Crna kronika, Hrvatska

Ponedjeljak, 06.04.2009.

Tagovi: potresi

  • 19:15

Balkan svake minute udari mali potres

Katastrofalan potres koji je odnio desetke života u susjednoj Italiji nanovo je upozorio hrvatsku javnost kako živimo u jednom od najtrusnijih područja na Zemlji. Prema seizmološkim podacima Balkan svake minute udari mali potres, a najaktivnija područja u Hrvatskoj su potez od Senja do Rijeke te područja u blizini Zadra, Dubrovnika i Stona.

Piše: Sergej Trajković

Nakon potresa u Italiji, i u Hrvatskoj svakih desetak minuta bilježimo desetke manjih potresa. Pojačana seizmološka aktivnost bilježi se na području cijelog Balkana, ali to je uobičajeno nakon ovako velikih potresa. Ne možemo predvidjeti kada će, gdje i koliko jak potres udariti - poručio je Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe Hrvatske, nakon razornog potresa u središnjem dijelu Italije.

Budući da je područje Hrvatske jedno od najtrusnijih u Europi, u Seizmološkoj službi tvrde da imamo sreće jer su u posljednjih deset godina zabilježena samo dva snažna potresa: - 2007. u Brezničkom Humu jačine 4,7 stupnjeva po Richteru i 1996. u Stonu jačine 5,6 stupnjeva po Richteru.

Kuk upozorava da su seizmički najaktivnija područja u Hrvatskoj, na kojima su slabiji potresi gotovo svakodnevni, obale južno od Zadra, posebice Dubrovnik i Ston, zatim sjeverozapadni dio Hrvatske, to jest šire zagrebačko područje, i okolica Rijeke, točnije potez od Senja do Rijeke.

Prema seizmičkim istraživanjima, najveća moguća magnituda potresa u Hrvatskoj iznosi 7,0 stupnjeva po Richteru, a riječ je o području južnog Jadrana i šireg Dubrovačkog primorja.

Seizmički je najaktivnije priobalno područje, a u kontinentalnom dijelu Medvednica i Dilj-gora u Slavoniji.

Prema statističkim podacima, postoji vjerojatnost od 63 posto da se jednom u 200 godina u Zagrebu dogodi potres jačine oko šest i više stupnjeva Richterove ljestvice.

- Kada bi Zagreb ili Dubrovnik pogodio potres od oko šest stupnjeva po Richteru, kakav je pogodio Italiju, posljedice bi bile katastrofalne. Najviše bi stradale starije zgrade od cigle.

Zgrade od armiranog betona su najsigurnije, ali problem je to što je sve više zgrada s mnogo prozora pa prijeti opasnost od staklenih krhotina koje bi u slučaju potresa bile poput ubojitih projektila.

No, najgore je što se pri gradnji rijetko primjenjuju seizmički parametri, što je zakonski obavezno. Zašto se to ne provodi, ne pitajte mene - ističe Kuk.

Prema statističkim podacima koji obuhvaćaju posljednjih 200 godina, seizmolozi predviđaju da će Zagreb i Dubrovnik kad-tad zadesiti razoran potres koji bi mogao biti jačine i do 9 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Međutim, nitko ne može točno odrediti kada će se ta katastrofa dogoditi jer se potresi ni uz pomoć najsavršenije tehnologije još ne mogu predvidjeti. Ne postoje nikakvi sigurni znakovi koji bi upućivali na veliki potres, a siguran znak nije ni niz od nekoliko manjih potresa kao najava većem, što se često smatra.

Posljednjih su nekoliko godina učestalost i jačina potresa u porastu. Njih proučava 11 seizmologa te osoblje raspoređeno na održavanju računalnih sustava u seizmološkim stanicama.

- Nakon velikog potresa kod Stona 1996. došlo je do smirivanja aktivnosti jer se energija jednostavno potrošila. No, posljednjih nekoliko godina opet bilježimo nekadašnji intenzitet i učestalost potresa, što znači da se energija u dubini Zemlje opet nakupila i počela pomicati tektonske ploče - rekli su seizmolozi na Geofizičkom odsjeku PMF-a.

Izvor: Jutarnji List