Kada su prije dvije godine svijet obišle fotografije ćelave i potpuno pomahnitale Britney Spears kako kišobranom napada automobil, mlada mama, kada se napokon primirila, glatko je mogla “zahvaliti” Taziju Secchiaroliju - čovjeku koji je prije pedeset godina na ulicama Rima začeo jednu novu, danas istodobno omiljenu i omraženu granu fotografije.
Tazio je pedesetih godina prošlog stoljeća zajedno s nekolicinom svojih kolega bio jedan od prvih paparazza na svijetu. Ipak, taj naziv uslijedio je tek kasnije. Secchiaroli je samog sebe volio nazivati “fotografom koji napada”.
Federico Fellini u svom je glasovitom filmu “La Dolce Vita” (1959) stvorio lik inspiriran upravo njime, nadjenuvši mu ime Paparazzo (ta riječ na sicilijanskom dijalektu opisuje iritantan zvuk komarca). Paparazzo koji juri rimskim ulicama u potrazi za savršenom fotkom bio je samo najava onoga što je uslijedilo godinama kasnije - prave industrije koja i stvara i uništava slavne.
Nova estetika fotografije
Danas, pedeset godina kasnije, Secchiarolijev rad i rad mnogih fotografa iz njegova vremena prikazan je na izložbi “Brigitte Bardot i originalni paparazzo” koja je u povodu glumičina 75. rođendana postavljena u galeriji Jamesa Hymana u Londonu.
Jer, kao što je Tazio bio jedan od prvih paparazza, tako je Brigitte bila jedna od prvih zvijezda koje je paparazzo industrija stvorila. Bardot i fotografi vrlo brzo su uspostavili odnos “ruka ruku mije”, koji je savršeno odgovarao i jednoj i drugoj strani. Paparazzi su uvijek imali svoju metu, koja je pristajala na fotografiranje, a prelijepa glumica, zahvaljujući fotogeničnosti, na fotografijama je uvijek izgledala senzacionalno, a njezina popularnost samo je rasla.
- Secchiaroli je pokrenuo novu estetiku u fotografiji - kaže preprodavač umjetnina James Hyman, čija galerija donosi neka od najranijih paparazzo djela.
Uvid u intimu slavnih
- Bili su poput bande fotografa koji su jurili Rimom loveći zvijezde na svojim Vespama - kaže.
No, Tazio je bez premca bio najbolji među njima. Vođa u družini. S njegovim i dolaskom drugih ambicioznih fotografa na scenu u pedesetima prošlog stoljeća uništena je tradicija sterilnih studijskih snimaka koje su do tada bile servirane publici. Njihove omiljene zvijezde više nisu bile nestvarna bića snimljena pred fotografskim platnom. Njihove maske napokon su skinute.
S dolaskom Tazija i njegove ekipe javnosti su ponuđene snimke filmskih zvijezda ulovljenih usred ljubavnih afera, pijanih zabava, nimalo laskavih poza... Obični ljudi napokon su dobili barem uvid u događaje kojima sami nisu mogli svjedočiti. U neke intimne, opuštene trenutke svojih idola.
Bardot je zato bila pravi dar paparazzima, uvijek spremna na dobru fotku, uvijek nudeći savršenu kombinaciju nogu, grudi i guze...
- U ranijim fotografijama Brigitte Bardot vidi se ta divna nevinost. Suradnja između subjekta i fotografa je očita. Bardot je najčešće bila svjesna fotoaparata i uživala je u činjenici da je fotografiraju. Zajedno su stvorili posve novu sliku ženstvenosti, ženske seksualnosti i mladenačke mode - tvrdi Hyman.
Nije prošlo puno, a paparazzi poput Tizija cijelom svijetu pružali su uvid u privatne živote “odabranih”, a granica voajerizma sve se više pomicala. Secchiaroli i njegov jednako ambiciozni kolega Marcello Geppetti postajali su sve gladniji novih fototrenutaka, friških kutova, uskoro i sami izazivajući incidente ne bi li dobili što bolju fotografiju.
