'Ovdje je u pitanju političko nasilje bez presedana u bilo kojoj civiliziranoj državi'
Glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, Antun Šaban, ističe da ovaj plan ima samo blagi efekt na turizam, a mnogo veći i negativni efekt na ono što glazbenici rade i od čega žive. Ističe tri glavna problema koja su se pojavila prilikom izrade ovog plana: prvi je nedozvoljena intervencija države između dvije grupacije, te Vladino određivanje koliko nečiji rad vrijedi; drugi problem je sam način izrade Akcijskog plana prilikom čega nitko u niti jednom trenutku nije izravno kontaktirao glazbenike; i treći je navođenje ove naknade kao parafiskalni namet, što nikako ne može biti slučaj s obzirom da je prihod od autorskog rada privatni prihod, ne javni, od kojega žive autori, tekstopisci, solisti i drugi glazbeni umjetnici.
Hrvoje Hegedušić, predsjednik Hrvatskog društva skladatelja (HDS), koji je ujedno njegov član od 1966. godine, iza sebe ima više od 50 godina rada u glazbenoj industriji. Ističe kako je prema Ustavu RH i prema Zakonu o autorskom pravu ono privatno vlasništvo autora koji ima potpunu slobodu raspolaganja nad svojim djelom.
ZAMP kao institucija koja je dobila punomoć od spomenutog HND-a sklapa ugovore sa korisnicima i bilježi učestalost pojavljivanja nečijeg autorskog djela uz određenu naknadu. Naplata se vrši za privatno djelo, na privatni račun autora i nitko nema pravo oduzeti nečiju poštenu zaradu.
"Ovdje je u pitanju političko nasilje bez presedana u bilo kojoj civiliziranoj državi", rekao je za Monitor.hr Husein Hasanefendić - Hus, jedan od osnivača Hrvatske glazbene unije (HGU).
Paolo Sfeci, član Glavnog odbora HGU, najavio je niz skupova u većim hrvatskim gradovima gdje će okupiti svoje članove i razgovarati o ovome problemu, te poručuje vlasnicima ugostiteljskih objekata: "Ili neka plate pošteno, ili neka ugase glazbu".
Nenad Marčec, financijski direktor ZAMP-a, naveo je da se u Akcijskom planu nalazi podatak da su izdaci za autorska prava tijekom 2007. porasli za 22 posto, no nije pojašnjeno da to povećanje nije posljedica povećanja iznosa naknade već isključivo povećanja opsega korištenja glazbe. Ujedno, u 2007. Od ukupno 5000 članova HDS svega 50 autora zaradilo je prosječnu hrvatsku plaću ili više od toga, prosječan autorski honorar u istoj godini iznosio je bruto 278,00 kn mjesečno, a situacija kod umjetnika-izvođača još je gora.
Paradoksalno je što je Vlada zabranila rad nedjeljom, pa tako i smanjila priljev u državni proračun, a sada taj iznos pokušava nadoknaditi oduzimanjem 50% prihoda glazbenim umjetnicima. U ukupnim rashodima hotelskih tvrtki naknade za korištenje glazbe predstavljaju zanemarive iznose koji su manji od jednog promila. Glazbenici su se zapitali hoće li oduzimanje polovice njihovih prihoda zaista pomoći turizmu.
"Sasvim je jasno da to neće imati apsolutno nikakav utjecaj na ukupni rezultat u turizmu osim što će možda zanemarivo povećati profit ili smanjiti gubitak vlasnika hotela. Ali je jasno i posve sigurno da će ugroziti egzistenciju najvećeg broja glazbenika koji ionako teško žive", kazao je Sfeci.
Glazbenici su veoma razočarani Akcijskim planom za kojeg javno ističu kako se radi o akcijskom planu za uništavanje hrvatske glazbe. Poznato je kako na svakoj humanitarnoj akciji sudjeluju glazbenici gdje doniraju svoj rad, a sada im se čini velika šteta i oduzima im se nešto što su gradili godinama i bez čega ne mogu preživjeti. Kazali su kako će se boriti svim raspoloživim sredstvima jer ovaj plan smatraju naprihvatljivim nasiljem nad autorskim pravima. Glazbenici su pozvali Predsjednika Vlade RH dr. Ivu Sanadera da ih primi na razgovor kako bi mogli razgovarati o ovom problemu, iznijeti mu svoje mišljenje, te predložiti moguća rješenja.
