LJUBLJANA - Kada se Janez Drnovšek prošle nedjelje u Davosu pojavio na Okruglome stolu o obnovi i stabilnosti Balkana mnogi su, ne samo u Sloveniji, bili iznenađeni, neki čak osupnuti. Pitali su se: što na tome skupu traži i radi premijer države koja uporno uvjerava sebe i svijet kako ničim i nikako ne pripada tome području? Odgovor je stigao već nakon dva dana: Slovenci koji se bave gospodarstvom preplavili su Beograd. Prvi put nakon deset godina, a i dulje, "mržnje" i potpune "hladnoće", to je bio srdačan, patetičan i bratski zagrljaj Janeza i Jovana.
Tako je ugledno ljubljansko Delo, ironično i simbolično, opisalo prvi masovni i javni susret gospodarstvenika SRJ i Slovenije, mjesec dana nakon uspostave diplomatskih odnosa između dvije države. Naime, s izaslanstvom Gospodarske komore Slovenije (GZS) u Beograd su došli i predstavnici 40 najvećih slovenskih tvrtki, a s njima još i članovi Slovensko-srpske udruge za gospodarsku suradnju iz još 28 poduzeća. Odaziv sa srpske strane bio je još i veći: na dvodnevnim razgovorima sudjelovalo je oko 500 gospodarstvenika i poslovnih ljudi.
Ti su susreti održani u Privrednoj komori Jugoslavije (PKJ) i u hotelu "Metropol", u vrlo srdačnom ozračju, kako su izvijestili slovenski mediji. Pritom su predsjednik GZS-a Jožko Čuk i potpredsjednik PKJ-a Miodrag Nikolić potpisali sporazum o unapređenju gospodarske i trgovinske suradnje između SR Jugoslavije i Slovenije, "između Jovana i Janeza". Koji je bio glavni cilj toga posjeta kratko je srpskim novinarima protumačio Čuk: "Ovdje smo zato jer želimo s vama ne samo trgovati nego i zajedničkim ulaganjima pomoći napretku vašega i našega gospodarstva." Sada su na redu politika i političari, naglasili su gospodarstvenici dvije zemlje, da uklone prepreke što većem razmahu suradnje. Ovom se prigodom potvrdilo kako je slovensko gospodarstvo vrlo zainteresirano za povratak odnosno novi prodor ne samo na srpsko i crnogorsko tržište nego, preko njega, i na tržišta susjednih zemalja, gdje živi oko 80 milijuna ljudi. Također je naglašeno kako nedavno potpisani sporazum o slobodnoj trgovini između Rusije i SRJ može omogućiti slovenskom gospodar- stvu prodor na golemo rusko tržište upravo preko jugoslavenskoga.
Zato je Čuk posjetio i rusko veleposlanstvo u Beogradu, što je snažno udjeknulo u Ljubljani, doduše s dozom nedoumice: je li nužno u Moskvu ići preko Beograda? No, sada je otkriveno kako posljednjih deset godina, usprkos potpunom prekidu svih drugih odnosa i Miloševićevoj izrazito protuslovenskoj po- litici, slovensko gospodarstvo nikada nije posve napustilo srpsko i crnogorsko tržište. Svih ovih deset godina, iza leđa službene politike i u dubokoj sjeni javnosti, održavala se bez prekida kakvatakva gospodarska suradnja i trgovinska razmjena, makar na niskoj razini.
Tako je, recimo, 1992. robna razmjena još iznosila 668 milijuna dolara, ali je već iduće godine, 1993., naglo pala na samo osam milijuna dolara. Sljedećih je godina varirala, pomalo rasla i padala, pri čemu je uvijek slovenski izvoz u SRJ bio znatno veći od uvoza. Prošle godine ta je razmjena dosegla dosadašnji rekord: u 11 mjeseci slovenski je izvoz iznosio 129,6 milijuna, a uvoz iz SRJ samo 38,1 milijuna dolara. Slovenska se roba može kupiti na tržnicama i trgovinama u Jugoslaviji, a obično - pogotovo proizvodi "Gorenja" iz Velenja - stižu krijumčarskim kanalima.
Ipak, SRJ se danas nalazi tek na skromnom 18. mjestu, slovenske uvozno-izvozne ljestvice i čini samo desetinu ukupne razmjene slovenskoga gospodarstva s nekadašnjim jugoslavenskim republikama. No, nakon političkih promjena u SRJ, gospodarstvenici obiju država nastoje uspostaviti redovite putove razmjene i tjeraju svoje političare da gospodarskim odnosima omoguće da se razvijaju na novim temeljima. Istina je, doduše - kako komentira Delo da je danas"Jovanova kupovna moć gotovo deset puta manja od Janezove, ali je također točno da slovenski gospodarstvenici ni u najtežim trenucima SRJ nisu imali nikakvih primjedaba na poslovni moral i sposobnost svojih srpskih partnera.
Sada je najvažnije, kao prvo, prekinuti i zatvoriti sve krijumčarske putove trgovine. Srpska je vlada obećala da će već idućih dana oko 250 zakona promijeniti i preoblikovati u skladu s europskim zakonodavstvom, što će ukloniti, vjeruje se, sve prepreke i širom otvoriti vrata slovenskoj robi. U tom će smjeru, kako je dogovoreno ovom prigodom, djelovati obje gospodarske komore, koje će poticati sklapanje međudržavnih sporazuma ponajprije o prijevozu robe i putnika, te željezničkoga i zračnoga prometa. Ukratko, bratski zagrljaj Janeza i Jovana uvod je u velike poslove.
