Kada se dovrši pomoćna bušotina, na dubini od tri kilometra ispod morskog dna, i kroz nju će se ubacivati mulj i beton u glavnu bušotinu.
Thad Allen, umirovljeni admiral obalne straže koji zapovijeda saveznim snagama angažiranim na obuzdavanju naftne mrlje, izjavio je u subotu da je povratak brodova "dobra vijest".
Allen je rekao da će radnici na platformi za bušenje, koji su u četvrtak i petak izvlačili 1500 metara cijevi i slagali ih na palubi, sada morati vratiti cijevi.
On je ocijenio da se prije petka neće početi s ubacivanjam mulja i betona kroz kupolu na glavi bušotine.
Sezona uragana na Atlantskoj obali Sjeverne Amerike ulazi u najaktivniju fazu početkom kolovoza, pa je Allen kazao da će se posade brodova i platformi BP-a igrati "mačke i miša" s vremenom do kraja sezone.
Jane Lubchenco, ravnateljica Nacionalne uprave za oceane i atmosferu, rekla je da bi valovi u blizini bušotine u subotu navečer mogli doseći dva i pol metra.
Ona je kazala da se uz obalu ne očekuje jačanje oluje, ta da valovi mogu pomoći u raspršivanju nafte u vodi.
Prije postavljanja kupole koja je zatvorila bušotinu, iz nje je u 86 dana isteklo do 700.000 tona nafte koja je zagadila oko 900 km obala Louisiane, Mississippija, Alabame i Floride.
Najveća slučajno izazvana naftna mrlja u povijesti, nastala je nakon eksplozije naftne platforme Deepwater Horizon 20. travnja, u kojoj je poginulo 11 radnika. (H)
