ZAGREB - U sljedeće četiri godine državne tvrtke u Hrvatskoj uložit će u nove projekte oko 40 milijardi kuna. U Banskim dvorima računaju da će takav zamah investicijskoga ciklusa rezultirati povećanjem godišnje stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za četiri do pet posto na godinu, što znači da bi gospodarstvo u narednom razdoblju moglo dosegnuti stope rasta između sedam i osam posto. Budući da, prema nekim analizama, svako povećanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj od jedan posto rezultira otvaranjem 8000 radnih mjesta, na Markovu trgu vjeruju da bi pokretanje investicija samo u ovoj godini moglo uroditi otvaranjem između 32.000 i 40.000 novih radnih mjesta. Kazao je to u srijedu za Vjesnik ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić.
Podsjetimo, premijer Ivica Račan ovih je dana najavio da se "u sektoru državnih tvrtki ove godine mogu očekivati investicije vrijedne deset milijardi kuna, financirane što iz kredita, što kroz vlastita ulaganja, čime bi se otvorila nova radna mjesta". Dodao je da će se o toj temi više saznati na tematskoj sjednici Vlade u drugoj polovici veljače. Čačić kaže da je riječ o planu njegova ministarstva iz prošle godine, koji je hrvatska Vlada sada prihvatila kao dio strategije razvoja zemlje.
Polovica novca za investicije ili otprilike 20 milijardi kuna, potrošit će se na gradnju autocesta. Riječ je o autocestama od Zagreba do Rijeke, Lipovca, Bregane, Macelja, Goričana i Splita, istarskom ipsilonu te autocesti od Belog Manastira, preko Osijeka i Bosne i Hercegovine do Ploča. Namjera je Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva da se u Hrvatskoj u gradnju autocesta u sljedećih 13 godina uloži oko 4,6 milijardi američkih dolara, ne računajući novac za održavanje autocesta. Mnoge će stvari biti jasnije tek kad se osnuje poduzeće Hrvatske autoceste, kaže Čačić.
Naglašava da su spremnost za financiranje niza projekata već iskazale međunarodne institucije poput Europske investicijske banke, EBRD-a, MMF-a i Svjetske banke. Po svemu sudeći, uključit će se i neke strane poslovne banke, kao Raiffeisen ili Deutsche Bank, a vjerojatno i neke domaće. O raspisivanju javnoga zajma u Ministarstvu zasad ne razmišljaju, jer, kako kažu, u Hrvatskoj nije problem novac nego dobri programi.
U Hrvatskoj upravi za ceste (HUC) u ovoj godini planiraju investicije vrijedne 417,89 milijuna kuna. U to nisu uračunata sredstva za gradnju autocesta, jer to od ove godine ulazi u opis poslova Hrvatskih autocesta.
HUC će novac za investicije pribaviti iz državnoga proračuna, ne predviđa kredite i ne misli zapošljavati nove ljude, doznajemo od ravnatelja HUC-a Vladimira Bizjaka.Velike investicije država namjerava "pogurati" i kroz Hrvatske vode. Naime, u naredne četiri godine to bi poduzeće trebalo uložiti u nove projekte oko 780 milijuna njemačkih maraka, rekao nam je Čačić. Iako nismo uspjeli dobiti podatke iz Hrvatskih voda o projektima koje će pokrenuti, neslužbeno smo saznali da među njima nije kanal Vukovar - Šamac kojim bi se povezali tokovi Dunava i Save. U pogledu velikih infrastrukturnih ulaganja Vlada računa i na Inu. Hrvatska naftna kompanija u ovoj bi godini trebala izvesti projekte vrijedne 1,3 milijarde kuna, kaže Čačić. Kako doznajemo od predsjednika Inine uprave dr. Tomislava Dragičevića, 64 posto planiranih ulaganja odnosi se na djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina, oko 25 posto na preradu, a preostalih desetak posto otići će u trgovinu i korporativne funkcije.
