavljati dijagnoze jednom društvu bez imunog sustava koje je čvrsto i većinski uvjereno da je zdravo, a da nešto nije u redu s okolnim svijetom. “Zajebancija” nije odgovor na nacionalističko prostaštvo, to je jedino na što to prostaštvo nema odgovor. Humor ništa nije u stanju promijeniti, ali i te kako olakšava život… kaže Svetislav Basara. VL. Ovdje su dnevne kolumne Svetislava Basare, Danas.

  • Slične vijesti

    Jučer (10:30)

    Knez Branimir Nikolin

    Jurica Pađen: Štulić je kao Tesla – sve što je ispred svog vremena je prezreno, ali neki i shvate

    Gitarist Aerodroma gostovao je u Pressingu jer u svibnju ima slavljenički koncert, a osvrnuo se na Jimmyja Štulića za kojeg je rekao da ga ponekad nazove i da “uvijek kaže nešto originalno, zanimljivo i vrlo inteligentno. Uvijek je vrlo brz, ima šahovsku vještinu u vođenju konverzacije”. Štulić je, kaže, otišao u sfere koje će ljudi tek dosegnuti i trebat će im vremena.

    Prekjučer (23:30)

    Intervju sa Žižekom: Ja sam pesimistični optimist

    Mislim da bi Marxovu 11 tezu trebalo okrenuti (“Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da ga se izmijeni”). Možda smo u 20. stoljeću htjeli prebrzo promijeniti svijet. Sada bismo, umjesto da samo mijenjamo svijet, trebali također naučiti napraviti korak nazad i ponovno ga protumačiti na bolji način… Skupo me koštalo kad sam rekao da sam glasao za Trumpa. Nisam lud. Trump je noćna mora. Ali tvrdim da ne bi bilo #MeTooa i Bernieja Sandersa bez Trumpa. Postoji ideja da ponekad radikalniji neprijatelj otvara više prostora za nas i iz toga se može pojaviti nešto novo. To je očajnički optimizam.

    Srijeda (17:30)

    Chris Marcich: Očekujem povećanu financijsku podršku filmu od države i HTV-a

    Novi ravnatelj HAVC-a dao je intervju Jutarnjem: Što se tiče poticaja, to je bitan i hitan prioritet. Tu govorimo o doprinosu iz državnog budžeta – za iduću godinu se nadam značajnom povećanju doprinosa, koji se može očekivati u kontekstu sve bolje financijske situacije državnog proračuna. Dalje, očekujem da će HTV ispuniti svoje obaveze programiranja i u smislu financiranja, uključujući nezavisne produkcije… Kino Europa je neophodno. To nikako ne smijemo izgubiti.

    Utorak (14:30)

    Vlasnik scenske iluzije

    Zijah Sokolić: Ja sam glumac, prenosilac tragedije i komedija

    Odličan, gotovo filozofski intervju ex-Yu/BiH glumca Novostima, evo djelića: “Smisao teatra je u tome da vas ja, glumac, mogu ako hoću ovog trena do suza nasmijati, rastužiti ili rasplakati, ili uvrijediti i razbjesniti”; “Naš život je pun scenske umjetnosti. Vojne parade, susreti političara, obiteljski ručkovi, poslovni sastanci, ljubavni sastanci, rođendani, stranački dogovori, mediji.. Taj skup uloga čini ‘industriju javnih uloga’, a mi postajemo njeni ‘proizvođači’. Što nam država ili civilizacija dodijeli više industrijskih uloga, to imamo manje slobodnog vremena za sebe. Danas, postali smo ljudi bez vremena”.

    Utorak (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    Utorak (09:30)

    Titov hologram pjevat će 'Moj Galebe'?!?

    Direktorica Europske prijestolnice kulture: O Rijeci će se u Europi pričati godinama

    Vrijednosti Rijeke kao Europske prijestolnice kulture su hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost, a kulturni i umjetnički program EPK je konceptualno određen trima temama, a to su voda, rad i migracije što tvori “luku različitosti”, kaže Emina Višnić, direktorica Rijeke europske prijestolnice kulture, u intervjuu T-Portalu. Matanićev spot joj se sviđa – u skladu je s duhom Rijeke 2020 i jasno promovira vrijednosti koje su utkane u našu programsku koncepciju. Kaže da je otvorenje EPK 1. veljače u prostoru luke, i izgleda da će biti povezano s karnevalom.

    Ponedjeljak (11:00)

    Leon Lučev, intervju za Jutarnji: (O filmu ‘Teret’) Svi smo znali da radimo nešto važno

    Iscrpnije...
    13.04. (08:30)

    Ako nema pravde, bar nek se zna

    Premijera filma na Festivalu tolerancije: Svi su htjeli da se zaboravi priča o suđenju austrijskom nacistu

    “Kad pogledate biografije glavnih sudaca u Njemačkoj i u Austriji, sve su to bivši nacisti. Nikome nije bilo u interesu iskopavati duhove prošlosti”, kaže austrijski redatelj Christian Frosch o skrivanju prošlosti u intervjuu Jutarnjem. Njegov film ‘Murer: anatomija jednog suđenja’, o suđenje nacističkom zločincu Franzu Mureru, sudioniku u istrebljenju 80 tisuća Židova u Vilniusu, premijerno je prikazan na Festivalu tolerancije, a kaže da je “s njemačkim i austrijskim glumcima imao drugi problem… Mnogi koji su radili na filmu imali su kako naciste tako i Židove u obitelji”. Murer je za suđenju 1963. – oslobođen.

    11.04. (23:30)

    Ovi s kojima smo si, kao, dobri

    Lončar: Talijanski i mađarski pretendenti opasniji za hrvatski prostor nego Srbija, Slovenija i BiH

    Bivši diplomata u vrlo zanimljivom intervjuu N1, a najzanimljivije je njegovo viđenje svijeta danas: “Amerika se prva susrela sa stagnacijom srednje klase i tu je došlo do neravnoteže i ovaj izlaz koji traži Trump je suprotan od onoga što se trebalo događati. Preko Amerike možemo vidjeti da je sazrelo vrijeme”. Poslagao je i centre moći “Prva je Amerika, druga je Kina, treća je EU, četvrti je Japan, peta Indija, šesta Rusija, sedma Brazil. Tih sedam zemalja su na naki način centri. Ti savezi se mijenjaju za razliku od ranije”, iako “tržištem svjetskim vlada nekoliko firmi, korporacija. Više ne vlada Amerika, nego korporacije”. 54 minute.

    09.04. (15:30)

    Samo tuga i jad

    Vesna Teršelič: Dostojanstvo Domovinskog rata?! Oprostite, ali koji to rat ima dostojanstvo?

    “Da bismo sagledali što se događalo u ratu nužna je regionalna suradnja, a u Hrvatskoj se na tu problematiku gleda isključivo iz perspektive Hrvatske… Bez obzira na to je li riječ o procesiranju ratnih zločina ili rješavanju sudbine nestalih potrebna nam je regionalna suradnja, ali za tu suradnju nema političke potpore” – govori razborito za Deutsche Welle Vesna Teršelič, mirovna aktivistica i voditeljica Documente.