• 07.12.2017. (08:11)

    Loša članica

    Bruxelles pokrenuo 14 procesa protiv Hrvatske, prijete milijunske sankcije

    Ako Hrvatska ne napravi zaokret u gospodarenju komunalnim otpadom, odnosno gradska komunalna društva ne reorganiziraju svoj sustav odvoza i sortiranja smeća, čekaju nas ozbiljne sankcije EU. Naime, Uredba o gospodarenju otpadom stupila je na snagu 1. studenoga, a lokalne jedinice članica EU-a dužne su je implementirati do 1. veljače 2018. godine. U slučaju da to ne naprave, slijedi im kazna od 300 tisuća kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali EU-a. Koncem prošle godine protiv Hrvatske je bilo otvoreno 14 procesa neispunjavanja EU obaveza. Slobodna

  • Slične vijesti

    30.05. (19:00)

    Komentar: Štiti li EU naše podatke?

    “Brisel, koji inače tako dosledno insistira na principima konkurencije i slobodnog tržišta, bio je spreman da preko toga pređe kada su u pitanju kineske investicije, sve da bi se EU zaštitila od ‘bezbednosnog rizika’ koji bi nastao ako bi Kinezi kupili evropske firme ili infrastrukturu od posebnog značaja. Opet se pokazuje da princip slobodnih investicija ima ograničeno važenje. U tom smislu se i GDPR može shvatiti kao pokušaj da se spreči gomilanje podataka o fizičkim i pravnim licima u EU u cilju zaštite sopstvenog vojno-političkog i tržišnog položaja”, piše Bilten, u dobrom komentaru GDPR-a.

    25.05. (05:35)

    Ne valja, al ne znamo bolje

    Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

    Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

    04.05. (16:30)

    Novčići

    Komentar: Manje novca iz EU? Pa što! Potrošili smo tek desetinu postojećeg

    “Sedam godina prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je iz europskih fondova mogla povući 1,2 milijarde eura, a teškom je mukom u zemlju došlo 90 posto te svote. S ulaskom u EU, Hrvatskoj je odobren osam puta veći iznos – više od deset milijardi eura, ali na polovici tog puta jedva da je bila ugovorena desetina svote. Hoće li Grad Zagreb uspjeti navrat-nanos pripremiti gradnju sveučilišne bolnice, tek ćemo vidjeti, no činjenica je da su kod povlačenja novca iz europskih fondova zakazali svi sektori, gotovo sve strukture vlasti, od sveučilišta, znanstvenih instituta, gradova i općina, državnih institucija”, piše Ljubica Gatarić. Večernji

    28.04. (20:30)

    Zli pesticidi

    EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama

    Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. 24sata, Guardian

    28.04. (18:54)

    Verikale i paralele

    Smanjuje se jaz u bogatstvu europskog istoka i zapada, ali raste između sjevera i juga

    Po podacima MMF-a, BDP 11 članica EU, većinom iz središnje i istočne Europe, koje su se pridružile bloku od 2004. rastao je po prosječnoj stopi od šest posto što je rezultiralo povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 posto od 1999. do 2016. Na bogatijem zapadu BDP je rastao prosječno dva posto i u istom razdoblju povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji. Od 2010. do 2016. BDP je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Belgiji i Austriji i Austriji rastao dvoznamenkastim postotkom (10-13%) dok je u južnim zemljama EU rastao od 6% (Italija) do minus sedam posto (Grčka). EU se brine da bi slabije napredovanje zemalja mogao dovesti do jačanja euroskeptičnih i populističkih strankama koje bi mogle biti prijetnja EU. Novi list

    25.04. (15:51)

    Smeće posvuda

    Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

    H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

    18.04. (16:51)

    Manje otpada

    Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

    Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže – čak 78,4%. H-alter

    12.04. (22:30)

    Zatrovano tlo

    Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

    Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. CroEnergo.eu

    16.03. (10:30)

    Svjesno i odgovorno življenje

    Može se živjeti bez stvaranja otpada

    H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. “Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju.”

    25.01. (07:11)

    Vrlo nezgodna pozicija

    Bruxelles nije sklon financiranju mosta koji će graditi Kinezi

    Kako se neslužbeno doznaje, Bruxelles nije zadovoljan zbog činjenice da bi nepovratna europska sredstva (357 milijuna eura) kojima se financira 85% troškova gradnje mosta Pelješac, trebala završiti kao prihod kineske tvrtke. U tom kontekstu i argumenti iz žalbe Strabaga o povredi pravne stečevine EU-a nadilaze sam predmet Pelješkog mosta, jer se izravno tiču odnosa EU-a i Kine, odnosno stava Europske komisije prema kineskim investicijama. Novi list

  • Slične vijesti

    30.05. (19:00)

    Komentar: Štiti li EU naše podatke?

