Bagat će za NATO proizvoditi "stingere", topove, puške i strojnice

ZADAR - Pregovori Bagata Precizne mehanike d.d. i dviju austrijskih tvrtki Kepplinger i Binder, proizvođača oružja, u završnoj su fazi. Austrijanci namjeravaju kupiti Bagat i u Zadru proizvoditi oružje. Te dvije tvrtke ušle su zajedno u program proizvodnje pješačkog oružja za NATO kojim već opskrbljuju deset članica Sjevernoatlantskog saveza. U prvoj fazi u Bagatu će se proizvoditi jurišna puška, puškostrojnica, laka strojnica, snajperska puška i laki sustavi za vatrenu podršku pješaštvu, a u drugoj topničko i zatim protuavionsko raketno naoružanje tipa "stinger".

Sedamdesetpostotni vlasnici Bagata su Hrvatski fond za privatizaciju i Mirovinski zavod, a ostalih 30 posto imaju banke mali dioničari. Na natječaj HFP-a o prodaji Bagata, objavljen u Financial Timesu, javile su se te dvije austrijske tvrtke s pismom namjere. Usput su preko svoga veleposlanstva u Zagrebu zatražile od Zavoda za platni promet podatke o Bagatovu bonitetu. Uslijedili su razgovori Uprave Bagata s najvišim državnim dužnosnicima, od predsjednika Republike, ministara u Vladi, Glavnog stožera Oružanih snaga do Ministarstva obrane.

Predstavnici Glavnog stožera hrvatskih Oružanih snaga i Ministarstva obrane nakon pregovora u Beču, Zagrebu i Zadru odobrili su projekt. Nakon podrobne analize njihovo je izvješće bilo vrlo pozitivno. Svi su oni podržali taj program, jer svakoj je državi u interesu da ima svoju proizvodnju oružja. Hrvatska, koja bi u budućnosti trebala postati članicom NATO-a, morat će imati oružje prema standardima Saveza. I zemlje koje nisu članice NATO-a, pokazale su zanimanje za kupnju velikih količina tih vrsta oružja jer je riječ o oružju najboljih taktičko-tehničkih osobina. Vojni atašei Rusije, Poljske i drugih zemalja već su razgovarali s hrvatskim predstavnicima o svojim namjerama.

Novo trgovačko društvo u sklopu Bagata zvat će se Bagat-Kepplinger, ili skraćeno "BK". U prvoj fazi Austrijanci će uložiti 60 milijuna šilinga u rekonstrukciju proizvodnih pogona i opremu koju će postaviti 20 njihovih najboljih stručnjaka.

Mr. Šime Medić, predsjednik Bagatove uprave, za početak najavljuje otvaranje između 300 i 500 novih radnih mjesta za mlade visokostručne kadrove, a s vremenom radnih bi mjesta trebalo biti i više, ovisno o proizvodnji.

Ta je tvornica do Domovinskog rata zapošljavala 3500 radnika i bila među prvih pet tvornica šivaćih strojeva u Europi. Izvozila je šivaće strojeve na istočno tržište, najviše u Rumunjsku, tadašnju Čehoslovačku i Istočnu Njemačku, ali i na zapadno - u Ameriku, Australiju, Novi Zeland. Uz pogon u Zadru, imala je i pogone u Ninu i Benkovcu. S poduzećem SAS, koji je izrastao iz sustava Bagata, predstavljala je okosnicu razvoja metaloprerađivačke djelatnosti i bila je strateški pravac razvoja gospodarstva sjevernodalmatinske subregije. U Bagatu i SAS radilo je 4500 ljudi, ta su poduzeća predstavljala najakumulativniju gospodarsku djelatnost u Dalmaciji, a dala su i snažan impuls razvitku grada Zadra i cijelog njegova područja.

Bagatova agonija započinje s Domovinskim ratom. Od nekadašnjih nekoliko tisuća, danas radi oko 300 radnika. Nova Uprava, koja je tvornicu preuzela u listopadu 1999. godine, zatekla je potpuno rasulo i kaos: blokiran žiro-račun, neisplaćene plaće, dugove prema vjerovnicima, probleme infrastrukture i zastarjele strojeve. Ponovnim pokretanjem proizvodnje radnici su u zadnja tri mjeseca napokon redovito primili plaće, a dug od devet milijuna smanjio se na 200.000 kuna.

Za kupnju Bagata zainteresirani su i Japanci i Kinezi, ali isključivo za proizvodnju šivaćih strojeva. Predstavnici tvrtki Brother Int. Ltd. iz Nagoye i Shan Goong Co. Ltd. iz Shanghaija već su bili u Zadru a članovi Bagatove uprave uskoro će otići u Shanghai i Hong Kong na daljnje pregovore. Budući da u Europi, osim dviju tvrtki iz Švedske i Švicarske, jedino još Bagat proizvodi šivaće strojeve, Kinezi namjeravaju preko Zadra zauzeti europsko tržište. Ni Yonggang, predsjednik tvrtke Shan Goong Co. Ltd., prošloga je tjedna s drugim kineskim gospodarstvenicima bio u hrvatskoj Vladi i nakon toga je odmah posjetio Bagat.

Kinezi bi instalirali liniju koja bi proizvodila do 300.000 najmodernijih kompjuteriziranih šivaćih strojeva što bi otvorilo još 300 novih radnih mjesta. Za koga će se Uprava Bagata odlučiti? Tko prvi, "njegova djevojka", optimistično odgovara Medić dodajući da je najbitnije otvaranje novih radnih mjesta. Kinezima i Japancima silno se žuri i oni bi proizvodnju pokrenuli u roku od dva mjeseca.

Očekuje se da će prve količine oružja iz Bagat-Kepplingera članicama NATOsaveza biti isporučene do kraja ove godine, a 2002. trebala bi biti pravi proizvodni "bum" u Bagatu.