• 16.04.2017. (16:50)

    Meso koje to nije

    Budućnost je meso koje nije životinjskog porijekla

    Quartz piše o Bruceu Friedrichu, izvršnom direktoru Good Food Instituta koji se bavi uspostavom zdravog, humanog i održivog sustava opskrbe hranom. Drugim riječima, on proizvodi meso u laboratoriju i to genetskim inženjeringom bilja i uzgojem stanica mesa. Lider

  • Slične vijesti

    09.02. (09:00)

    Na mesu i vodi

    Mesna dijeta – brži gubitak kilograma, jači miris tijela

    Inc prenosi zanimljivo iskustvo žene koja je dva tjedna jela samo meso, vodu, jaja, sir i mast. Glavni adut ove dijete je to što isključuje ugljikohidrate (ali i povrće i voće!) zbog čega se tijelo orijentira na trošenje masti, sagorijeva više, a rezultat je brže skidanje kilograma. No također donosi i simptome poput jačeg znojenja i mirisa tijela. Zanimljivo je da tu dijetu vole ljudi iz tech svijeta.

    30.08.2017. (11:19)

    Masti život znače

    Istraživanje: Jedite maslac, sir i meso i živjet ćete dulje

    Rezultati velikog istraživanja kanadskih znanstvenika pokazalo je da su ljudi koji su izbacili masnoće iz prehrane živjeli kraće od osoba koje su konzumirale maslac, sireve i meso. Prehrana bazirana na ugljikohidratima jedna je od najnezdravijih, a među onima koji su konzumirali rafinirane šećere i suhomesnate proizvode, odnosno mesne prerađevine rizik od preuranjene smrti bio je veći za 28%. Novi list, Telegraph

    14.08.2017. (22:46)

    Sve za debljanje

    Hrvatska najviše uvozi meso, čokoladu i kruh

    U prva četiri mjeseca 2017. Hrvatska je uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 842 milijuna eura, a izvezla robe u vrijednosti 543 milijuna eura. U prijevodu, pokrivenost uvoza izvozom je 65% (lani 64%). Najznačajniji uvozni proizvodi jesu: svinjsko svježe meso, čokolada, kruh, peciva i kolači te stočna hrana. Najviše izvozimo ribe. Poslovni

    25.06.2017. (20:48)

    Životinjska fama

    Reducetarijanci – ljudi koji jedu što je moguće manje mesa

    Ljudi jedu manje mesa ne radi nekog javnog statusa nego zato što to ima smisleni utjecaj na svijet – kaže Brian Kateman, suosnivač reducetarijanaca, pokreta kojem je cilj jesti što je moguće manje mesa. Na ovo su ih potaknule činjenice o problematičnom učinku mesa po planetu – životinjske farme kao uzrok klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, loš tretman 70 milijuna životinja koje se uzgaja za hranu, porast broja srčanih bolesti, oboljelih od raka i pretilost. Reducetarijanci jedu meso tek povremeno jer “svaki put kad sjednemo jesti, glasamo o temama do kojih nam je stalo” tako da je to što rjeđe jedu meso uspjeh, a to što ga jedu ponekad ne gledaju kao neuspjeh jer da se ne može pogriješiti u pokušaju da se jede bolje… Guardian

    20.05.2017. (21:28)

    Ono što meso čini crvenim

    Crvena tekućina koja izlazi iz mesa je protein koji skladišti kisik u mišićima

    Crvena tekućina koju vidimo na mesu nije krv kao što to mnogi misle već se radi o proteinu koji se zove mioglobin. Ovaj protein srodnik je hemoglobina kojeg nalazimo u krvi. Njegova funkcija je da skladišti kisik u mišićnim stanicama. Isti taj protein zaslužan je i za crvenu boju koju vidimo na mesu i za koju mnogi misle da je krv. Mioglobin također sadrži željezo u sebi i zbog toga mijenja boju. Na životinjama poput sisavaca možemo naći više mioglobina i zato i njihovo meso zovemo crvenim. S druge strane, životinje poput kokoši imaju jako malo ovog proteina i od tud naziv za bijelo meso. Kad se meso kuha, mioglobin mijenja boju te postane smeđ i tako se zna da je ono dobro termički obrađeno. AOL

