Obratite li pažnju na kase u kafićima ili knjigovodstveni softver u uredima, primjetit ćete kako su neki od njih još uvijek u tekstualnom sučelju – umjesto grafičkog sučelja, polja su "iscrtana" grafičkim znakovima, a sve skupa izgleda vrlo staro.
Generacija Kliperaša
Razlog tome je što tehnologija kojom su rađeni ti programi jest stara. Clipper je preko dvadeset godina prisutan na tržištu, a posljednja funkcionalna nadogradnja alata bila je '97. godine, ne računajući trikove za nadvladavanje Y2K problema. Kod nas je posebno omiljena verzija bila Clipper Summer '87, za svoje doba vrlo napredan i intuitivan alat. Zaista dobar, toliko da, eto, i danas možete naći programere koji u njemu kodiraju aplikacije. Jezična struktura Clippera je jednostavna i lako se uči, pa su se tih godina mnogi programeri uhvatili tog jezika i počeli stvarati aplikacije za malu, ali rastuću populaciju videoteka, knjigovodstvenih servisa i malih trgovina. Oh da, postojali su tu osim Clippera i drugi alati slične funkcionalnosti, ali niti približno tako popularni; zato se cijela ta generacija programera koji su naučili raditi u Clipperu i odlučili na tome ostati barem do mirovine – svi u narodu zovu Kliperaši.
Ti Kliperaši bili su (i ostali) zanimljiva vrsta malih poduzetnika programera. Slučajno ili ne, u vrijeme kad je svijetom drmao Clipper dogodio se prelazak iz socijalizma u neoliberalni kapitalizam. Mnogi novi poduzetnici otvorili su male trgovine, videoteke, male servise i obrte, i svi su oni željeli svoje poslovanje raditi na računalu. Stvorilo se lijepo, veliko tržište koje je tražilo odgovarajući softver. Tu su odmah uskočili poduzetni Kliperaši, na pravi neoliberalni način. Pojavile su se prve verzije softvera sa fantastičnom novom stvari: bili su na hrvatskom jeziku i bili su prilagođeni hrvatskim tržišnim uvjetima. Došlo je vrijeme za bacanje ukradenih stranih aplikacija (također pisanih u Clipperu) na engleskom i njemačkom jeziku, i instaliranje krasnih, domaćih aplikacija – koje je sretni mali poduzetnik konačno mogao razumjeti!
Aplikacije poput ježa
No, jezička prilagođenost dolazila je sa cijenom. Prvi programi na hrvatskom jeziku prodavali su se po cijenama koje su u početku dosizale i do 10.000 DEM (oko 6.000€)! Tko je htio aplikaciju na hrvatskom jeziku, imao je i platiti tu privilegiju!
Ta besmislena deračina trajala je tek oko godinu dana, jer se lijepa cijena softvera mnogima osladila, pa je tržište relativno brzo bilo zasićeno mnoštvom aplikacija na hrvatskom jeziku; tko je u tih godinu dana jamio – jamio je, a ostali su se morali zadovoljiti i deset puta manjom zaradom. Tržište je samo reguliralo cijenu aplikacija.
Zasićenjem tržišta poduzetni Kliperaši morali su se snaći, jer je prihod od prodaje novih aplikacija opasno pao, a kupci tada, kao ni danas, nisu spremni sklapati ugovorna održavanja softvera. Srećom po mnoge Kliperaše, praksa nedobrog programiranja, ruku pod ruku sa informatičkom neukošću korisnika koji su rado računala isključivali u sred rada, obično bi svakih mjesec ili dva rezultirali oštećenjem baze podataka, zbog čega bi stala cijela aplikacija. Programer bi došao, reindeksirao bazu, i u džep strpao par stotina kuna, ovisno koliko je tko bio sposoban prodati priču. Dalo se živjeti.
U međuvremenu, pojavile su se nove tehnologije – grafička sučelja, SQL baze podataka, pa i MS Access programi postali su možda i najozbiljnija konkurencija. Nije bilo druge nego spuštati cijene softvera, krave muzare koja je mlijeko davala tada već pristojnih desetak godina.
Nimalo samoubilački, taj potez omogućio je dvadeset godina staroj tehnologiji preživljavanje sve do današnjeg doba. Clipper aplikacije postale su svojevrstan jež, životinja koja izgleda smiješno tromo u usporedbi sa gracioznošću i moći velikih mačaka, ali vrsta koja je preživjela 45 milijuna godina.