Geppetti je bio prvi paparazzo koji je unajmio helikopter ne bi li ulovio zvijezdu. Oni su već tada znali pravilo po kojem njihovi nasljednici danas žive: incidenti, spontani ili provocirani, prodaju fotografije.
A gotovo proročanska rečenica koju je Tazio davno izgovorio: “Dan kada fotografi više ne budu jurili za vama bit će dan kada ćete vi početi juriti za njima”, zapečatila je sudbine mnogih...
Zvijezde kao prazno platno
Naravno, ni u njegovo doba nisu sve zvijezde bile sretne zato što fotografima služe kao prazno platno, kojime oni mogu baratati kako im se prohtije. Bardot je bila jedna od rijetkih sretnica jer zahvaljujući svojoj fotogeničnosti i odnosu koji je stvorila s paparazzima rijetko je koja slika mogla naštetiti njezinoj reputaciji.
Čak ni fotografija na kojoj se u kratkoj suknjici ispred londonskog hotela saginje u potrazi za nečim u svojoj torbi dok čovjek sa strane bulji u njezine noge nije joj mogla naštetiti.
No odnos kakav je imala s fotografima tu i tamo morao je otići i u drugom, ne tako divnom smjeru. Za razliku od fotografije Patricka Morina snimljene zahvaljujući glumičinu menadžmentu, koji mu je dojavio da će Bardot 4. kolovoza 1961. biti u rimskoj zrakoplovnoj luci Fiumicino, na kojoj je okružena obožavateljima, morala je pretrpjeti i poniženja: paparazzi su je dočekali na izlasku iz bolnice nakon pokušaja samoubojstva.
No, dojave medijima nisu počele s Brigitte. Čak su i sufražetkinje u prvom desetljeću prošlog stoljeća znale da ni jedna njihova akcija nema smisla ako je objektiv ne zabilježi, a potom ne pokaže javnosti.
I dok su njihove ideje bile idealističke, većina danas nije takva. Današnji paparazzi “operiraju” iz grmlja, s krovova, jure u automobilima, izazivaju nesreće, pa čak i tučnjave. Kada je u ljeto 1980. veza Lady Diane Spencer i princa Charlesa iscurila u javnost, tada 19-godišnja djevojka nije bila spremna na suživot s paparazzima.
Pratili su je uvijek i svagdje, a ubrzo je dobila nadimak “Shy Di” (Stidljiva Diana), dok napokon nije shvatila pravila igre i u samo nekoliko godina, upravo zahvaljujući paparazzima, potpuno zasjenila svog supruga.
Ipak, nije ni slutila koliko destruktivni paparazzi mogu biti. Pred objektivima se raspao njezin brak s Charlesom, a 1997. pred objektivima se ugasio i njezin život. Automobilska nesreća na pariškim ulicama zbog sumanutog bježanja od nezaustavljivih paparazza stajala ju je života, a fotografije na kojima Lady Di umire nakon toga su obišle svijet.
Fotografije su sve lošije
U pedeset godina otkako ga je Tazio začeo na svojoj Vespi, posao paparazza posve se promijenio, neki bi rekli “razvio”. Apetit javnosti svakim je danom sve veći.
- Kvaliteta paparazzo fotografija osjetno je pala od pedesetih i šezdesetih godina. Danas paparazzi često samo podignu aparat iznad tuđih glava nadajući se da će nešto uhvatiti. Ili pak obični prolaznici slikaju zvijezde svojim mobitelima i potom slike šalju medijima. Fotografije više nisu dobre i subjekti nisu zanimljivi - zaključuje Hyman.
Lazić još uvijek najveći
Iako se i sami ljudi iz fotografske branše uglavnom slažu s tvrdnjom da u Hrvatskoj zapravo ne postoji paparazzo fotografija u punom smislu te riječi, nekoliko se fotografa/fotoreportera ipak približilo tom pojmu.
