• 24.12.2016. (12:06)

    Anti-ugledali, jelte...

    CERN: Po prvi puta ugledali svjetlosni spektar antimaterije

    Fizičari s CERN-a laserske su zrake emitirali na čestice antimaterije da utvrde ponaša li se svjetlost jednako na materiji kao i na antimateriji. Pokus je izveden na 14 atoma antivodika – antimateriji posve suprotnoj vodiku – a pokazalo se da se svjetlost od antivodika odbija jednakom valnog duljinom kao od običnog atoma vodika. Ono što na CERN-u ovime žele postići je utvrditi zašto materije u našem svemiru ima više od antimaterije, jer je za Velikog praska trebalo nastati jednako puno materije i antimaterije, odnosno koja je to razlika između materije i antimaterije da je materija postala dominantna u svemiru. Christian Science Monitor, CERN

  • Slične vijesti

    12.02. (12:53)

    Razglednica sa zimovanja

    Povijesni trenutak: Fotografije snimljene najdalje od Zemlje

    Ove dvije fotografije gore ušle su u povijest jer su snimljene najdalje od Zemlje – snimila ih je svemirska letjelica New Horizons na udaljenosti od 6,12 bilijuna kilometara od svog matičnog planeta, pa, iako možda ne prikazuju kako nam maše neki vanzemaljac, fascinantno je da smo ih uspjeli uopće dobiti (ovdje NASA-in original). New Horizons upravo leti prema ledenom Kuiperovom pojasu kamo će doći u siječnju 2019., a za ove dvije fotografije New Horizonsu je prvo trebalo po 4 sati da emitira svaku i onda još 6 sati da dođu do Zemlje. Možemo očekivati da NH postavi novi rekord nekim novim fotografijama. Live Science

    06.01. (14:31)

    Zaljubljeni u prostoru

    Krasno: Fotografija majušnih Zemlje i Mjeseca

    NASA-ina letjelica OSIRIS-REx napravila je krasne fotografije Zemlje i Mjeseca na svom putu u daleki svemir, a fotografija gore prikazuje malecku Zemlju i još manji Mjesec s udaljenosti od 5 milijuna kilometara od Zemlje, što je otprilike 13 više od udaljenosti Zemlje do Mjeseca (ovdje NASA-in original fotografije). Misija OSIRIS-REx-a je odletjeti do asteroida Bennu što bi se trebalo dogoditi do kraja ove godine, onda će provesti 18 mjeseci oko njegove orbite proučavajući ga, 2020. godine će pokušati pokupiti uzorak s asteroida i vratiti se na Zemlju. Filozofski rečeno “misija OSIRIS-REx-a je da shvatimo otkud smo došli, jer su asteroidi ostaci od stvaranja sunčevog sustava. Ali može nas podsjetiti i na to gdje se nalazimo sada”, kako kažu iz NASA-e. Ovdje sajt misije. Science Alert

    24.12.2017. (08:04)

    Zemlja na vrh glave

    10 najboljih knjiga o svemiru ove godine

    Space.com ima popis 10 knjiga o svemiru iz ove godine za koje bismo morali znati. Izbor je šaren: u Soonish stripaš Zach Weinersmith i biologinja Kelly Weinersmith na komičan način opisuju 10 tehnologija budućnosti koje bi nam mogle olakšati život, ili uništiti sve; Chasing Space je biografija Lelanda Melvina koji je bio profesionalni igrač američkog nogometa, a nakon ozljede studirao inženjeriju i završio – u svemiru; A Hundred Billion Trillion Stars je dječja knjiga Setha Fishmana o velikim brojkama o svemiru, s lijepim ilustracijama Isabel Greenberg…

    02.12.2017. (12:11)

    Imaju neki dobar daljinski

    NASA-in uspjeh: Nakon 37 godina uključili potisnike sonde Voyager 1

    NASA je ovaj tjedan uključila četiri potisnika sonde Voyagera 1, nakon trideset sedam godina mirovanja u svemiru, zahvaljujući čemu će se Voyageru produljiti život za dvije do tri godine. Pomoću ovih potisnika Voyager 1 će se okrenuti u smjeru Zemlje kako bi njegove antene mogle komunicirati s našim planetom. Voyager 1 putuje kroz međuzvjezdani prostor brzinom od gotovo 17 km u sekundi, trenutačno je na više od 21 milijardu km udaljen od Zemlje i najudaljeniji je objekt koji je stvorio čovjek. Ovdje fotografije iz 37 godina Voyagera. Space.com

    26.11.2017. (12:11)

    Jedan dolar za čovjeka, nešto sitno za čovječanstvo

    Ako nitko nije vlasnik Mjeseca – smije li se zarađivati na njemu?

    Što privatne kompanije smiju raditi u svemiru? Smije li neka tvrtka kopati na Mjesecu ili na asteroidu i onda prodavati ono što je iskopala? Kako da države reguliraju ove biznise? – pita se New York Times u zoru novog istraživanja Mjeseca i okolice. Iduće godine trebale bi poletjeti male letjelice na Mjesec, što će Google nagraditi s 20 milijuna dolara, Elon Musk iz SpaceX-a hrabro tvrdi da će njegova tvrtka unutar 10 godina poslati koloniste na Mars, Jeff Bezos iz Amazona financira letjelicu Blue Origin i očekuje da će se milijun ljudi preseliti u svemir. Sporazum o svemiru potpisan je prije 50 godina kad je ekonomsko iskorištavanje svemira bilo vrlo hipotetsko, ali sad bi moglo postati nešto vrlo stvarno…

    30.10.2017. (22:19)

