Crna Gora lobira za svoju nezavisnost u krugovima nove američke administracije

ZAGREB - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović, zajedno s ministrom vanjskih poslova Brankom Lukovcem, boravi u posjetu Sjedinjenim Državama. Nije tajna da su Crnogorci svoje prisustvovanje tradicionalnom molitvenom doručku koji je priredio novi američki predsjednik George Bush iskoristili da na najvišoj razini lobiraju oko pitanja osamostaljenja svoje države.

Situacija je na tom planu dosta loša po aktualnu crnogorsku vlast jer je ona u posljednje vrijeme, otkako zapadna diplomacija teži podržavanju nove beogradske nomenklature na čelu s Vojislavom Koštunicom, u priličnoj mjeri izgubila simpatije koje je uživala dok je na vlasti bio Milošević.

Najnovije vijesti iz Washingtona kazuju da je Crna Gora dobila posljednju tranšu prošle fiskalne godine odobrene pomoći u iznosu od četiri milijuna dolara namijenjenih isplati mirovina i socijalnim programima. Crnogorski izvori potvrđuju da je, unatoč neizvjesnom ishodu političkih pregovora između Beograda i Podgorice, američki Kongres na prijedlog State Departmenta odobrio daljnjih 70 milijuna dolara, u sklopu USAID-a, za nabavu hrane, projekte u poljoprivredi, uvoz struje, mirovine i pomoć u organizaciji i provedbi gospodarskih reformi.

Pored financijske, USAID će osigurati i stručnu i tehničku pomoć za reformu bankarskog i poreznog sustava. Republikanski senator Mitch McConnell, predsjednik senatskog Odbora za strane investicije, umnogome je zaslužan za ovu financijsku pomoć. Uz nju su išle i riječi ohrabrenja Đukanoviću da "nastavi putem prema državnoj nezavisnosti Crne Gore", koje svakako nisu u skladu s porukama zapadnih državnika, upućenih primjerice iz Davosa, da na Balkanu ne može doći do promjena granica jer bi to ugrozilo stabilnost regije.

Podgorica je dobro registrirala i izjavu Carla Bidlta, posebnog izaslanika za Balkan glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, kako priopćenje ministara EU-a "vrlo jasno izražava da međunarodna zajednica nema interesa za uspostavljanje novih država u regiji".

Najavljuje se da će se Đukanović u SAD-u sresti i s brojnim utjecajnim političarima poput Boba Dolea, Brzezinskog i Kissingera, a da će se osloniti i na lobističke potencijale nekadašnjeg hrvatskog diplomata Budimira Lončara. Neće se, međutim, susresti s državnim tajnikom Colinom Powellom koji će svoje vrijeme odvojiti za srbijanskog premijera Zorana Đinđića zbog intenziviranja sukoba Srba i Albanaca u podijeljenoj Kosovskoj Mitrovici, a prije svega zbog, po sadržaju još tajnih planova o drastičnom sužavanju demilitarizirane zone prema Kosovu koje će se, navodno, obaviti uz puno uvažavanje interesa jugoslavenske strane. Ako se uzme u obzir Kosovo, onda je situacija u Crnoj Gori, gdje su se sve stranke dogovorile o održavanju parlamentarnih izbora 22. travnja, a tek potom o eventualnom organiziranju referenduma o neovisnoj i suverenoj državi, puno manje akutna. To ne znači da je odugovlačenje produktivno po interese vladajućih podgoričkih krugova, jer valja imati na umu činjenicu da je Beograd međunarodnoj zajednici uvijek bio (naj)interesantniji igrač na Balkanu pored kojega se teško izboriti za pravo glasa.