Ponajprije se to odnosi na prvog i najpoznatijeg među njima, Jadrana Lazića, koji je, uostalom, karijeru paparazza napravio u inozemstvu. Njegov proboj počeo je pothvatom koji nije pošao za rukom nikome osim njemu: na posmrtnom odru snimio je ruskog predsjednika Brežnjeva, čime se i proslavio i obogatio. Gotovo ne postoji svjetska ili domaća zvijezda koju Lazić nakon toga nije snimao, a i danas mu je poslovna baza Los Angeles.
Možda najpoznatija serija domaćih paparazzo slika su one Andrije Vrdoljaka i njegove tadašnje ljubavnice, a današnje supruge Ivane Vanne Vrdoljak. Par je prije više od deset godina pokušavao sakriti svoju aferu kada ih je Boris Beribak snimio u šumi na zagrebačkom Prekrižju. Tada drugom oženjeni Vrdoljak ga je napao i razbio mu fotografsku opremu (Beribak je to, usput, doživio još jednom, aparat mu je palicom za golf razbio Goran Ivanišević u jeku svoje preljubničke afere s Vanjom Halilović). Nekoliko fotografija slavnih u za njih nezgodnim situacijama uhvatio je vlasnik jednog specijaliziranog internetskog portala Kristijan Tabet, a ostali fotografi i fotoreporteri “paparazziraju” uglavnom po zadatku, kada to od njih zahtijeva redakcija.
Zvijezde u ratu s objektivima
Avril Lavigne - Mlada pjevačica Avril ima jedinstven način kako se riješiti paparazza - pljuje na njih.
Sean Penn - Kada je Sean Penn 1986. godine u Kini, u svojoj hotelskoj sobi, otkrio paparazza, zgrabio ga je i prebacio preko balkona (na 9. katu) držeći ga samo za gležnjeve. Tada je uhapšen i optužen za pokušaj ubojstva, a zatvor je izbjegao bijegom iz države.
Björk - Islandska zvijezda posebno je osjetljiva na fotografe u zrakoplovnim lukama. Jednog je pretukla 1996. godine na bangkoškom aerodromu, a jedan je izvukao deblji kraj prošle godine u luci na Novom Zelandu.
Britney Spears - Očajna i iznemogla od konstante paparazzo pratnje, friško ćelava i poludjela Britney uzela je kišobran i sve svoje frustracije iskalila na Ford Exploreru jednog fotografa. Slike su obišle svijet i ubrzo poslužile kao dokaz tadašnjim psihičkim problemima pjevačice.
Chris Martin - Frontmen grupe Coldplay veliki je pobornik mira, ali kad ugleda paparazza, na vidjelo izlazi njegova agresivna strana. Prošle godine napao je fotografa ispred bolnice u New Yorku, a 2003. je uhapšen nakon što je jednom fotografu razbio automobil i probušio gume.
Keanu Reeves - Prošle godine američki paparazzo podigao je tužbu protiv Reevesa tvrdeći da ga je glumac udario svojim automobilom. Tražio je 700 tisuća dolara odštete, tvrdeći da zbog ozljede ruke više ne može raditi. No, privatni istražitelj otkrio je da dotični fotograf i dalje normalno radi s obje ruke, nakon čega je tužba odbačena.
Sienna Miller, Amy Winehouse i Lily Allen - U Velikoj Britaniji glumica Sienna Miller i pjevačice Amy Winehouse i Lily Allen uspjele su sudski dobiti zabranu protiv paparazza, odnosno njihova praćenja i približavanja njihovim kućama.
Utorak, 13.10.2009.
50 godina paparazza: Zvijezde ih i trebaju i mrze
Secchiaroli je u pedesetim godinama prošlog stoljeća jureći na Vespi lovio poznate po Rimu, a veličanstveni Fellini po njemu je stvorio filmski lik nadjenuvši mu ime Paparazzo, što na sicilijanskom dijalektu opisuje iritantan zvuk komarca.
Izvor: Jutarnji list

