LONDON – U utorak 19. prosinca, britanski je parlament većinom glasova odobrio daljnje istraživanje na ljudskim embrionalnim stanicama u svrhu tzv. terapeutskog kloniranja. Dvije trećine parlamentaraca – 366 bilo je za, dok je 174 bilo protiv – tako je dalo zeleno svijetlo znanstvenicima, koji su preporučili terapeutsko kloniranje u svrhu poboljšanja ljudskog zdravlja.
Oni koji su podržavali smisao terapeutskog kloniranja, mišljenja su da to može pomoći znanstvenicima u pronalaženju ozdravljenja za neke degenerativne bolesti koje su do sad bile neizlječive.
No ta je odluka iznjedrila na svjetlo dana mnoštvo etičkih pitanja i zabrinutost oko toga kako će se uspjeti sačuvati "svetost života".
Znanstvenici su mišljenja da istraživanje na embrionalnim stanicama, mogu unijeti revolucionarni tretman u liječenju degenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, posebice kada se zna da je ista tehnologija pomogla u kreairanju prve klonirane ovce Dolly prije nekoliko godina. Visok stupanj kontroverze oko tzv. terapeutskog kloniranja i embrionalnog eksperimentiranja uopće, doveo je do vrlo žučne rasprave u Parlamentu, posebice se to odnosi na vrijeme koje je prethodilo glasovanju. Naime trebalo je dati i svoj glas amandmanu koji će promijeniti namjeru Akta iz 1990. godine, koji nosi naziv "Akt čovjekove fertilizacije i embriologije", koji dopušta licencu za istraživanja na ljudskim embrionalnim stanicama samo u svrhu vrlo ograničenih slučajeva vezanih za oplodnju i ograničeni period od 14 dana.
Amandman će proširiti taj akt, tako da rani embriji mogu također biti upotrijebljeni za istraživanje prirođenih bolesti.
Kad su 1998. godine, znanstvenici prvi puta izolirali embrionalne stanice u laboratoriju, bio je to proglašeno najvećim tehničkim dostignućem. Znanstvenici su shvatili da, ako mogu kontrolirati razvitak tih specijalnih stanica, onda mogu i proizvesti jedinstven broj tzv. zamjenskih tkiva, kako bi dobili zdrave organe iz istog genetičkog materijala, koji mogu zamijeniti one bolesne.
Pred-parlamentarnu debatu, pratilo je i jako lobiranje s jedne i druge strane.
Mnoge pro-life organizacije pokušale su okrenuti glasovanje u svoju korist. Takovi su tonovi bili prisutni i u parlamentarnoj debati. Peter Garett, direktor istraživanja dobrotvorne udruge Life, koja promiče zabranu pobačaja, izrazio je svoje mišljenje da jednom kad se otvore vrata proizvodnji ljudskog embrionalnog klona, tek smo korak od potpunog kloniranja čovjeka.
Liam Fox iz Ministarstva zdravstva, usprkos moralnom protivljenju korištenja embrionalnih stanica u svrhu poboljšanja zdravlja i usprkos tomu što ga nitko nije uspio uvjeriti da alternative ne postoji, ipak ne misli da bi se istraživanja trebala zaustaviti. Ali je potrebno vrlo striktno odrediti moralne granice i pomno kontrolirati situaciju.
Većina se složila da istraživanje na matičnim stanicama, podiže sposobnost ozdravljenja čovjeka kad su u pitanju teška degenerativna oboljenja i ono zapravo nema alternative.
Najosjetljivija i najodgovornija debata koja je, po mišljenju većine, ikad vođena u britanskom parlamentu, pokazala je sve razlike u pitanjima budućnosti znanstvenih istraživanja na ljudskim matičnim stanicama. Bojazan od zloporabe ljudskog klona koja je pri tom bila neupitna, pokazala je da još treba odgovoriti na mnoga kontroverzna pitanja koja se tiču budućnosti kloniranja ljudskih stanica, koja je već započela.
