Iako su prethodne studije pokazale kako česti razgovori na mobitelu mogu uzrokovati rak mozga i stručnjaci su preporučili korištenje SMS poruka, sve je više dokaza kako ni tipkanje kratkih poruka nije zdravo.
Osim što pisanje SMS-ove može dovesti do bolova u vratu, leđima i palčevima, prečesto "druženje" s tipkovnicom mobitela može dovesti i do psiholoških posljedica. Naime, australski su stručnjaci iskovali nove nazive za moguće tegobe s kojima se možete susresti.
◦Tekstafrenija – krivo uvjerenje kako ste čuli zvučnu obavijest ili osjetili vibraciju dolazeće poruke
◦Post-traumatski SMS poremećaj – situacija u kojoj osobe koje pišu SMS i nisu svjesne bilo čega što se događa oko njih nabasaju na neke predmete ili se sudare s okolinom
◦Tekstkoba – kriza u samopouzdanju kada prođe puno vremena u kojem niste primili niti jedan SMS (igra engleskih riječi Textiety kao složenica od Text message (SMS) i anxiety (tjeskoba)).
◦Masovno slanje SMS-ova – slanje ogromnih količina kratkih poruka s ciljem izgradnje samopouzdanja.
"Kod tekstafrenije i tekstkobe je prisutan osjećaj kako vas nitko ne voli jer vas nitko nije kontaktirao", objasnila je Jennie Carroll, stručnjakinja Sveučilišta RMIT u Melbourneu, koja je komentirala podatke istraživanja ondašnjeg mobilnog operatera o povećanju broja korištenja usluga SMS poruka. Naime, u Australiji se udvostručio broj poslanih SMS-ova od 2008. godine. Kompanija navodi primjer prosječnog tinejdžera koji dnevno pošalje 444 poruke mobitelom!
Australska psihologinja smatra kako "predano" korištenje mobitela za pisanje i slanje SMS-ove može odražavati iluziju kako osobe imaju više prijatelja nego što zapravo imaju ili ono može biti poziv upomoć. "Osobe misle da su izostavljene, pa šalju mnogo SMS-ova i čekaju na odgovor", tvrdi Carroll.
Stručnjaci upozoravaju kako bi tinejdžeri koji pretjerano šalju SMS-ove mogli oboljeti od spomenutih poremećaja. Koliko vi SMS-ova pošaljete dnevno?
