ZAGREB – Gotovo četiri petine hrvatskih građana (78.5 posto) podržava uključivanje Hrvatske u Europsku uniju (EU), objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Ministarstva za europske integracije. U usporedbi s drugim zemljama kandidatima, hrvatski građani najpozitivnije ocjenjuju punopravno članstvo u EU-u, istaknuo je Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije.
Prema rezultatima Centra za ispitivanje tržišta, opće je mišljenje oko tri četvrtine hrvatskih građana o EU-u ostalo pozitivno još od prošlog istraživanja, u srpnju prošle godine. Naime, Ministarstvo za europske integracije svakih šest mjeseci upriličuje istraživanje stavova javnosti o EU-u.
Valja naglasiti da je u srpnju prošle godine 77.6 posto građana dalo podršku priključenju Hrvatske Uniji, dok se u prosincu vidi porast - za ulazak u EU eksplicitno se izjasnilo 78.5 posto građana.
"Podjednako kao i prije šest mjeseci, oko 80 posto građana očekuje od priljučenja EU-u otvaranje granica, razvoj gospodarstva te napredak znanosti i obrazovanja", kazala je Gordana Vučinić-Palašek iz Centra za istraživanje tržišta. Nešto manje, dodala je, ali još uvijek više od 70 posto građana očekuje veliki napredak općenito i viši standard. "Ipak, postoji naznaka stagnacije u optimističnim očekivanjima građana, jer je broj onih koji to očekuju u prosincu bio nešto manji nego u srpnju - oko 2.6 posto", rekla je Vučinić-Palašek.
Najveća razlika između dvaju istraživanja, rekla je, jest svijest građana o nužnosti suradnje zemalja u regiji, koje je porasla čak 10,5 posto (u prosincu 65,4 posto, u srpnju 54,9 posto) i to je najvažnija razlika u rezultatima dvaju istraživanja, rekla je Vučinić- Palašek, dodavši da je na to najvjerovatnije utjecao Zagrebački summit, održan neposredno prije provođenja ankete. "Istodobno, ne osjeća se strah građana da će Hrvatska uključivanjem u EU djelomično izgubiti samostalnost i suverenitet. Udio onih koji se toga boje bio je i ostao na razini trećine građana", kazala je VučinićPalašek.
Jakovčić je naglasio da su građani uvjereni da "regionalna suradnja nije bauk, jer je moguć individualni pristup". "U kontaktima s Europskom komisijom dobili smo ohrabrenje činjenicom da će u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju biti prihvaćene hrvatske sugestije", istaknuo je Jakovčić te ponovio da je Hrvatska za regionalnu suradnju, ali ne i regionalnu sudbinu.
Izrazivši zadovoljstvo rezultatima istraživanja, Jakovčić je primijetio da su oni dio izrade komunikacijske strategije koja će ubrzo doći na Vladu.
"Ta će strategija omogućiti svim građanima da dobiju informacije o EU-u te da upravljaju procesom približavanja Hrvatske Uniji", rekao je Jakovčić. "Evidentno je da građani žele informacije o EU-u", kazao je Jakovčić. Dodao je da su mlađi građani (od 15 do 44 godine) čak 84 posto za uključivanje u EU. "Kad krenemo s analizom učinaka i prevođenjem i implementiranjem enormne legislative Unije, može se očekivati pad optimizma, ali važno je da zadovoljstvo ne padne ispod 65 posto", ustvrdio je Ivan Jakovčić.
Na pitanje o tijeku pregovora Hrvatske i EU-a o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Jakovčić je odgovorio da sve teče po planu i da je praktički gotovo sve dovedeno do kraja. "Sporazum će nam biti u džepu prije kraja lipnja, a potom slijedi bitka za njegovu realizaciju", istaknuo je Jakovčić, dodavši da je Hrvatska samo djelomično spremna za prilagodbu europskoj legislativi.
"Točnije, spremni smo manje od 50 posto za prilagodbu acquis communautaireu", kazao je Jakovčić.
Odgovarajući na pitanje o tome hoće li prosvjedi u Hrvatskoj ugroziti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Jakovčić je rekao da političari u EU-u nemaju razloga brinuti o tome, jer su prosvjedi "demokratska stvar i legitimno pravo građana svake zemlje".
U istraživanju je također navedeno da je od srpnja do prosinca prošle godine porastao broj onih koji smatraju da mediji, a najviše televizija, daju dovoljno pravih informacija o EU-u.