    21.04.2017. (17:24)

    Boje šahovnice zapravo simboliziraju - meso i slaninu

    Meso u Hrvatskoj ne jede – svaka stota osoba

    Gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24,7%) jede meso svaki dan, dok tek 1,2% njih meso uopće ne jede, rezultati su ankete portala Ja trgovac. Između je njih 64,9% koji jedu mesu nekoliko puta tjedno, 6,8% nekoliko puta mjesečno, a 2,3% “rijetko”. Najviše se jede svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%), iako ljudi više vole piletinu, a od suhomesnatih proizvoda najčešće se jede slaninu (37%)… Monitor

    24.03.2017. (10:18)

    Živo meso

    Svinja vrednija od radnika u Njemačkoj?

    Kada su otkriveni detalji o mesu koje stiže na stolove u Njemačkoj, o zlostavljanim i bolesnim životinjama čije se meso uvozi i prodaje u mesnicama, uvedeno je pravilo da se točno označuje gdje je životinja bila uzgajana, te gdje se meso pakira. Sve je to značilo dodatne troškove, no mesna industrija je reagirala na jednostavan način: umjesto da uvoze meso, sve više su počeli uvoziti – mesare. Naravno, mesar Poljak, Bugarin ili Rumunj ima nižu plaću od njemačkih kolega jer nije zaposlenik njemačke tvornice, nego raznih posredničkih tvrtki s istoka Europe. Deutsche Welle

    11.12.2016. (23:52)

    Dobrodošli

    Stotinu kilograma mesa i kostiju na samom ulazu u Zagreb

    Najmanje stotinjak kilograma mesa i kostiju koje je nepoznati počinitelj odbacio na ogromno ilegalno odlagalište otpada na samom ulazu u Zagreb, između nadvožnjaka i zagrebačke obilaznice kod Ivanje Reke, zaprijetilo je zdravlju ljudi i životinja koji žive samo 200-tinjak metara dalje. Jedan prolaznik, Tihomir J., fotografirao je lubanju među hrpama kostiju domaćih životinja te jednu od šest crnih vreća u kojima su donedavno bili, kako je rekao, a to i fotografije potvrđuju, komadi svježeg mesa, piše Jutarnji.

    22.11.2016. (19:54)

    Ili zdravije ili jeftinije

    Salmonela pokrenula trend: Kupci se okreću mesnicama i hrani iz susjedstva

    Otkad Ministarstvo poljoprivrede objavljuje sve nalaze veterinarske inspekcije o zaraženom mesu iz uvoza i opasnostima u hrani općenito, potrošači su se okrenuli kupovanju domaćeg mesa u mesnicama. Riječki mesari kažu da se kupci odjednom sve više informiraju o porijeklu mesa koje kupuju, a i na zagrebačkom Dolcu je slično. Brojke o proizvodnji hrane kažu ovako: prije 40 godina Hrvatska je proizvodila 1,1 milijuna goveda, lani 455 tisuća, broj domaćih svinja pao je sa 1,6 milijuna 1991. godine na 1,1 milijun lani, a broj peradi sa 16,5 na 10 milijuna. Novi list

    30.10.2016. (21:48)

    Tko ne riskira...

    Zanstvenici otkrili da je crveno meso i gore nego su mislili

    100 grama neprerađenog mesa dnevno može povećati rizik za moždani udar i karcinom dojke, 15% veća je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, 17% od karcinoma debelog crijeva i 19% za uznapredovali karcinom prostate, otkrilo je istraživanje. Količina mesa od 50 grama dnevno može povećati rizike za karcinom prostate za 4%, karcinom dojke za 9%, karcinom debelog crijeva za 18%, karcinom pankreasa za 19%, moždani udar za 13%. Pritom, ukupna smrtnost povećava se za 22%, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 24%, a od dijabetesa za 32%. Telegram

  • Slične vijesti

    09.02. (09:00)

    Na mesu i vodi

    Mesna dijeta – brži gubitak kilograma, jači miris tijela

    Inc prenosi zanimljivo iskustvo žene koja je dva tjedna jela samo meso, vodu, jaja, sir i mast. Glavni adut ove dijete je to što isključuje ugljikohidrate (ali i povrće i voće!) zbog čega se tijelo orijentira na trošenje masti, sagorijeva više, a rezultat je brže skidanje kilograma. No također donosi i simptome poput jačeg znojenja i mirisa tijela. Zanimljivo je da tu dijetu vole ljudi iz tech svijeta.

