U skoro godinu dana koliko traje i naše mjerenje preferencija kandidata za predsjednika države, u javnosti se vrtilo mnoštvo imena. Tri mjeseca prije izbora ostala je još samo jedna veća nepoznanica oko kandidata: ide li Bandić u izbore ili ne ide?! Sada, kada je Nadan Vidošević i službeno istaknuo svoju kandidaturu, i preživio svoj prvi mjesec kao službeno istaknuti kandidat, to mu još nije dalo „vitra“ u njegova jedra, unatoč korištenju resursa HGK-e, a što je često i predmet napada na ovog kandidata (kako iz drugih političkih tabora, tako i iz konkurentske poslodavačke udruge, HUP-a). U narednih dva mjeseca će se vjerojatno pojaviti još nekoliko više ili manje poznatih političkih osoba u zemlji, ali i nekih drugih „harlekina“ željnih svjetla pozornice. Takva će očekivana situacija vjerojatno vrlo uskoro na čistinu istjerati i namjere ozbiljnijih, a za sada naizgled još neodlučnih kandidata, prvenstveno Milana Bandića, ali i Dragana Primorca. I dok se kod „glavnih“ stranačkih kandidata uočava znatno veći udio birača njihovih stranaka u biračkom tijelu kandidata (Josipoviću SDP-ovi birači čine dvije trećine biračkog tijela, HDZ-ovi birači čine tri četvrtine birača Hebranga), drugi igrači iste stranke privlače glasače sa svih strana. Tako je zanimljivo da Bandić privlači priličan udio birača HDZ-a, ali i neodlučnih kao i apstinenata u stranačkim preferencijama. Istovremeno bivši HDZ-ov član i ministar gospodarstva u ratnoj Vladi, Nadan Vidošević privlači birače iz obrnutog smjera, odnosno on je prihvatljiv biračima SDP-a, HNS-a i IDS-a. Zanimljiv je i trend još dva kandidata, odnosno kandidatkinje i kandidata. Dok je potpora dr. Vesne Pusić u posljednjih mjesec dana išla uzlaznom putanjom, kandidat najveće stranke vladajuće koalicije, koji (još) nije i kandidat vladajuće koalicije, Andrija Hebrang ima silazni smjer. Čini se kako će se borba za drugog sudionika za drugi krug voditi upravo između spomenuta četiri kandidata/kandidatkinje (naravno ako Bandić istakne svoju kandidaturu).
Josipović i dalje vodeći
A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 27,1% (prije mjesec dana 28,6%), a slijede dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić s izborom od 13,6% (prema 11,6% iz rujna) i Nadan Vidošević s 12,1% (11,2% u rujnu). Četvrto mjesto drži HNS-ova kandidatkinja za predsjednicu, dr. Vesna Pusić s izborom od 9,7% (prema 7,4% iz rujna). Andrija Hebrang je, vjerojatno pod teretom zbivanja u zemlji, u svojevrsnoj maloj defanzivi što ima odraz u rezultatima ovog kandidata. Nakon prošlomjesečnog drugog mjesta i izbora od 13,2% ovaj je mjesec kandidat HDZ-a na petom mjestu s izborom od 8,5%. To će svakako biti izazov i za kandidata najveće hrvatske stranke, ali i njegova izbornog stožera na čelu sa spin doktorom Ratkom Mačekom, tako da je za očekivati vrlo zanimljivu strategiju povrata glasova HDZ-ovog biračkog tijela iz „velike posude“ Milana Bandića ali i disidenta Nadana Vidoševića. Ostali poznati kandidati, barem za sada, imaju manje izglede da igraju važniju ulogu u predstojećim izborima i kandidata za prvog stanara Pantovčaka. Naravno, ostaje nada u „poučak Mesić“ i veliki porast izbora u finišu kampanje. Pri tom se ne smiju apstrahirati uvjeti u kojima živimo sada prema onima od prije desetak godina. Među tim kandidatima su Damir Kajin (3,8%), Vesna Škare-Ožbolt (3,4%), Miroslav Tuđman (1,8%), Josip Jurčević (1,5%), Dragan Primorac (1,2%), Boris Mikšić i Kolinda Grabar Kitarović (po 1%). Još je 1,2% ispitanika istaknulo nekog drugog kandidata, dok je još relativno visoki udio neodlučnih (14,1%). Međutim, uočava se i vrlo veliki udio apstinenata (oko trećine ukupne populacije u istraživanju), što zajedno s neodlučnim biračima ove izbore čini vrlo neizvjesnim. Ili, još ništa nije gotovo. A neki bi rekli, još nije ni počelo.
