"Unatoč izjavama vladinih predstavnika o spremnosti i voljnosti vlasti da surađuju s haaškim tribunalom, potraga za vojnim dokumentima nije završila", piše Amnesty International (AI).
Hrvatskim vlastima AI zamjera što još nisu istražile pripadnike hrvatske vojske i policije za zločine počinjene između 1991. i 1995. protiv pripadnika manjina, posebno hrvatskih Srba. "Uzrok toj blokadi uvelike je u nedostatku političke volje", piše AI.
Prenoseći hrvatske medije, ova organizacija navodi da je suđeno za samo dva posto zločina koje su počinili Hrvati, a 98 posto vođeno je protiv manjinskih pripadnika, velikom većinom Srba. AI upozorava na taj nerazmjer. Prenosi se i izjava ministra pravosuđa Ivana Šimonovića da je taj nerazmjer razumljiv, jer su hrvatski državljani srpske nacionalnosti počinili više zločina nego većinski narod.
U izvješću se spominje i slučaj Branimira Glavaša koji je pobjegao u susjednu Bosnu i Hercegovinu kako bi izbjegao služenje kazne na koju je osuđen zajedno s još pet osoba, jer nisu spriječili podređene u zlostavljanju i ubijanju civila tijekom rata.
Zabrinutost zbog nerazmjera u suđenju hrvatskih počinitelja ratnih zločina u odnosu na hrvatske Srbe izrazio je i Odbor za ljudska prava UN-a te Europska komisija, navodi AI.
U dijelu izvješća o pritiscima na medijske djelatnike spominje da još nisu otkriveni napadači na novinara Dušana Miljuša, te da su novinar Drago Hedl i fotograf bili izbačeni s konferencije koju je držao saborski zastupnik Branimir Glavaš (prije nego je osuđen).
Slobodni novinar Željko Peratović optužen je "za širenje lažnih vijesti i uznemiravanje javnosti te za klevetu", jer je ministra pravosuđa optužio da je spriječio istragu ubojstva Milana Levara, svjedoka haaškog tužiteljstva, navodi kao pritisak na medije AI.
Građani romske nacionalnosti diskriminirani su u gospodarskim i socijalnim pravima, napose u pristupu obrazovanju, piše AI i spominje segregaciju djece romske nacionalnosti u osnovnoj školi, o kojoj je odlučivao i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Hrvatski Srbi povratnici i nadalje nailaze na zapreke pri "pokušaju da stupe u posjed svojih kuća koje su okupirali stanari, i to unatoč sudskim presudama u njihovu korist". Mnogi povratnici ne uspijevaju se koristiti sredstvima programa za obnovu, navodi AI. (H)
