“Prošlo je 10 godina od početka primjene mirovinske reforme i vrijeme je za promjenu onog njena dijela koji se nije pokazao dobrim i koji nije održiv na dulje vrijeme. Riječ je isključivo o skrbi za hrvatske građane koji sve češće iskazuju nezadovoljstvo štednjom u drugom mirovinskom stupu koji se sve više pokazuje kao promašaj”, istaknuo je Sanader.
Mirovinska reforma je mnogo više od drugog stupa
Stoga će se u iduća dva tjedna preispitati učinci drugog mirovinskog stupa, dok su potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministar financija Ivan Šuker zaduženi za izradu prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojima bi se građanima omogućilo izjašnjavanje hoće li ostati u drugom mirovinskom stupu ili će svoj udio u fondovima prenijeti na državu koja će im zajamčiti mirovinu iz prvog stupa. Prema Šukerovim riječima, očekivane izmjene ići će u smjeru da će se svi moći, neovisno o svojoj dobi, izjasniti žele li za starost i dalje štedjeti po principu dva stupa ili će štedjeti samo u jednom. Ako se osiguranici odluče samo za uplatu doprinosa u prvi stup, dakle za državnu skrb, do sada ušteđena sredstva u drugome stupu bit će im prenesena. Njihovim povratkom u prvi stup država bi im jamčila iste mirovine kakve imaju građani koji su bili isključivo u prvom stupu obveznog osiguranja, s time što bi država preuzela i upravljanje tim novcem.
“To nije vraćanje na početak jer je mirovinska reforma mnogo više od samog uvođenja drugog stupa, ali treba analizirati što je donio drugi stup, pogotovo jer je kriza na međunarodnom financijskom tržištu pogodila i prinose mirovinskih fondova”, ocijenio je potpredsjednik Vlade Polančec. S njim se složio i Šuker rekavši da izneseni prijedlog ni u kojem slučaju ne znači ukidanje drugoga stupa, nego bi država time odagnala strah ljudi koji štede u drugom stupu da će imati manje mirovine od onih koje se isplaćuju iz prvoga. Dodao je i kako te promjene ne bi trebale pogoditi hrvatsko tržište kapitala jer mirovinski fondovi preko 60 posto ulaganja ostvaruju u državne vrijednosne papire. Iako se prebacivanje sredstava iz drugoga stupa na račun države može iščitati i kao izvor za popunjavanje proračunskoga manjka, u Vladi su jasno poručili da o tome nema ni govora. “Riječ je o brizi za hrvatske građane koji su izrazili nezadovoljstvo, a mi sada reagiramo i želimo izaći iz toga”, bio je kategoričan hrvatski premijer.
Izrečeno je, kako se moglo i očekivati, izazvalo pravu buru u javnosti, tako da su se odmah drugi dan, nakon sjednice Vlade, premijer Sanader, potpredsjednici Polančec i Jadranka Kosor te ministar Šuker ponovno obratili novinarima.
Svatko odlučuje sam
“Odlučno odbacujem napise prema kojima država želi idejom o dobrovoljnom prelasku iz drugoga u prvi mirovinski stup uzeti nečiji novac kako bi pokrila neki deficit ili popunila neku rupu u proračunu”, naglasio je Sanader. Pojasnio je da je riječ o ideji koju su u Vladi dobili nakon napisa u medijima prema kojima se ljudi koji su već počeli primati mirovine iz drugog stupa žale da su uskraćeni u odnosu na one iz prvog te zahtjeva koalicijskih partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika i umirovljeničkih udruga koji su upozoravali na problem. Rekavši kako ideja o ukidanju drugog stupa nije bila raspravljana na Ekonomskom vijeću nego da je samo iznesena, premijer je dodao kako će se ta ideja razraditi u iduća dva tjedna. “Sve će se bazirati na načelu dobrovoljnosti, što znači da će svatko moći odlučiti hoće li ostati u drugom ili će prijeći u prvi mirovinski stup”, kazao je Sanader.
Ministar financija je odbacio medijska nagađanja o tome da je tržište kapitala izgubilo nakon što je Vlada rekla kako razmišlja o tome da drugi mirovinski stup postane dobrovoljan. “Crobex nije pao zbog toga. Zvali su me mnogi analitičari i čestitali mi”, ustvrdio je Šuker.
Na upit što bi bilo da se reforma provodila kako je zamišljeno i da se stopa za drugi stup povećavala godišnje za jedan posto, Šuker i Polančec su kazali kako izdvajanja za drugi stup ovise o fiskalnim mogućnostima zemlje. Aktualni zakon ničim ne jamči povećanje izdvajanja za drugi stup, ustvrdio je Polančec.
Fondovi lani izgubili tri milijarde kuna zbog ekonomske krize
Ministar financija Ivan Šuker iznio je financijske pokazatelje o radu mirovinskih fondova. Od 2002. godine, kada su zaposlenici počeli izdvajati pet posto doprinosa u drugi stup, uplaćeno je 22,18 milijardi kuna, dok je imovina fondova zadnjega dana protekle godine iznosila 22,6 milijardi kuna i to stoga što su fondovi ostvarili mali prinos. Od ukupne imovine 15,8 milijardi kuna je u državnim obveznicama, 2,5 milijardi čine dionice u domaćem vlasništvu, dok je ostatak u stranim dionicama, depozitima i investicijskim fondovima. Upitao se, pritom, kakvi bi bili rezultati da je Vlada taj novac ubirala i da se nije morala zaduživati za mirovine 15 milijardi kuna godišnje.
Dodao je i kako su troškovi upravljanja mirovinskim fondovima, koji se naplaćuju iz uplata osiguranika, u proteklih nešto više od pet godina dosegli 850 milijuna kuna, dok je dodatnih 800 milijuna kuna iz državnog proračuna utrošeno za troškove rada Regosa, tako da ukupan trošak iznosi 1,6 milijardi kuna. Ako se tomu doda i oko milijardu kuna za servisiranje državnih obveznica, tada se ukupan trošak podiže na 2,6 milijardi kuna. Valja napomenuti da je u prošloj godini u fondove uplaćeno 4,5 milijardi kuna, a zbog ekonomske krize fondovi su izgubili tri milijarde kuna.
