Carlu del Ponte primio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović
U skladu sa starim najavama iz suda, a i očekivanjima hrvatske javnosti, pretpostavlja se da će Podgorica dobiti zapečaćene optužnice za bjegunce koji bi se mogli nalaziti u Crnoj Gori, kao i nove naloge za uhićenje. Dosad su kao mogući kandidati za Haag spominjani nekadašnji zapovjednik dubrovačkohercegovačkog ratišta general Pavle Strugar, admirali Miodrag Jokić kao nekadašnji zapovjednik Vojnopomorskog sektora Boka i Milan Zec, aktualni zapovjednik Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije. Mediji špekuliraju da "operacija Dubrovnik" može uključiti i Momira Bulatovića kao tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Crne Gore i Branka Kostića na mjestu potpredsjednika Predsjedništva SFRJ budući da obojicu terete naredbe koje su izdavali. Ovih se dana također pisalo da bi optužnicu protiv Radovana Karadžića Del Ponte mogla predati i u Crnoj Gori zbog saznanja da on tamo tajno, s vremena na vrijeme, dolazi u posjet majci. Nije također nepoznato da je i Ratko Mladić volio otići na Crnogorsko primorje. To je znala i vlast, ali mu se nikad ništa nije dogodilo.
Pod ingerenciju Haaškog suda spada i glasoviti slučaj otmice iz vlaka na pruzi Beograd-Bar 1993. kod mjesta Štrpci, kad je odvedeno i ubijeno 20 osoba - 19 Muslimana i jedan Hrvat. O tome je još bivša tužiteljica Louise Arbour govorila u Podgorici 98. godine. Pokojnom Pavlu Bulatoviću, tadašnjem ministru policije Crne Gore, na dušu se sigurno može staviti progon izbjeglica i muslimana koji su se "isporučivali" u "SAO Hercegovinu" i tamo najčešće bili poubijani.
Sigurno je da bi crnogorski vrh mogao olakšati posao Tribunalu ako bi ponudio na uvid dokumente kojima raspolaže iz razdoblja raspada zemlje. Zanimljivi bi bili i oni, kasniji, nakon stvaranja SRJ, sa sjednica Vijeća obrane, te oni o paravojnim počiniteljima zločina u ratovima u Hrvatskoj i Bosni o čemu tajne službe posjeduju evidenciju i, eventualno, dokaze.
Uoči dolaska Carle del Ponte, Đukanović je izjavio kako je obveza Crne Gore da se pred Tribunalom pojave svi osumnjičeni za ratne zločine i tamo dokazuju svoju eventualnu nevinost. Crnogorski oporbeni socijalisti govore isto što i oni u Beogradu: da jugoslavenski Ustav ne dopušta izručenje, pa osumnjičenima treba suditi kod kuće, a odgovara im se iz krugova vlasti opet s istim argumentima: da je upravo Slobodan Milošević prihvatio formiranje međunarodnog suda za ratne zločine, i da odbijanje suradnje s njim znači inatiti se s međunarodnom zajednicom. "Suradnja sa Haagom uvjet je da Srbija stane na noge. Ne budite veći Srbi od Srba", poručio je Đukanovićev savjetnik Miodrag Vuković na skupštinskoj raspravi.
ZAGREB - Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte došla je poslije pola godine ponovno u Crnu Goru i već u srijedu navečer u Budvi razgovarala s crnogorskim premijerom Filipom Vujanovićem i ministrom policije Vukašinom Marašom. U četvrtak u Podgorici tužiteljica je nastavila razgovore s državnim vrhom - predsjednikom Milom Đukanovićem, predsjednikom skupštine Svetozarom Marovićem i državnim tužiteljem Božidarom Vukčevićem no ti razgovori nisu rezultirali otkrivanjem bilo kakvih zapečaćenih optužnica. Del Ponte je razočarala javnost rekavši da istraga oko zločina na dubrovačkom ratištu još nije okončana.
U skladu sa starim najavama iz suda, a i očekivanjima hrvatske javnosti, pretpostavlja se da će Podgorica dobiti zapečaćene optužnice za bjegunce koji bi se mogli nalaziti u Crnoj Gori, kao i nove naloge za uhićenje. Dosad su kao mogući kandidati za Haag spominjani nekadašnji zapovjednik dubrovačkohercegovačkog ratišta general Pavle Strugar, admirali Miodrag Jokić kao nekadašnji zapovjednik Vojnopomorskog sektora Boka i Milan Zec, aktualni zapovjednik Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije. Mediji špekuliraju da "operacija Dubrovnik" može uključiti i Momira Bulatovića kao tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Crne Gore i Branka Kostića na mjestu potpredsjednika Predsjedništva SFRJ budući da obojicu terete naredbe koje su izdavali. Ovih se dana također pisalo da bi optužnicu protiv Radovana Karadžića Del Ponte mogla predati i u Crnoj Gori zbog saznanja da on tamo tajno, s vremena na vrijeme, dolazi u posjet majci. Nije također nepoznato da je i Ratko Mladić volio otići na Crnogorsko primorje. To je znala i vlast, ali mu se nikad ništa nije dogodilo.
Pod ingerenciju Haaškog suda spada i glasoviti slučaj otmice iz vlaka na pruzi Beograd-Bar 1993. kod mjesta Štrpci, kad je odvedeno i ubijeno 20 osoba - 19 Muslimana i jedan Hrvat. O tome je još bivša tužiteljica Louise Arbour govorila u Podgorici 98. godine. Pokojnom Pavlu Bulatoviću, tadašnjem ministru policije Crne Gore, na dušu se sigurno može staviti progon izbjeglica i muslimana koji su se "isporučivali" u "SAO Hercegovinu" i tamo najčešće bili poubijani.
Sigurno je da bi crnogorski vrh mogao olakšati posao Tribunalu ako bi ponudio na uvid dokumente kojima raspolaže iz razdoblja raspada zemlje. Zanimljivi bi bili i oni, kasniji, nakon stvaranja SRJ, sa sjednica Vijeća obrane, te oni o paravojnim počiniteljima zločina u ratovima u Hrvatskoj i Bosni o čemu tajne službe posjeduju evidenciju i, eventualno, dokaze.
Uoči dolaska Carle del Ponte, Đukanović je izjavio kako je obveza Crne Gore da se pred Tribunalom pojave svi osumnjičeni za ratne zločine i tamo dokazuju svoju eventualnu nevinost. Crnogorski oporbeni socijalisti govore isto što i oni u Beogradu: da jugoslavenski Ustav ne dopušta izručenje, pa osumnjičenima treba suditi kod kuće, a odgovara im se iz krugova vlasti opet s istim argumentima: da je upravo Slobodan Milošević prihvatio formiranje međunarodnog suda za ratne zločine, i da odbijanje suradnje s njim znači inatiti se s međunarodnom zajednicom. "Suradnja sa Haagom uvjet je da Srbija stane na noge. Ne budite veći Srbi od Srba", poručio je Đukanovićev savjetnik Miodrag Vuković na skupštinskoj raspravi.
