Ako otpusti 10 posto birokrata Vlada može odmah ukinuti krizni porez

Državni pogon je segment države koji snažno opterećuje proračun, a njegovi efekti su iznimno niski. Smatram da se otpuštanjem 30 posto kadrova iz državne uprave te državnih i javnih tvrtki ne bi narušio sustav djelovanja. Uvođenjem sustava kvalitete i jasnim definiranjem ovlasti, odgovornosti i kompetencije svakog pojedinica te sa zadanim rokovima izvršenja poslova sustav bi polučio iznimne efekte jer sadašnji sustav u prosjeku za svakog djelatnika osigurava dnevno maksimalno tri do četiri sata rada - predložio je Mario Bajt iz Osijeka za portal mojahrvatska.jutarnji.hr.

Prevelik trošak

U državnoj i lokalnoj upravi, zajedno s javnim službama, ukupno je 250.000 zaposlenih. Samo državnih službenika koji rade po ministarstvima, agencijama i zavodima u Hrvatskoj, ne računajući djelatne vojne osobe, ima oko 65.000. Međutim, još je 185.000 zaposlenih u javnim službama, a riječ je o zdravstvu, školstvu, socijalnoj skrbi i kulturi. Za njihove plaće ove će se godine iz proračuna izdvojiti astronomska 21 milijarda kuna!

Dakle, kada bi se državni aparat srezao za trećinu, godišnje bi se uštedjelo čak 7 milijardi kuna, što odgovara ukupnoj šteti koja je tijekom rata nanesena Vukovaru.

No, to bi značilo i dodatnih 80.000 nezaposlenih, koji bi se sručili na burzu, gdje bi također primali naknadu, ovisno o visini svoje plaće i radnom stažu. Prema sadašnjem tempu zapošljavanja preko burze, oko 50 posto otpuštenih bi se zaposlilo za najviše šest mjeseci, ali pod uvjetom da ne biraju previše što će raditi.
Previše gradova i općina

No, dobra bi se ušteda ostvarila i s mnogo skromnijim otpuštanjem. Primjerice, kada bi se državna uprava riješila 20 posto zaposlenih, u godini dana bi se uštedjele 4,2 milijarde kuna. Smanjenjem glomazne birokracije za samo 10 posto, uštedjela bi se 2,1 milijarda kuna što je iznos koji se u deset mjeseci skupi od kriznog poreza. To je i milijardu i 100 milijuna kuna manje od iznosa koji je rebalansom proračuna ove godine uzet zdravstvu.

Tolika birokracija je dijelom i posljedica ogromnog broja županija, gradova i općina u Hrvatskoj, odnosno čak 20 županija plus grad Zagreb, 126 gradova i 429 općina.

Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, smatra da županije nisu dovoljno financijski bogate da efikasno koordiniraju razvitak na svom području, što im je osnovna zadaća. Uspostava optimalnog broja lokalnih jedinica u Hrvatskoj, smatra ona, za cilj treba imati efikasno pružanje javnih usluga stanovništvu.
Mala efikasnost

Drugi je, pak, izlaz uz smanjenje birokracije i poboljšanje učinkovitosti njihova rada.

Prema istraživanju koje je provedeno na 45 tvrtki, a koje je prije nekoliko mjeseci objavio Jutarnji list, Hrvati u prosjeku rade samo 3,8 sati na dan, a mnogi zaposleni u državnoj službi niti ne skrivaju da rade i mnogo manje - samo dva do tri sata.

Temeljem te činjenice, smanjivanjem glomaznog državnog aparata za trećinu ne bi se poremetio rad države.

U prosincu bi, prema najavi ministra uprave Davorina Mlakara, trebala biti gotova analiza državne uprave na osnovu čijih podataka bi trebala početi dugo najavljivana reforma.

Međutim, razlog postojanja tog ministarstva je već sada sumnjiv jer na tri upita novinara Jutarnjeg lista o dosadašnjem učinku, postavljena u posljednjih desetak dana, nije stigao nikakav odgovor.

Poljska je za 10 posto srezala svoju birokraciju i izbjegla globalnu krizu

Poljska je prije pet godina, s ciljem sprečavanja propasti svojih javnih financija, počela s rezanjem državne potrošnje za oko 32 milijarde zlota (8,3 milijarde američkih dolara) u razdoblju između 2004. i 2007. Taj je plan iznio zamjenik poljskog premijera i ministar gospodarstva Jerzy Hausner, a cilj je bio spasiti oko 4 posto poljskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) tijekom tri godine.

U godinu dana smanjili su broj zaposlenih u državnim službama za oko 10 posto.

Do danas su srezali javnu potrošnju za 19,7 milijardi zlota (5,5 milijardi dolara), što je 22 milijardi zlota manje nego je planirano, ali je ipak nešto.

Previše je šefova i radnika s niskim obrazovanjem

Stručnjaci tvrde da nije problem samo previše zaposlenih te da se jednostavnim rezanjem neće mnogo postići.

Tvrde da je u upravi premalo visokoobrazovanih ljudi, a previše kadrova sa srednjoškolskom spremom i previše šefova.

- Mi u ovom trenutku imamo situaciju da u jednom ministarstvu na razini odjela, gdje bi trebalo biti barem devet, deset ljudi, imate odjel s jednim izvršiteljem, jednim načelnikom i jednim ravnateljem, što je apsurdno. U reformu državne uprave ne može se ići bez pomno osmišljene strategije, a za to treba i nekoliko godina. I druge tranzicijske zemlje bore se s istim problemima. Nije poanta da mi sada smanjimo broj ministarstava ili smanjimo broj ljudi, nego da se strukturalno uđe u taj problem i vidi koji su poslovi potrebni. Do danas mi nismo napravili analizu poslova u hrvatskoj upravi da vidimo koji posao koliko teži, jesu li nam svi potrebni - upozorava Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.


Plan za uštede

- Kada bi se državna uprava riješila 20 posto zaposlenih, ostvarile bi se 4,2 milijarde kuna uštede u godini dana što je, primjerice, milijardu i 200 milijuna kuna više od ukupnog trenutačnog duga države za lijekove

- Kada bi se državni aparat srezao za trećinu, samo na njihovim plaćama uštedjelo bi se oko 7 milijardi kuna

- Smanjenjem glomazne birokracije za samo 10 posto uštedjela bi se 2,1 milijarda kuna