Autocestom Zagreb - Split do 2004. godine, u planu i autocesta do Siska

ZAGREB – »Prema dodatku sporazuma koji je potpisan s Bechtelom, ove godine počinje projektiranje dionice od Bosiljeva do Otočca i od Otočca do Sv. Roka. Gradnja prve dionice ove ličke spojnice počinje u lipnju 2000. godine, a druge dionice u lipnju 2001. godine. Dovršenje autoceste do tunela Sv. Rok očekujemo 2004. godine.

Do tada bi trebala biti gotova i autocesta Zadar - Split za koju su odabrani izvođači i čija bi gradnja također trebala početi uskoro«. Rekao je to po povratku u Hrvatsku dr. Jure Radić, ministar obnove i razvitka. Prema njegovim riječima američka korporacija Bechtel bi u suradnji sa svojim turskim partnerima, tvrtkom Enka, u Hrvatskoj trebala graditi oko 200 kilometara autocesta, vrijednih 990 milijuna dolara.

Time se, praktički, jednim rezom rješavaju polemike o tome kojim će pravcem ići autocesta između sjevera i juga Hrvatske. Naime, predloženi pravac na kojem bi u idućih pet do sedam godina trebala niknuti autocesta je Bosiljevo-Ogulin-Žuta Lokva-OtočacGospić-Sv. Rok.

Podsjetimo, Bechtel je temeljem prijašnjeg ugovora, koji je uslijedio kao krajnji rezultat misije što ju je pokrenuo tragično preminuli ministar trgovine SAD-a Ron Brown, u Hrvatskoj trebao graditi 120 kilometara autoceste, i to na potezu od Bregane do Zagreba te dalje preko Siska i Bosne i Hercegovine do Dubrovnika. Pri tome je konačni pravac autoceste trebao biti definiran u bilateralnim razgovorima Republike Hrvatske i BiH.

U slučaju da se u primjerenom razdoblju ne definira pravac kojim bi autocesta trebala prolaziti kroz BiH, i hrvatska strana i Bechtel isticali su da postoji mogućnost da se određeni broj kilometara autoceste sagradi i negdje drugdje u Hrvatskoj.

Nakon što je Vijeće za strateške odluke, a potom i hrvatska Vlada, definiralo da će se dodatni Bechtelov dio graditi u Lici, od Bosiljeva prema Sv. Roku, u medijima se podiglo mnogo prašine. Prvo je »buknulo« u Sisku, gdje su se najave preseljenja projekta u Liku pročitali i kao odustajanje od gradnje dionice Zagreb-Sisak. Prema prvim i dostupnim informacijama iz SAD-a sa sastanka dr. Jure Radića i čelnika Bechtela i Enke takve bi bojazni trebale nestati.

Naime, najavljenih 200 kilometara Bechtelovih graditeljskih aktivnosti u Hrvatskoj moglo bi uključiti i dionicu od Zagreba do Siska i dionicu od Bosiljeva do tunela Sv. Rok. Naime, od Zagreba do Siska trasa autoceste dugačka je pedesetak kilometara, dionica od Bregane do Zagreba je 13 kilometara, a od Bosiljeva do tunela Sv. Rok oko 140 kilometara. Sve zajedno oko 200 kilometara.

Postojeći kredit za izgradnju autoceste Bregana-Zagreb-Sisak-Dubrovnik nije dostatan za izgradnju predloženih 200 kilometara autocesta te prve informacije govore kako će se Bechtel zauzeti za dodatan kredit koji bi Hrvatska dobila pod povoljnim uvjetima kao i prvi.

S prometnoga gledišta, činjenica je da se ovim predloženim »bechtelovim pravcem« koristi izgrađena dionica autoceste od Zagreba do Karlovca te dionica koja je u gradnji i bit će dovršena do kraja 2000. godine, a koja promet dovodi do Bosiljeva. Od Bosiljeva autocesta bi vodila uz Ogulin prema Žutoj Lokvi i potom do tunela Sv. Rok. Ta dionica od Žute Lokve do Sv. Roka zapravo je dionica buduće »jadranske autoceste«, koja u svom sjevernom dijelu od Rijeke do Sv. Roka prolazi zavelebitskim dijelom da bi se potom kroz tunel vratila na obalu i onda obalnim dijelom krenula prema Splitu i u krajnjoj točki prema Dubrovniku. Izgradnja autoceste ne bi trebala utjecati na izgradnju brze ceste preko Plitvica. No, taj drugi pravac daje najjeftiniju varijantu za izgradnju tri bitne autoceste kroz Hrvatsku - »riječke«, »jadranske« i »autoceste Zagreb-Split«, koje bi uz pravac Bregana-Lipovac trebale činiti kostur autocesta u Hrvatskoj.