ZAGREB - Ovogodišnji proračun doživjet će rebalans, najavio je ministar financija Mato Crkvenac nakon sastanka čelnika vladajuće koalicije u srijedu u Banskim dvorima. Na tom sastanku upoznati su s izvršenjem proračuna za ovu i platformom za proračun za sljedeću godinu. Ministar je naglasio da je za rebalans proračuna i novi stand-by aranžman s MMF-om dobio političku potporu čelnika koalicije.
Crkvenac je i za četvrtak najavio zatvorenu sjednicu Vlade u Vili Prekrižje gdje će se raspravljati isključivo o proračunu za 2003. godinu.
Prema njegovim riječima, proračun će se temeljiti na niskoj inflaciji, padu kamatnih stopa i makroekonomskoj politici. Istaknuo je kako je dogovoreno da će u novom proračunu biti više makroekonomskih okvira, a manje konkretnih obveza i zaduženja za Hrvatsku.
Ali, ove godine, rekao je, postoji tendencija povećanih rashoda na plaćama u ministarstvima obrane, unutarnjih poslova i prosvjete, te na izdacima za socijalnu skrb kao i na troškovima nastalim kao rezultat kolektivnih ugovora sa sindikatima.
Ministar financija tvrdi da su tekući prihodi u ovogodišnjem proračunu ostvareni više od 99 posto, a ukupni rashodi kreću se u parametrima većim od 1,350 milijardi kuna. Istaknuo je da će rebalansom biti pokriveni proračunski rashodi, ali će se i ukupni rashodi morati smanjiti.
Vlada će predložiti parlamentu takav rebalans proračuna, izjavio je Crkvenac dodajući kako će se smanjiti materijalni troškovi, krupno investicijsko održavanje, neki projekti koji nisu realizirani i nisu pripremljeni te određeni inozemni zajmovi.
No, uštede će biti znatno veće od proboja rashoda za plaće u policiji, vojsci i prosvjeti pa će rebalans, naglasio je nekoliko puta, smanjiti deficit za ovu godinu.
Što se tiče proračuna za sljedeću godinu, Vlada će nastaviti kontinuitet fiskalne politike u pogledu fiskalno sređene države i smanjenje zaduženja. Smanjenje zaduženja centralne države s ovogodišnjih 4,2 posto trebalo bi u sljedećoj godini pasti na 2,6 posto, a zaduženje opće države s 5,9 na 4,9 posto. Crkvenac kaže da će tako Hrvatska ući u zonu maastrichtskih kriterija te će biti država sa sređenim financijama.
Planira se i daljnje rasterećenje, smanjenje kamatnih stopa, učvršćivanje makroekonomske stabilnosti, a riješit će se i problem plaća kao i mirovina ukidanjem tzv. malog mirovinskog zakona.
Vlada planira u proračunu za sljedeću godinu ozbiljno poduprijeti i pravosuđe u kojem se planira novo zapošljavanje i novi prostori, ali ne gradnjom već dogovorom s MORH-om. Velik udio u financijskom 'kolaču' za 2003.
imat će i obrazovanje, znanost te gospodarstvo u dijelu stimulativne industrijske politike gdje će profitirati i ostale industrijske grane, a ne samo brodogradnja. Bit će započeta i poljoprivredna reforma. Dio novca dobit će turizam i malo poduzetništvo.