    Pravi horor

    Jezivi zvukovi iz svemira nam dolaze i s Jupitera i Saturna

    NASA je podijelila SoundCloud playlistu jezivih zvukova iz svemira (poslušajte ih ovdje). Lista se sastoji od izabranih zvukova koje je agencija prikupila tijekom svojih mnogobrojnih svemirskih misija koje uključuju, između ostalog, planete Jupiter i Saturn. No to nisu zvukovi u pravom smislu riječi, riječ je o emitiranim elektromagnetskim valovima koji su konvertirani u zvukovne valove. 24sata, ThrilList.com

    26.10.2017. (12:42)

    Master of the Universe

    Dennis M. Hope – čovjek koji tvrdi da je vlasnik Mjeseca i planeta

    “Napisao sam deklaraciju o posjedu nad Mjesecom, ostalih osam planeta i njihovih pratioca, zato jer se tada Pluton još smatrao planetom. Objasnio sam moju namjeru da parceliziram ta tijela i da prodajem zemljišta svakome tko želi kupiti. Sve sam to poslao UN-u i poručio im da mi jave ako imaju nekih pravnih problema sa tim. I nikad nisam od njih čuo niti riječi”, kaže Dennis M. Hope. Stoga on smatra da posjeduje Mjesec i ostale planete, osim Zemlje, te prodaje zemljišta na njima. Deutsche Welle

    17.10.2017. (20:50)

    Zvjezdana prašina

    Veliko otkriće: Kemijski elementi nastaju sudarom neutronskih zvijezda

    Znanstvenici su dosad samo iznosili teorije kako nastaje većina kemijskih elemenata, no ovaj tjedan objavljeni članci u znanstvenim časopisima iznose dokaze da elementi nastaju nasilnim spajanjem dviju neutronskih zvijezda. Posebnost kod ovog sudara je da je riječ o jednom od najekstremnijih objekata u svemiru – neutronske zvijezde spadaju u najmanje i najgušće zvijezde (gušće su samo crne rupe). Nisu puno teže od Sunca, ali su puno manje – promjera su oko 15 kilometara, što znači da su jako teške – jedna čajna žličica neutronske zvijezde ima masu od 10 milijardi kilograma. Kad se sudare nastaju teški elementi poput zlata, platine, urana, Quartz piše i prilično jasno opisuje proces.

    12.10.2017. (20:27)

    Svemir se super zna igrati skrivača

    Astronomi pronašli veliki dio izgubljene tvari u svemiru

    Astronomi godinama nisu uspijevali pronaći otprilike polovicu atoma za koje misle da bi ih svemir morao sadržavati, da bi znanstvenici s University of Edinburgh pronašli veliki dio ovih nestalih tvari koristeći radijaciju s početka svemira. Dakle, svemir se sastoji od 70% tamne energije, 23% tamne tvari i 4,6% “običnih tvari”. Problem je u ovih 4,6% jer, osim običnih atoma koji čine tek dio, većinu tih “običnih tvari” znanstvenici jednostavno nisu uspijevali pronaći, a novo otkriće sugerira da se oko 30% tvari “sakrilo” u raspršenim oblacima visokoioniziranih plinova između galaksija. Ova kozmička mreža, tako je zaključeno, je šest puta gušća od ostatka svemira, i čini trećinu nedostajuće mase te “obične tvari” svemira”. Science piše o ovome malo stručnije, Guardian nešto jednostavnije, a ostaje ovih 70% tamne energije koja je posve zagonetna i 23% tamne tvari što nikad nije izravno promatrano.

    10.10.2017. (14:00)

    al Genij

    Mlad i pametan: Znanstveno postignuće pakistanskog tinejdžera

    17-godišnji Pakistanac Muhamed Shaheer Niazi postao je priznati svjetski znanstvenik – njegov rad s područja fizike objavljen je u uglednom časopisu Royal Society Open Science. Riječ je o tkz. električnom saću – fenomenu koji se pojavljuje kad se sloj ulja stavi na električno polje između oštre i tupe elektrode, a nestabilnost uzrokovana razvojem iona stvara pritisak na površini ulja uslijed čega nastaje lijepi uzorak koji izgleda poput pčelinjeg saća. Niazi, srednjoškolac iz Lahorea, je uspio fotografirati kretanje iona kao i zabilježiti toplinu na površini ulja, što je prvi puta da je to nekom uspjelo. Niazi je ovaj rad predstavio na natjecanju mladih fizičara, skupa s još četvero kolega, što je prvi puta da je Pakistan imao predstavnika na tom natjecanju. BBC

  • Slične vijesti

    29.05. (08:08)

    Pizza u svemiru: Astronauti u dokumentarcu Darrena Aronofskog pričaju o životu na Međunarodnoj svemirskoj postaji

    Iscrpnije...
    13.05. (08:54)

    Najbolje svemirske fotografije iz proteklog tjedna; ima jedna smiješna na kojoj dvojica ruskih astronauta vire iz Međunarodne svemirske postaje

    Iscrpnije...
    09.05. (11:58)

    Britanski znanstvenici otkrili prvi egzoplanet koji nema oblaka, zove se WASP-96b

    Iscrpnije...
    18.04. (12:18)

    Veliki asteroid u nedjelju prošao blizu Zemlje, astronomi ga otkrili tek dan prije – prošao na 192.000 kilometara, otprilike na pola puta između Zemlje i Mjeseca, bio je velik poput onog asteroida koji je prije 100 godina eksplodirao u Sibiru

    Iscrpnije...
    05.04. (11:41)

    Istraživanje: Roj tisuća crnih rupa možda okružuje gigantsku crnu rupu u srcu naše galaksije

    Iscrpnije...