    20.10.2017. (07:54)

    Meso – prvi hrvatski časopis o mesu

    Iscrpnije...
    30.08.2017. (11:19)

    Masti život znače

    Istraživanje: Jedite maslac, sir i meso i živjet ćete dulje

    Rezultati velikog istraživanja kanadskih znanstvenika pokazalo je da su ljudi koji su izbacili masnoće iz prehrane živjeli kraće od osoba koje su konzumirale maslac, sireve i meso. Prehrana bazirana na ugljikohidratima jedna je od najnezdravijih, a među onima koji su konzumirali rafinirane šećere i suhomesnate proizvode, odnosno mesne prerađevine rizik od preuranjene smrti bio je veći za 28%. Novi list, Telegraph

    14.08.2017. (22:46)

    Sve za debljanje

    Hrvatska najviše uvozi meso, čokoladu i kruh

    U prva četiri mjeseca 2017. Hrvatska je uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 842 milijuna eura, a izvezla robe u vrijednosti 543 milijuna eura. U prijevodu, pokrivenost uvoza izvozom je 65% (lani 64%). Najznačajniji uvozni proizvodi jesu: svinjsko svježe meso, čokolada, kruh, peciva i kolači te stočna hrana. Najviše izvozimo ribe. Poslovni

    25.06.2017. (20:48)

    Životinjska fama

    Reducetarijanci – ljudi koji jedu što je moguće manje mesa

    Ljudi jedu manje mesa ne radi nekog javnog statusa nego zato što to ima smisleni utjecaj na svijet – kaže Brian Kateman, suosnivač reducetarijanaca, pokreta kojem je cilj jesti što je moguće manje mesa. Na ovo su ih potaknule činjenice o problematičnom učinku mesa po planetu – životinjske farme kao uzrok klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, loš tretman 70 milijuna životinja koje se uzgaja za hranu, porast broja srčanih bolesti, oboljelih od raka i pretilost. Reducetarijanci jedu meso tek povremeno jer “svaki put kad sjednemo jesti, glasamo o temama do kojih nam je stalo” tako da je to što rjeđe jedu meso uspjeh, a to što ga jedu ponekad ne gledaju kao neuspjeh jer da se ne može pogriješiti u pokušaju da se jede bolje… Guardian

    20.05.2017. (21:28)

    Ono što meso čini crvenim

    Crvena tekućina koja izlazi iz mesa je protein koji skladišti kisik u mišićima

    Crvena tekućina koju vidimo na mesu nije krv kao što to mnogi misle već se radi o proteinu koji se zove mioglobin. Ovaj protein srodnik je hemoglobina kojeg nalazimo u krvi. Njegova funkcija je da skladišti kisik u mišićnim stanicama. Isti taj protein zaslužan je i za crvenu boju koju vidimo na mesu i za koju mnogi misle da je krv. Mioglobin također sadrži željezo u sebi i zbog toga mijenja boju. Na životinjama poput sisavaca možemo naći više mioglobina i zato i njihovo meso zovemo crvenim. S druge strane, životinje poput kokoši imaju jako malo ovog proteina i od tud naziv za bijelo meso. Kad se meso kuha, mioglobin mijenja boju te postane smeđ i tako se zna da je ono dobro termički obrađeno. AOL

    21.04.2017. (17:24)

    Boje šahovnice zapravo simboliziraju - meso i slaninu

    Meso u Hrvatskoj ne jede – svaka stota osoba

    Gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24,7%) jede meso svaki dan, dok tek 1,2% njih meso uopće ne jede, rezultati su ankete portala Ja trgovac. Između je njih 64,9% koji jedu mesu nekoliko puta tjedno, 6,8% nekoliko puta mjesečno, a 2,3% “rijetko”. Najviše se jede svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%), iako ljudi više vole piletinu, a od suhomesnatih proizvoda najčešće se jede slaninu (37%)… Monitor