    “Brisel, koji inače tako dosledno insistira na principima konkurencije i slobodnog tržišta, bio je spreman da preko toga pređe kada su u pitanju kineske investicije, sve da bi se EU zaštitila od ‘bezbednosnog rizika’ koji bi nastao ako bi Kinezi kupili evropske firme ili infrastrukturu od posebnog značaja. Opet se pokazuje da princip slobodnih investicija ima ograničeno važenje. U tom smislu se i GDPR može shvatiti kao pokušaj da se spreči gomilanje podataka o fizičkim i pravnim licima u EU u cilju zaštite sopstvenog vojno-političkog i tržišnog položaja”, piše Bilten, u dobrom komentaru GDPR-a.

    25.05. (05:35)

    Ne valja, al ne znamo bolje

    Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

    Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

    04.05. (16:30)

    Novčići

    Komentar: Manje novca iz EU? Pa što! Potrošili smo tek desetinu postojećeg

    “Sedam godina prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je iz europskih fondova mogla povući 1,2 milijarde eura, a teškom je mukom u zemlju došlo 90 posto te svote. S ulaskom u EU, Hrvatskoj je odobren osam puta veći iznos – više od deset milijardi eura, ali na polovici tog puta jedva da je bila ugovorena desetina svote. Hoće li Grad Zagreb uspjeti navrat-nanos pripremiti gradnju sveučilišne bolnice, tek ćemo vidjeti, no činjenica je da su kod povlačenja novca iz europskih fondova zakazali svi sektori, gotovo sve strukture vlasti, od sveučilišta, znanstvenih instituta, gradova i općina, državnih institucija”, piše Ljubica Gatarić. Večernji

    28.04. (20:30)

    Zli pesticidi

    EU zabranjuje kemikalije koje dokazano štete pčelama

    Države članice EU-a podržale su prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, neonikotinoidi čine pčele ovisnima, te one traže polja koja su tretirana tim pesticidom. 24sata, Guardian

    28.04. (18:54)

    Verikale i paralele

    Smanjuje se jaz u bogatstvu europskog istoka i zapada, ali raste između sjevera i juga

    Po podacima MMF-a, BDP 11 članica EU, većinom iz središnje i istočne Europe, koje su se pridružile bloku od 2004. rastao je po prosječnoj stopi od šest posto što je rezultiralo povećanjem realnog prihoda po stanovniku, u nekim slučajevima i više od 200 posto od 1999. do 2016. Na bogatijem zapadu BDP je rastao prosječno dva posto i u istom razdoblju povećao za samo 50 posto, kaže se u studiji. Od 2010. do 2016. BDP je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Belgiji i Austriji i Austriji rastao dvoznamenkastim postotkom (10-13%) dok je u južnim zemljama EU rastao od 6% (Italija) do minus sedam posto (Grčka). EU se brine da bi slabije napredovanje zemalja mogao dovesti do jačanja euroskeptičnih i populističkih strankama koje bi mogle biti prijetnja EU. Novi list

    25.04. (15:51)

    Smeće posvuda

    Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

    H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

    18.04. (16:51)

    Manje otpada

    Europarlamentarci usvojili zakon o kružnom gospodarstvu

    Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55% komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60% do 2030. i 65% do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10% do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5%, spaljuje 0,1%, a najveći dio odlaže – čak 78,4%. H-alter

    12.04. (22:30)

    Zatrovano tlo

    Više od 60% komunalnog otpada odlaže se pod zemljom

    Prema statističkim podacima iz 2016. 47% komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad. Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi, dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60%. U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta. CroEnergo.eu

    16.03. (10:30)

    Svjesno i odgovorno življenje

    Može se živjeti bez stvaranja otpada

    H-alter predstavlja djevojku čiji način života može biti inspiracija svima. “Anamarija Prgomet u trgovinu nosi svoje staklenke koje joj napune s hranom iz rinfuze. Nosi sa sobom i svoju čašu u kojoj kupuje kavu za van, koristi platnene vrećice i platnene maramice, radi svoju kozmetiku i slično. Ono što ne može izbjeći, staru odjeću ili pokvarenu elektroniku, odnosi na mjesta koja takve stvari recikliraju.”

    25.01. (07:11)

    Vrlo nezgodna pozicija

    Bruxelles nije sklon financiranju mosta koji će graditi Kinezi

    Kako se neslužbeno doznaje, Bruxelles nije zadovoljan zbog činjenice da bi nepovratna europska sredstva (357 milijuna eura) kojima se financira 85% troškova gradnje mosta Pelješac, trebala završiti kao prihod kineske tvrtke. U tom kontekstu i argumenti iz žalbe Strabaga o povredi pravne stečevine EU-a nadilaze sam predmet Pelješkog mosta, jer se izravno tiču odnosa EU-a i Kine, odnosno stava Europske komisije prema kineskim investicijama. Novi list