U odgovoru na naš upit, Dragičević ističe da je Ina u planu ulaganja u dugoročnu imovinu predvidjela ulaganje u povećanje kapaciteta podzemnog skladišta plina Okoli, privođenje proizvodnji nekolicine plinskih polja, rekonstrukciju i tehnološku modernizaciju rafinerijskih postrojenja, gradnju magistralnih plinovoda i rekonstrukciju nekih benzinskih postaja, te pojedine projekte plinovodne mreže. Te investicije "teške" su 150 milijuna američkih dolara, a cilj je, među ostalim, povećati vrijednost Ine uoči privatizacije na više od milijardu USD. Ina će u te projekte uložiti samo mali dio svog novca, a većim dijelom iz "mekih" kredita EBRD-a i Svjetske banke.
Kad je riječ o redovitim investicijama u ovoj godini vrijednima 1,3 milijarde kuna, Ina je osigurala 640 milijuna kuna, dok za ostatak još traži financijere. Dragičević kaže i da će sve Inine investicije pozitivno djelovati na domaće gospodarstvo, posebice kad je riječ o novom zapošljavanju, budući da se radi o građevinskim radovima, koji podrazumijevaju velik broj radnika i poticajno djeluju na ostale gospodarske grane.
Prema Čačićevim riječima, u poticanju infrastrukturnih ulaganja na Markovu trgu u znatnoj mjeri računaju i na angažman Hrvatske elektroprivrede (HEP), tvrtke koja bi u naredne četiri godine trebala investirati oko 1,6 milijardi DEM. U Odjelu za odnose s javnošću HEP-a doznajemo da su u ovoj godini planirane investicije vrijedne 1,5 milijardi kuna, uglavnom iz ino-kredita, jer HEP nema dovoljno svojih sredstava.
Od većih investicijskih pothvata u ovoj godini u HEP-u spominju mogućnost gradnje HE Lešće vrijedne 115 milijuna DEM, te prijenosnih objekata. U Čačićevu ministarstvu računaju i na zamah investicija u Hrvatskom telekomu. Ta bi tvrtka, naime, u naredne četiri godine trebala investirati oko milijardu DEM.
Veći investicijski zahvati u ovoj su godini planirani i u Jadranskom naftovodu (Janaf), osobito nakon što su se nestabilne političke prilike na jugoistoku Europe smirile. Savjetnica predsjednice Uprave Janafa Elza Franović kaže kako je izvedba projekta DružbAdria, kojim će se povezati naftovodi Družba i Janaf, praktički gotova stvar.
Naime, Janaf i Jukos, ruska naftna kompanija, već su parafirali ugovor čija će provedba omogućiti dopremanje pet milijuna tona kaspijske nafte do Omišlja. Radi se o osposobljavanju dionice naftovoda od Omišlja do Siska, što je projekt vrijedan oko 20 milijuna USD, a Jukos je izrazio spremnost financirati ga. Za dodatna ulaganja u Janafovu infrastrukturu zainteresirane su i druge naftne kompanije, poput Tyumen Oil Company (TOC) i Lukoila, s čijim se predstavnicima predsjednik Stjepan Mesić nedavno susreo u Davosu.
U Janafu dugoročno planiraju još dvije investicije. Prva se odnosi na povezivanje terminala u Omišlju s onim u Trstu, za što je zainteresiran austrijski OMV, dok se drugi odnosi na povezivanje rumunjske luke Constante s Omišljem, o čemu je već potpisano pismo namjere. Iako Janaf ne namjerava zapošljavati nove ljude, navedeni će projekti angažirati niz građevinskih i drugih tvrtki, što znači da će ti projekti ipak potaknuti nova zapošljavanja, kaže Franović.
U Hrvatskim željeznicama (HŽ) u narednom petogodišnjem razdoblju ne planiraju izgradnju novih pruga i infrastrukturnih objekata, već samo obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infratsurkture. U ovoj su godini planirana ulaganja vrijedna 756,28 milijuna kuna, od čega na infrastrukturu otpada 338,6 milijuna kuna. Jedan od projekata je modernizacija pruge Osijek-Slavonski Šamac-Sarajevo-Ploče, čijih će 80 posto troškova pokriti zajam u okviru Pakta o stabilnosti. Inače, više od 60 posto sredstava potrebnih za investicije u ovoj godini HŽ će dobiti zajmovima, 13,9 posto odnosi se novac iz državnog proračuna, a manje od 25 posto iznose vlastita sredstva, saznali smo u Službi za odnose s javnošću HŽ-a.
