57% poslovnjaka očekuje pogoršanje u sljedećih pola godine

Poslovni ljudi diljem Srednje Europe ostaju oprezni, ali njihov optimizam u vezi ekonomskog oporavka regije kontinuirano raste, govore rezultati istraživanja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Hrvatski direktori i dalje predvode u pesimizmu u vezi ekonomske perspektive, te ih 57 posto smatra da će se ekonomsko stanje u zemlji u narednih šest mjeseci pogoršati. S druge strane, važno je spomenuti da 17 posto vodećih ljudi u hrvatskim tvrtkama vjeruje da će se uvjeti poslovanja u našoj zemlji poboljšati, dok prije samo godinu dana niti jedan ispitanik nije očekivao poboljšanje.

Zanimljivo je da je stav direktora u vezi financijskih perspektiva njihovih tvrtki daleko pozitivniji od viđenja ekonomske perspektive u zemlji gdje njihova tvrtka posluje. Taj trend najuočljiviji je upravo u Hrvatskoj, gdje čak 40 posto direktora smatra da su perspektive njihove tvrtke pozitivne. Svega 13 posto izrazilo je negativan stav o tom pitanju.

“Od prvog istraživanja koje je Deloitte proveo u rujnu 2009. vidljiv je kontinuirani rast optimizma u cijeloj regiji. Poljska, kao jedina država Europske unije čija ekonomija nije bila u recesiji tijekom prošle godine, i dalje je predvodnica u pozitivnim trendovima. Snažni pozitivni trendovi su vidljivi i u Češkoj i Slovačkoj, dok je u državama sa slabijim makroekonomskim pokazateljima kao što su Mađarska, Rumunjska ili Hrvatska također primjetan pozitivan, ali u znatno sporiji pomak,” ističe Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu.

Čak 78 posto ispitanika smatra da su izvori kreditiranja danas dostupni njihovim tvrtkama, što je gotovo dvostruko pozitivniji stav no prije godinu dana. Rezultat za Hrvatsku je blizak prosjeku, budući da 73 posto direktora smatra da su im krediti relativno dostupni. Raste i optimizam naših direktora u vezi naplate dugovanja, te je sad 40 posto ispitanika uvjereno u mogućnost naplate svojih potraživanja.

No, Hrvatska i dalje prednjači po pesimizmu u vezi prihoda od prodaje, budući da gotovo jedna četvrtina ispitanika (23 posto) prognozira njihovo daljnje smanjenje u narednih 12 mjeseci.

To je znatno ispod srednjoeuropskog prosjeka od 15 posto pesimističnih odgovora. Naši su direktori ipak optimističniji glede mogućnosti lansiranja novih proizvoda i usluga, pa čak 63 posto smatra da je perspektiva u tom pogledu pozitivna. Nažalost, najmanji broj optimističnih odgovora hrvatskih direktora u istraživanju je zabilježen u vezi mogućnosti povećanja broja radnika u njihovoj tvrtki. Svega 10 posto vodećih ljudi smatra da će njihova tvrtka povećati broj svojih djelatnika. No, dobra je vijest da ih većina direktora (60 posto) ipak smatra da će broj zaposlenika ostati relativno stabilan, što znači da ne bismo trebali očekivati nova masovna
otpuštanja.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, Hrvatska bilježi negativni trend stavova u vezi kapitalnih investicija. Udio optimista u našoj zemlji pao je s ranijih 47 na svega 23 posto, za razliku od nekih drugih zemalja, primjerice Poljske, gdje uvjerljiva većina poslovnih lidera očekuje znatna povećanja kapitalnih investicija. „Iako je ocijenjeno da se povećala dostupnost kreditnih sredstava, indikativno je primijetiti kako hrvatski direktori nisu spremni za nova ulaganja, što pokazuje još uvijek pretežito negativan poslovni sentiment,“ ističe Ćurić.

Klima za spajanja i preuzimanja novih tvrtki diljem Srednje Europe, pokazuje istraživanje, i dalje nije pozitivna. U prosjeku, 43 posto ispitanika smatra da izuzetno malo vjerojatnim da će u narednih godinu dana krenuti u preuzimanje neke tvrtke. U Hrvatskoj taj je postotak i daleko niži, te svega 20 posto direktora razmišlja o širenju poslovanja putem spajanja i preuzimanja.

Deloitteov “Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru” (Business Sentiment Index) je analiza temeljena na istraživanju provedenom na uzorku od 200 ispitanika, glavnih ili financijskih direktora u najvećim tvrtkama iz šest zemalja Srednje Europe: Hrvatskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Istraživanje, koje provedeno za drugi kvartal 2010., uključivalo je sljedeće sektore: auto-industriju, bankarstvo, osiguranje, tehnologiju, medije i telekomunikacije, sektor robe široke potrošnje, transport, građevinarstvo te energetiku i resurse.