Svaki "Dobar dan" košta nekoliko stotina kuna
Niska početna cijena i ljudska gramzivost hrana su koja te stare sustave i dalje održava na životu. Naravno, i stari trikovi su još uvijek tu. U usporedbi sa modernom, moćnom, SQL baziranom, multiplatformskom aplikacijom, knjigovodstveni softver autora Kliperaša neizmjerno je jeftiniji. No, tu su i stari trikovi za šišanje ovaca! Ako ste mislili kako ste kupnjom jeftinog knjigovodstvenog softvera iznimno dobro prošli, već nakon nekoliko prvih servisnih intervencija primjetit ćete kako se deal sve manje i manje isplati. Reindeksiranja, padovi softvera, prijenos godine... sve su to stvari koje se dodatno naplaćuju. Svaki "Dobar dan" Kliperaša platit ćete nekoliko stotina kuna. I tako desetak puta godišnje...
Uvođenje stope PDV-a od 23% neugodno je iznenadila mnoge vlasnike softvera. Mjera donešena u žurbi, takoreći usred fiskalne godine, prava je prilika za promućurne Kliperaše (ali i druge "financijski spretne" programere). Veliki broj aplikacija, naime, ne dozvoljava korisniku mogućnost promjene stope PDV-a, već je za to potrebna intervencija programera. I tu Kliperaši dolaze na svoje.
Ugovor o održavanju je važna stvar
Imate li razuman ugovor o održavanju ili sličan sporazum sa proizvođačem softvera, vjerojatno ste prošli jeftino - jer takvi ugovori obično podrazumjevaju besplatnu implementaciju svih zakonskih promjena u softveru, pa vas je promjena stope koštala nula kuna i destak minuta pauze dok programer stavi novi softver.
Nemate li, možete se pridružiti gomili iznenađenih korisnika, začuđenih nevjerojatnim novcima koje programeri traže za implementaciju ove zakonske promjene. Korisnici su u problemu – zamjena softvera novim značila bi ponovni unos financija cijele 2009. godine, što su nezanemarivi troškovi. Kliperaši, s druge strane, trebaju samo čekati da se njihove žrtve, opterećene nužnošću ažurnosti knjigovodstvenog softvera, u nekom trenutku ipak stisnutih zuba i zakrvavljenih očiju odluče platiti nadogradnju.
Da se ovako nešto dogodilo u prvih ili zadnjih mjesec dana fiskalne godine, situacija bi bila drugačija, i promjene biste možda dobili i besplatno, samo da ne prijeđete na novi softver; u sred financijske godine, nažalost... i to je kapitalizam.
I tako do nekog novog nameta ili promjene PDV-a... a smijete li se kladiti da ih do kraja godine neće biti još?
Tko tu bleji?
Na kraju priče, ne čudim se posebno Kliperašima. Njima se čudim samo zbog činjenice da se drže tehnologije stare preko dvadeset godina. S druge strane, kako je očito da škrtost i niska informatička obrazovanost stvaraju potražnju za takvim rješenjima, ne mogu ih kriviti, jer očito postoje kupci i za prastare tehnologije.
Što se trikova tiče, caveat emptor! Naravno da je moguće i u Clipperu isprogramirati aplikaciju u kojoj korisnik sam može mijenjati postotak PDV-a, a isto tako postoje i puno modernije aplikacije koje nemaju mogućnost izmjene stope PDV-a bez zadiranja u sam kod.
Ako ste škrti kupiti ozbiljnu aplikaciju, a posebice ako ste škrti sklopiti neku ugovornu obavezu sa proizvođačem softvera o kojemu vaša tvrtka ovisi, pa se čudite kada vam svaku i najmanju sitnicu proizvođač krene masno naplaćivati – sami ste si krivi. Kvalitetna aplikacija, moderne tehnologije i dobar ugovor o održavanju su ozbiljne stvari. Jeftina aplikacija, zastarjele tehnologije i škrtarenje prilikom izbora softvera, a posebice odustajanje od ugovora o održavanju - nisu ozbiljne stvari. Želite li zaista poslovanje tvrtke zasnivati na neozbiljnostima? I, nemojte za svoj problem kriviti zle i bezdušne programere – u ovoj priči blejite isključivo vi.
Autor kolumne jedan je od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Stare tekstove autora možete pronaći na njegovom osobnom blogu oddparity.org.
