Agencija Dun & Bradstreet odlučila povisiti hrvatski kreditni rejting

ZAGREB - Nakon što su prošloga tjedna hrvatske vlasti potpisale Pismo namjere kojim se otvara put potpisivanju novom stand by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), bonitetna agencija Dun & Bradstreet (D&B) odlučila je povisiti hrvatski kreditni rejting. Kako smo saznali od Richarda McGuirea, analitičara D&B-a za istočnu Europu, ta će bonitetna agencija svoju ocjenu hrvatskih gospodarskih (i političkih) prilika povisiti s dosadašnjih DB5a na DB4d, a za koji dan uslijedit će službena potvrda.

U D&B-u ukazuju na dva razloga zbog kojih su odlučili povisiti hrvatski kreditni rejting. Prvi i osnovni razlog odnosi se na dogovor hrvatskih vlasti i MMF-a o sklapanju novog stand by aranžmana "teškog" 200 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR). Prema tvrdnjama našega sugovornika, taj aranžman s MMF-om nužan je da bi se u hrvatsko gospodarstvo privukli strani ulagači. "Bez sporazuma s MMF-om, malo je vjerojatno da bi ulagači zavukli ruke u svoje džepove", odlučan je McGuire.

Drugi je razlog za povećanje hrvatskoga kreditnog rejtinga, kaže analitičar, što je hrvatska Vlada "preživjela" prvu godinu.

U Londonu smatraju da uspješno zaključenje godišnjice mandata Vlade Ivice Račana unosi optimizam kad je riječ o političkoj stabilnosti zemlje.

Novi hrvatski kreditni rejting DB4d oznaka je za "zemlju umjerenoga rizika".

Točnije, potencijalnim se ulagačima time sugerira da u zemlji i dalje postoje "značajne nesigurnosti" kad je u pitanju ostvarenje dobiti. No, u odnosu na dosadašnji kreditni rejting DB5a koji je ulagače upozoravao da je Hrvatska "zemlja visokog rizika", ipak je riječ o napretku. Prema siječanjskim podacima D&B-a, kreditni rejting DB4d među tranzicijskim zemljama imaju Latvija, Litva i Slovačka, koje su sve kandidati za ulazak u Europsku uniju u drugom krugu proširenja. Iza Hrvatske do daljnjega ostaju Bugarska, Rumunjska, Makedonija, Albanija, Jugoslavija, Rusija i zemlje Zajednice neovisnih država (ZND).

U D&B-u upozoravaju da strukturni problemi i dalje ostaju Ahilova peta hrvatskoga gospodarstva. Posebno ukazuju na izvanproračunske fondove koji će u ovoj godini iznositi više od polovice konsolidirane potrošnje države, te naglašavaju da je nužno što prije započeti s reformama u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Uz fiskalnu politiku, prijetnja hrvatskom kreditnom rejtingu je i rekordan broj nezaposlenih, napominju u D&B-u.

"Hrvatski proračun očajnički vapi za reformama. Uzevši u obzir da će prihodi od privatizacije presušiti u naredne dvije godine, Vladi na raspolaganju stoji ograničeno vrijeme u kojem mora reformirati fiskalnu politiku. MMF i bonitetne agencije nesumnjivo će tražiti dokaze, kao što će ih zanimati i kako će se hrvatska Vlada othrvati zahtjevima za povećanjem plaća u javnom sektoru. Ne uspije li u tome, ostat će bez potpore MMF-a, bonitetnih agencija i ulagača", zaključuje McGuire. Dodaje da je fiskalna politika zapravo "ključ za budućnost Hrvatske".

Slično je upozorenje ovih dana stiglo i od bonitetne agencije Fitch IBCA, koja je Hrvatskoj lani dodijelila kreditni rejting BB+, što je oznaka za špekulativni rejting. Podsjetimo, u odgovoru na Vjesnikov upit, direktor Fitchova Odjela za Srednju i Istočnu Europu James McCormack naglasio je da će Hrvatska zadržati postojeći kreditni rejting sve dok se agencija "ne uvjeri u pozitivan ishod fiskalne politike hrvatske Vlade".

"Pismo namjere hrvatske Vlade MMF-u Fitch smatra važnim korakom naprijed u tom pravcu. Nastavit ćemo promatrati razvoj događaja", odgovorio je McCormack na naše pitanje upozorivši na nužnost reformi, posebno u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Nismo uspjeli dobiti reakciju preostalih dviju bonitetnih agencija koje prate zbivanja u nas. Riječ je o Moody'su i Standard & Poor'su kod kojih Hrvatska ima kreditni rejting BBB- što je oznaka za najniži investicijski rejting.