BEOGRAD - Zračna uzbuna koja je oglašena u Beogradu u subotu navečer prekinuta je tek u nedjelju nešto prije sedam sati. Prema privatnom radiju Studio B, NATO je bombardirao instalacije termocentrale Obrenovac, 30 kilometara jugozapadno od Beograda.
Dobri meteorološki uvjeti omogućili su u subotu i nedjelju zrakoplovima NATO-a da pogode najmanje devet jugoslavenskih oklopnih vozila, kaže se u priopćenju Saveza, objavljenom u nedjelju u Bruxellesu.
Tijekom šezdesetog dana napada na Jugoslaviju, NATO je pogodio i tri jugoslavenska zrakoplova na tlu, te dvije lansirne rampe za projektile zemlja-zrak SA-6, kaže se u priopćenju koje se odnosi na posljednja 24 sata bombardiranja.
Zračna kampanja NATO-ovih snaga protiv Jugoslavije djelotvorna je i pomoći će pri uspostavi miroljubive, nepodijeljene i slobodne Europe, istaknuo je američki predsjednik Bill Clinton u pismu objavljenom u nedjeljnom broju New York Timesa. Clinton je u pismu odgovorio kritičarima koji su ga optuživali zato što je vojnu akciju protiv Jugoslavije ograničio na zračne udare, bez planova za akciju kopnenih trupa.
»Današnje nepodnošljivo stanje u toj regiji posljedica je desetljetne kampanje Slobodana Miloševića za uspostavu Velike Srbije, kroz istjerivanje cijelih naroda zbog njihove etničke pripadnosti ili vjeroispovijesti«, ocijenio je američki predsjednik.
Sadašnja strategija NATO-vih zračnih udara djelotvorna je i uspjet će vratiti kosovske prognanike njihovim kućama. Nedjelovanje bi samo prouzročilo širenje rata u balkanskoj regiji, ocijenio je Clinton. Clinton se u pismu založio za prisutnost ruskih vojnika u mogućim mirovnim snagama na Kosovu. Te snage trebaju, kako je istaknuo, biti pod NATOvim zapovjedništvom.
Oko 200 albanskih izbjeglica s Kosova, smještenih u izbjegličkom kampu Librazhde u Albaniji, završilo je u bolnici nakon što su pojeli ukrajinsku salamu kojoj je rok trajanja istekao prije 11 godina, javio je kosovski Radio 21. Radio je objavio i izjavu jednog od liječnika u kampu, koji je ustvrdio da je trovanje hranom iz humanitarne pomoći postalo gotovo svakodnevnim problemom.
Predsjednik Albanskog udruženja potrošača dr. Islam Cani izjavio je za Radio 21 da su brojni konzervirani prehrambeni proizvodi povučeni iz izbjegličkih kampova zbog rđe, loše kvalitete ili jer na limenkama nisu imali otisnuti rok uporabe. On je pritom optužio albansku vladu da je zanima jedino kvantiteta, a ne i kvaliteta hrane iz humanitarne pomoći.
Predstavnica UNHCR-a u Makedoniji rekla je da je u nedjelju na jugoslavensko-makedonsku granicu stiglo oko pet tisuća albanskih izbjeglica. Izbjeglice su stigli u vlaku s 15 vagona te u četiri autobusa, dodala je predstavnica UNHCR-a Astrid van Genderen Stort. U novom valu izbjeglica koji su tijekom vikenda prešli u Albaniju, nalaze se stotine kosovskih Albanaca, od kojih većina tvrdi da je puštena iz srpskih zatvora na Kosovu.
Muškarci izašli u subotu iz autobusa na području graničnog prijelaza Morina, tražili su svoje žene i djecu. Svi su u dobi između 20 i 60 godina, a iz izbjegličkih konvoja bili su izdvojeni, prema njihovih riječima, na području Mitrovice. Od početka napada NATO-a, tvrde izbjeglice, srpske snage odvajaju sve vojne obveznike od njihovih obitelj, kako se oni ne bi pridružili OVK-u.
Politički vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i predsjednik Privremene vlade Kosova, Hashim Thaqi izjavio je kako to, što je NATO greškom bombardirao jedan logor OVK-a u blizini albanske granice, neće utjecati na potporu NATO-u da nastavi sa zračnim udarima na srpske ciljeve. Thaqi, koji je ovih dana prvi puta došao u Tiranu otkako su počeli zračni udari NATO-a, zatražio je još snažnije napade na srpske ciljeve. On je situaciju na Kosovu ocijenio kao stanje između života i smrti, dodajući da će se, ukoliko ne dođe do hitne međunarodne intervencije, život oko 600 tisuća albanskih civila koji su raseljeni i nalaze se na otvorenom, dramatično pogoršati.
Zemlje skupine G8 još su uvijek »prilično daleko« od dogovora o tekstu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu, izjavio je u nedjelju britanski državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Tony Lloyd. »Iskreno, razgovori su još uvijek daleko od kraja«, kazao je Lloyd. No, dodao je, činjenica da ozbiljno i detaljno razgovaramo s Rusijom o budućnosti Kosova predstavlja pozitivan znak.
Prijeporni dio sporazuma Zapada i Rusije o rezoluciji o Kosovu čine sastav i zapovjedna struktura mogućih međunarodnih mirovnih snaga te činjenica da Rusija zahtjeva da se prije donošenja rezolucije obustave napadi NATO-a. Visoki međunarodni predstavnik u BiH Carlos Westendorp za španjolski list Diario 16 izjavio je da smatra kako bi se, u nastojanju da se okonča kriza na Kosovu, u SRJ trebale poslati kopnene snage.
»Ja držim da, ukoliko ne pošaljemo kopnene snage, ovaj sukob nikad neće biti riješen«, rekao je Westendorp u intervjuu za španjolski list.
»Bilo bi lakše kad bi kopnene snage na Kosovo stigle uz Miloševićevo dopuštenje, jer u tom slučaju on ne bi riskirao da to budu invazijske snage«, rekao je Westendorp ocijenivši da bi kopnene snage trebalo činiti oko 50.000 vojnika. »Ako se takvo što ne ostvari, rat će trajati puno duže«, smatra Westendorp.
Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook u nedjelju je izjavio da bi NATO trebao razmotriti mogućnost kopnene intervencije na Kosovu čak i u slučaju da jugoslavenska vojska pruži otpor kopnenim snagama Saveza. Atlantski savez trebao bi u planiranju uzeti u obzir da smo »mi u stanju razmjestiti vojnike sa ili bez dopuštenja«, rekao je britanski ministar u razgovoru za BBC.
Talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini u nedjelju je izjavio da je pravi način za okončanje rata u SRJ rješenje postignuto pregovorima, koji bi završili rezolucijom UN-a. »Ne bismo trebali razmišljati o intervenciji kopnenih snaga, već bismo trebali raditi na postizanju rješenja kosovskog sukoba pregovorima«, rekao je Dini na političkom skupu u Cataniji.
