Bez carine i dalje samo do 300 kuna

Hoće li ili ne od iduće godine hrvatski građani u zemlju bez carinjenja moći unijeti robu u vrijednosti do 1.000 kuna ili ne tek će se vidjeti, a do tada je i dalje na snazi odredba po kojoj je letvica postavljena prilično nisko – na 300 kuna. Odnosno na četrdesetak eura.

Činjenica je da rijetko tko u namjeri da preko granice napravi »špežu«, u novčaniku ima samo četrdesetak eura s obzirom na put i troškove benzina, a većina, unatoč svemu, u šopingu prekorači taj iznos kalkulirajući da će granicu proći bez problema. Granica od 300 kuna vrijednosti odnosi se na jednu osobu što znači da više osoba u automobilu praktički može među sobom raspodijeliti račune vrijednosti do 300 kuna, no to ne znači da će se za neku robu vrijednu u protuvrijednosti 1.200 kuna, moći pokriti s četiri osobe u autu.

Ovo je očito relikt nekog prošlog vremena koji je nekim čudom opstao i dan danas tjera strah u kosti građanima koji odlaze u Trst ili Klagenfurt u šoping i po špežu. To da je 300 kuna prije realno vrijedilo više nego danas također očito nije uzimano u obzir s obzirom da je iznos ove granice već duže vrijeme isti.

U svakom slučaju, mnogi će se složiti da je granica preniska. Prema informacijama Carinske uprave nova uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobađanja od plaćanja carine je u izradi, a s njome izgleda i manje stresa kod prelaska granice.

Inače, strani i domaći putnici oslobođeni su plaćanja carine i poreza pri unosu osobne prtljage, a pod kojom u Carini podrazumijevaju predmete namijenjene osobnim potrebama putnika tijekom putovanja. To bi bila obuća, odjeća, higijenske potrepštine, ali i fotoaparati, računala, CD-playeri i slično.

Bez plaćanja carine se preko granice može prenijeti i dvjesto cigareta ili sto cigarilosa, ili 50 cigara, ili 250 grama duhana. Ograničen je i unos alkoholnih pića s time da se vina ipak može unijeti više nego žestokih pića. Naime, za sada je dopušten unos jedne litre žestokog alkoholnog pića. Likera ili desertnih, kao i pjenušaca se pak može imati dvije litre, kao i vina. Zanimljivo je da se toaletne vode može unijeti do 250 mililitara, dok parfeme mjere u gramima te je dopušteno unijeti do 50 grama mirisne tekućine.

Posebna su priča pak lijekovi. Njih putnici preko granice mogu prenositi u količini koja je nužna za osobne potrebe. Homeopatskih proizvoda se može imati samo jedno pakiranje.

Prema informacijama s internet stranice Carinske uprave, ukoliko vrijednost robe koja se unosi u zemlju ne prelazi 5 tisuća kuna, putnik u principu plaća carinu prema jedinstvenoj carinskoj stopi od 10 posto, naravno uz porez na dodanu vrijednost.

– Kad je posrijedi roba čija vrijednost premašuje 5 tisuća kuna, ili duhanski i alkoholni proizvodi te pogonsko gorivo i parfemi, ne može se primijeniti jedinstvena stopa od 10 posto, nego se carina obračunava prema stopi propisanoj u carinskoj tarifi – navode u Carini.

Vrijedi podsjetiti da od carinjenja nisu isključene ni poštanske pošiljke aktualne u eri sve prisutnijeg on-line šopinga. Iako se na određenu robu kao što su knjige carina ne plaća, i ovdje vrijedi odredba po kojoj se neće cariniti pošiljke u vrijednosti do 300 kuna. No, uz uvjet da su poslane od strane fizičke osobe – fizičkoj osobi. A u tih 300 kuna na koje se neće cariniti, ulazi i vrijednost poštarine, što svakako treba imati na umu.

A ono što je Hrvatskoj 300 kuna, to je nekim europskim zemljama 300 eura. Naime, prema izmjenama carinskih propisa u Njemačkoj, od ove se godine u tu zemlju može unijeti roba u protuvrijednosti od 300 eura. Ova granica vrijedi za putnike koji u Njemačku dolaze vlastitim automobilom, autobusnim ili željezničkim prijevozom, dok se primjerice za putnike koji stižu brodovima ili avionima ta granica diže na 430 eura.

I Nijemci napominju kako se carinu neće plaćati samo na robu za vlastitu upotrebu, a ovi »grace« iznosi se kao i u Hrvatskoj odnose na pojedine osobe te se veći iznos ne može »raspodijeliti« na više osoba.

Iste vrijednosne granice vrijede i za Austriju. U ovu zemlju građani drugih članica EU mogu unijeti primjerice 800 komada cigareta, 10 litara žestokog alkoholnog pića, 90 litara vina ili čak 110 litara piva.

Stranci unose i iznose gotovinu bez ograničenja

Koliko »keša« uopće staviti u novčanik pri prelaksu granice ne ovisi samo o stanju na računu već i o nekim ograničenjima. Naime, hrvatski državljani mogu u gotovini iznijeti do 3 tisuće eura, dok za iznošenje većih svota trebaju odobrenje Hrvatske narodne banke. Visina unosa, s druge strane nije ograničena. Što se kuna tiče, tu je ograničenje 15 tisuća kuna, dok se za veće svote također traži odobrenje HNB-a.

Stranci pak mogu preko granice prenijeti gotovinu i čekove bez ograničenja, s time da unošenje i iznošenje novca u vrijednosti iznad 10 tisuća eura mora biti prijavljeno cariniku. Prema carinskim propisima strani su putnici osobe s prebivalištem u inozemstvu ili osobe koje na osnovi važeće radne dozvole borave u inozemstvu najmanje 183 dana u godini.

Neocarinjeni povratnici

Hrvatska je država prije tri godine olakšala povratak iseljenicima natrag u Hrvatsku time što je definirano kako se, laički rečeno, na preseljenje u Hrvatsku ne plaća carina. Naime, fizičke osobe koje žele preselitti u Hrvatsku, a prethodno su barem 12 mjeseci stanovale u nekoj drugoj državi, trebaju podnijeti zahtjev za korištenje oslobođenja od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost na predmete kućanstva koji se uvoze pri preseljenju.

Propis kaže, treba biti ispunjen i uvjet posjeda i uporabe predmeta od najmanje šest mjeseci u inozemnom kućanstvu. Korisnici oslobođenja mogu biti hrvatski državljani koji su boravili ili radili u inozemstvu ili strani državljani koji su od MUP-a dobili odobrenje privremenoga ili stalnog boravka u Hrvatskoj. Korištenje oslobođenja ostvaruje se po doseljenju odnosne osobe u Republiku Hrvatsku, a uvoz se može obavljati tijekom 12 mjeseci od datuma doseljenja s time da se tako uvezeni predmeti ne smiju prodavati narednih godinu dana.