Beograd u diplomatskoj ofanzivi, Albanci pod pritiskom svijeta

ZAGREB - U press-centru Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije priopćeno je u četvrtak da "albanski teroristi nastavljaju s provokacijama, izviđanjima položaja, dopremanjem opreme i naoružanja te prikupljanjem financijskih sredstava za svoje aktivnosti u preševskoj i bujanovačkoj općini". MUP Srbije je priopćio da je u cijelosti izgorio jedan stambeni objekt u selu Lučane, te da je izviđanje albanskih položaja pokazalo kako oni koriste civile kao radnu snagu. S druge strane, albanski izvori na jugu Srbije optužuju VJ i policiju da premještaju topništvo unutar demilitarizirane zone. Takve je optužbe u četvrtak načelnik vranjskog MUP-a Novica Zdravković odbio rekavši da je noć bez incidenata i provokacija izravna posljedica pritiska međunarodne zajednice na Albance i njihove naoružane grupe.

Sukobi u Kosovskoj Mitrovici i neprekidni ekscesi između pripadnika jugoslavenske vojske i srbijanske policije u zoni kopnene sigurnosti na administrativnoj granici s Kosovom nalažu svim stranama potragu za rješenjima krize. Beogradska je strana, čini se uz potporu međunarodnih snaga, preuzela inicijativu pa se potpredsjednik vlade Srbije Nebojša Čović susreo u srijedu s predstavnicima srpske zajednice na Kosovu, predsjednikom Jugoslavenskog komiteta za Kosovo Momčilom Trajkovićem, prizrenskim vladikom Artemijem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Markom Jakšićem te predstavnicima KFOR–a. Glavna tema razgovora bilo je sprečavanje albanskih ekstremista da sigurnosnu demilitariziranu zonu, po Kumanovskom sporazumu široku pet kilometara, koriste kao svoje uporište, javljaju srbijanski mediji. Međutim, budući da je srbijanski premijer Zoran Đinđić istodobno u Beogradu predstavljao osnovne odredbe platforme za rješenje kosovskog problema, može se pretpostaviti i da su susreti s lokalnim Srbima iskorišteni za objašnjenje strategije Beograda koja se navodno neće zasnivati na sili, prinudi i oružju, što se često traži kao adekvatna protumjera ispadima militantnih Albanaca. Tumači se da će se tražiti rješenja mirnog inkorporiranja Kosova i svih njegovih građana u državni sustav.

Priopćenjima se konačno oglasilo i nekoliko albanskih stranaka s Kosova. predsjednik partije za demokratsko djelovanje i gradonačelnik Preševa (koje je zajedno s Bujanovcem i Medveđom dijelom obuhvaćeno sigurnosnom zonom) Riza Halimi, zadovoljan političkim rješenjem koje nudi Beograd, a za Glas Amerike je pohvalio vidljivu razliku između bivših i sadašnjih srpskih vlasti, i objasnio da se njegova stranka zalaže za demilitarizaciju Preševske doline uz pomoć međunarodnih snaga.

Po njegovoj ocjeni dobar je potez vlasti što je prihvatila da u razgovore budu uključeni i predstavnici Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB), no tako nešto u Beogradu nije dobilo potvrdu.

Predstavnik Demokratske lige Kosova Fatmir Limaj je osudio nasilje kriminalaca u Kosovskoj Mitrovici i založio se za stvaranje sigurnosnih zona, a predstavnik Alijanse za budućnost Kosova Junuz Salihaj tvrdi da je novonastala situacija posljedica neprovođenja rezolucije 1244 UN-a.

Član Političkog vijeća Preševa, Bujanovca i Medveđe Tahir Dalipi pohvalio je novu srpsku strategiju, ali izrazio sumnju, bez detaljnijih objašnjenja, da će ona biti i dovoljno prihvatljiva za probleme u Preševskoj dolini. Jedan od zapovjednika OVPMB Vulnet Ibisi rekao je da će njegove postrojbe pristati na demilitarizaciju samo kad srbijanska policija demilitarizira cijelu regiju, a međunarodne snage budu garantirale da albansko stanovništvo istočnog Kosova može mirno živjeti.