Osim izvješća o učincima Zakona o otocima prošle godine, Otočno vijeće raspravljalo je o nacrtu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će vlada, kako je najavio, uskoro uputiti u saborsku proceduru. Taj će zakon, smatra Kalmeta, riješiti dugogodišnje probleme na pomorskom dobru, posebice one vezane uz pretvorbu i privatizaciju, kada su se neke tvrtke upisale kao vlasnici objekata na pomorskom dobru.
Novim zakonom i dalje se neće moći stjecati vlasništvo na pomorskom dobru, a najveća novost je decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom tako što će gradovi i općine ubuduće moći dodjeljivati koncesije do 10 godina bez prava građenja, istaknuo je ministar Kalmeta. Također će se omogućiti brži upis i evidencija pomorskog dobra u zemljišne knjige, što je dosad kočilo razvoj i gospodarsku aktivnost na pomorskom dobru.
Ističući važnost pomorskog dobra, državni tajnik za more Mario Babić je rekao da ono čini 30 posto državnog teritorija. Posebice je istaknuo da će veliki gradovi moći davati koncesije do 20 godina i za gradnju marina. Svi nasipi nastali prije 1974. više neće biti pomorsko dobro, nego vlasništvo države, a nasipi nakon te godine bit će pomorsko dobro do šest metara, a ostatak će biti državno vlasništvo.
Otočno vijeće raspravljalo je i o izvansezonskom redu plovidbe kojim su smanjena putovanja na pojedinim linijama, a ravnatelj Agencije za linijski obalni pomorski promet Ivan Franičević najavio je s tim u vezi kako neće biti redukcija u sezoni, nego će se zadržati isti plovidbeni red kao i lani.
Otočno vijeće ima 30 članova - uz resornog ministra čini ga 19 predstavnika otočno-obalnih županija, sedam predstavnika ministarstava i tri saborska zastupnika. (H)
