22. svibnja, Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek.

Konvencija o biološkoj raznolikosti, jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o zaštiti prirode, okvir je za globalnu zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajolika. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti, kako bi se i budući naraštaji mogli koristiti potencijalima Zemlje. Stupila je na snagu 1993., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.

Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića, kao što su kukci. No, znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000.

U Hrvatskoj se nalaze mnoge vrste ugrožene u Europi, primjerice, smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i runolist, gospina papučica, kockavica.

Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi, s velikim brojem endema, daje hrvatskom obalnom području međunarodni značaj. Središta endemizma su i hrvatske planine, poput Velebita, s jednom od najpoznatijih endemičnih biljaka - velebitskom degenijom.

Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge njezine sastavnice izrazito su ugrožene. Crveni popis ugroženih vrsta među analiziranim biljnim i životinjskim skupinama navodi 1131 ugroženu svojtu.

U petak, 22. svibnja, na Dan zaštite prirode i Međunarodni dan biološke raznolikosti, Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo kulture i Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj predstavit će javnosti rezultate projekta ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj. Riječ je o najvećoj koordiniranoj mreži područja za zaštitu prirode u svijetu, napravljenoj radi očuvanja europske bogate, ali sve ugroženije biološke raznolikosti.

U povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora Marijana Petir podržala je zahtjeve eko-pčelara za snažnijom financijskom potporom uputivši pismo podrške Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Petir navodi da se već nekoliko godina diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, pčelari suočavaju s masovnim ugibanjem pčela čiji uzrok još nije otkriven. Zbog toga nije samo ugrožena proizvodnja meda već i proizvodnja hrane, jer su pčele jedan od najvažnijih oprašivača te bi njihov nestanak dramatično ugrozio biološku raznolikost. Nestanak pčela na pojedinoj lokaciji uzrokovao bi ubrzani nestanak više od 20 000 biljnih vrsta što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu, ističe Petir. (H)